DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Godine 1992. Božičević je objavio monografiju
"Fenomen krš", a knjizi bi prema sadržaju bolje pripadao
naslov "Fenomen krš Jugoslavije". Godine 1992.
Hrvatska je bila međunarodno priznata država i imala
je svoje granice. No u Božičevićevoj monografiji tih
granica nema. Na kartama su jedino ucrtane granice
prema Italiji i Albaniji. Božičević u toj monografiji opisuje
Durmitor, Taru i druga mjesta, nakon što su crnogorski
četnici godine 1991. razorili Dubrovnik i jug Hr


vatske. Osim toga, dr. Božičević je skoro sve karte preuzeo
od drugih autora, pa tako i neke njihove pogreške.
Pokušao sam pronaći još koju knjigu ili znanstveni rad
dr. Božičevića, no nisam u tome uspio jer ih nema.


O zamjerkama moje knjige nema smisla ni pisati, jer
dolaze od čovjeka koji ne može biti objektivan, a same
zamjerke su minorne i nevažne.


Dr. Ante Pelivan


PRIJEPORNO O GEOLOŠKOJ TERMINOLOGIJI


U "Šumarskom listu" br. 1/2 za 1999. godinu izašao
je komentar sveučilišnog profesora dr. Ivana Sugara sa
Zavoda za farmaceutsktu botaniku na moju kritiku
knjige "Vodič kroz prirodne ljepote u hrvatskoj" od autora
dr. Ante Pelivana.


Zanimljivo je da isti tekst dr.I. Šugar dana 15. veljače
dostavlja i uredništvu časopisa"Priroda", ali s odgovarajućim
uvodom za taj časopis ! Gotovo istovjetan
tekst sada se pojavio u Šumarskom listu bez naznake da
je on ustvari napisan za časopis "Prirodu". Ako usporedimo
moj tekst prikaza o knjizi dr. A. Pelivana koji je
objavljen u br. 9/10 za 1998. u Šumarskom listu i tekst
dr. I. Sugara vidjet ćemo da se u njegovom tekstu mogu
naći detalji koje ja ne navodim u svom "šumarskom"
prikazu! To mi je sada i drago, jer su čitatelji Šumarskog
lista tako doznali za još poneki "biser" koji sam ispustio
iz svoga prikaza, što potvrđuje da on ipak nije
"minoran i nevažan". Zahvaljujem dr. I. Šugaru što je
razumio i prihvatio neke moje navedene primjedbe, zaključujući
da će one autoru vjerojatno pomoći pri
pisanju njegovih budućih izdanja!?


Cijeneći znanje i botaničke radove dr. I. Sugara, pripremio
sam za njega niz do sada objavljenih pojašnjenja
o geomorfološkom terminu krš u želji da ih poštom
pošaljem na njegovu adresu Zavoda, ali kako je, za
stručnu šumarsku javnost objavljen njegov osvrt na
moj prikaz o VODIČU dr. A. Pelivana, javno iznosim
meni znane činjenice o hrvatskom izrazu krš.


Prije pojašnjenja pojma moram se ispričati i dr. I.
Šugaru što sam autora VODIČA nazvao "nepoćudnim"
izrazima i povrijedio njegovo hrvatsko rodoljublje, ali
oprostite mi -ja sam reagirao kao dak naše zagrebačke
hrvatske škole i đak zagrebačkih profesora geologije i
geografije, koji su također kao hrvati, vjerujem dobro
znali što govore i kako nas uče na temelju svog dugogodišnjeg
stručnog znanja i iskustva. Molim neka mi moj
"ispad" bude oprošten, a narod neka sudi!


Napomenut ću samo da me smeta konstatacija kako
su bolji i "slabiji turistički vodiči po Hrvatskoj" nego
nikakvi -jer, upravo radi takvih i njima sličnih Vodiča u


mnogim inozemnim dopisima navodi se još uvijek
država Jugoslavija, a Dubrovnik kao grad u Srbiji! To
se ne odnosi na Vodič dr. A. Pelivana, ali listajući inozemnu
turističku literaturu u navedeno se možemo i sami
uvjeriti, a siguran sam, da se to i dr. I. Šugaru ne
sviđa! ...


Pozivanje na "zgodno pisanje" M. i B. Gušića o nazivima
Alpa kao "mjesnom" nazivu za planinske rudine
alpa, zaista je "pisanje" osoba kojima botanika ipak nije
bila struka! U Leksikonu leksikografskog zavoda piše
da ime Alpe potječe od keltske riječi alb = planina!
Zaista je za nepovjerovati da su na 1200 km dugom i
150 - 260 km širokom planinskom nizu koji zauzima
prostor od 220.000 km2 s brojnim vrhuncima od preko
2,3 i 4.000 metara visine baš najkarakterističnije planinske
rudine po kojima bi čitav masiv dobio i naziv!?
... Uzevši u obzir i vrlo različitu geološku građu kao
podlogu za rast bilja uz klimatske utjecaje o kojima
ovisi i vegetacijski pokrov, zaključak je bračnog para
etnologa Marijane i akademika, liječnika specijaliste za
bolesti uha, grla i nosa gospodina Branimira Gušića
ipak samo "zgodno pisanje". U Klaićevom pak "Rječniku
stranih riječi" za Alpe piše - gorje u srednjoj Europi,
a za alpa pod 2. planinski pašnjak!


Čitatelji "Prirode" u broju od ožujka 1991. god. pročitali
su moj prikaz ili osvrt pod naslovom JOŠ O NAZIVU
"KRŠ" povodom pisanja beogradskog doktoranta
Ratimira Kalmete, a poznat je i moj odgovor samouku
jezikoslovcu dr. kemije I. Bachu, tadašnjem lektoru
u "Ekološkom glasniku" iz 1990. god. pod nazivom JEZIKOSLOVSTVO
I STRUČNA TERMINOLOGIJA,
pa te detalje ne ću ponavljati za čitateljstvo Šumarskog
lista, jer koliko vidim kod njih s tim terminom nema
"problema".


Kako sam bio đak profesora i akademika Salopeka i
Tucana, a poznavao sam i dr. Josipa Poljaka, čudno mije
i za intelektualca neobjašnjivo objašnjenje pojma krš i
kras - "dakle očito: narod drumom, učenjaci šumom" ...


Poznata knjiga dr. Josipa Poljaka iz 1929. godine:
PLANINARSKI VODIČ PO VELEBITU, u kojoj je on