DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 54 <-- 54 --> PDF |
2. Zakonska regulativa u pogledu obveza izvršenja sječivog etata mora doživjeti takve promjene koje će razlikovati onaj dio prethodnog prihoda koji predstavlja nužne uzgojne zahvate njega sastojina proredom, uvjetovan ponajprije njihovom dobi, kakvoćom i obrastom, od onih gdje takav proredni zahvat nije nužan. Isto vrijedi i za propisani glavni prihod, koji mora biti, barem u jednom dijelu, uvjetovan tražnjom na tržištu, pa se u suprotnom mora omogućiti odgađanje njegova izvršenja do vremena rasta tražnje na tržištu. Takav zahtjev prema mogućnosti brze reakcije na tržištu uvjetuje pokretljivost, brzinu i razumijevanje državnog aparata ( Ministarstva poljoprivrede i šumarstva). 3. Nužno je učiniti takve napore da se i u ovim teškim vremenima izvrši radikalan zaokret u pogledu dinamike investiranja u nove tehnologije i sredstva rada. Ma kako bila skupa kreditna sredstva za nabavu novih sredstava rada i modernizaciju tehnologije, postojeća razina tehnologije i opreme sigurno je skuplja i tržište je ne može prihvatiti u cijeni proizvoda. 4. Posebna pozornost mora se posvetiti izgradnji i razvoju marketinške funkcije u "Hrvatskim šumama", tako da sječivi etati idućih godina budu rezultat usklađenja uzgojno nužnih zahvata sjedne strane, te istraživanja tržišta i najavljene tražnje po količinama i vrstama drveta s druge strane. 5. Činjenica, kako je maksimalna proizvodnja jedini pravi put, nameće nam obvezu istraživanja tržišta, domaćeg i inozemnog, ali i lobiranja za izgradnju prerađivačkih kapaciteta u Hrvatskoj, posebno za velike količine, šumskogospodarskom osnovom, najavljenih etata prostornoga drveta. 6. Najvažniji naš zadatak, unutar "Hrvatskih šuma", mora se ostvariti na unutarnjem preustroju i to takav KNJIGE I ČASOPISI koji će definitivno ugasiti iluzije o mogućnosti uspješnog funkcioniranja Poduzeća u čvrstom, inertnom i tromom centralizmu, a dobru ideju jedinstva "Hrvatskih šuma" sustavno pretvoriti u jedinstvo strategije, koncepcije razvoja, politike šumarstva, marketinške i kontrolne funkcije, s potpunom slobodom i odgovornošću u kreativnosti i stjecanju dohotka, osiguranju trajnog trenda rasta zaposlenosti na mnoštvu novih proizvoda i aktivnosti, pa i onom najvećem pokretaču napretka, stimulativnim plaćanjima dobrih rezultata rada. 7. Nužno je pokrenuti aktivnosti za vjerodostojno tumačenje Zakona o zaštiti prirode, ukazujući na njegovo nesuglasje sa Zakonom o šumama, Zakonom o vodama, Zakonom o lovu, te u konačnici ishoditi donošenje izmjena Zakona o zaštiti prirode, koje bi omogućile i obvezale "Hrvatske šume" na organiziranje i kvalificirano upravljanje zaštićenih dijelova prirode s pretežito šumskim površinama. 8. Organizirano i znanstveno argumentirano krenuti u akciju izmjena i dopuna Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva glede ukidanja obveze šumarstva za plaćanje vodnog doprinosa. Običnim riječima rečeno, nelogično je da šume kao "proizvođač" pitke vode, čuvar i regulator hidroloških uvjeta plaćaju vodni doprinos umjesto onih koji koriste, bespovratno uništavaju ili ozbiljno zagađuju vodu. Neka ova razmišljanja budu pokretač javne i stručne rasprave, neka izazovu sučeljavanja i polemiku, neka odmah i ne riješe sve nabrojene probleme, ali neka ostane zabilježeno da se racionalne promjene u šumskom gospodarstvu Hrvatske, tom dobru od posebnog interesa države, moraju dogoditi. Tomislav Starčević Dr. se. Srećko Bozi će vic i dr.: PLITVIČKA JEZERA, PRIRODOSLOVNI TURISTIČKI VODIČ - FOTOMONOGRAFIJA, Zagreb, 1998. Vodič je nesporno najvrjedniji prirodoslovno-turistički priručnik u nas i djelo je naših istaknutih znanstvenika. Opis sveukupne prirode parka, osobito jezera, popraćen je vrhunskim fotografijama. Ljepota krajolika pobuđuje želju da se uputimo na fotosafari po kanjonima i crnogorično-bjelogoričnim šumama - osobito u jesenskoj fenofazi požutjelih i platnenih krošanja. Vrijeđanje doprinos našoj turističkoj privredi, kako u propagandi tako i u izobrazbi turističkih djelatnika - Hoteljerski fakultet u Opatiji već niz godina održava tečaj za turističke vodiče. Značaj dolomitnih stijena za postanak i opstojnost Plitvičkih jezera i tekućica u Vodiču detaljno je objasnio S. Božičcvić . No jednako vrijedan učinak dolo |