DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4. CXXI1I (1999), 95-100


UDK 630* 444 (001)


VIRUSNA BOLEST POLJSKOG BRIJESTA {Ulmus minor Mill.) U HRVATSKOJ


VIRUS DISEASE OF FIELD ELM (Ulmus minor Mill.) IN CROATIA


Nada PLEŠE* i Nikola JURETIĆ**


SAŽETAK: Utvrđeno je po prvi puta daje u Hrvatskoj na poljskom brijestu
(Ulmus minor Mill.,) raširena virusna bolest poznata pod nazivom šarenilo
brijesta (elm mottle). Propadanju brijesta, pored poznate nizozemske bolesti
(Duch elm disease), pridonose i virusi te slični patogeni, koji smanjuju vitalnost
biljke, a time i otpornost prema drugim patogenima. Zbog toga je u radu,
na temelju literaturnih podataka, dan i kratak prikaz virusnih i virusima sličnih
bolesti na brijestu - drvenastoj biljci koja je zadnjih desetljeća zbog napada
različitih patogena postala vrlo ugrožena. Iznijeti podaci mogu biti od
posebne koristi našim šumarskim fitopatolozima.


KIjučne riječi: brijest, bolesti, virusi, fitoplazme.


UVOD - Introduction


Na temelju rezultata mnogobrojnih istraživanja, skoj rasprostranjena vrlo opasna mikoza, koju znamo
znanstvenici su zaključili daje današnje uginuće drvepod
nazivom nizozemska bolest brijesta (Dutch elm
ća i propadanje šuma uzrokovano sinergističkim djelodisease;
usmeno priopćenje dr. D. D i m i n i ć a, Šumarvanjem
mnoštva međusobno povezanih abiotičkih i ski fakultet, Zagreb), a saznajemo da i neki štetnici imabiotičkih
nepogoda. Susljedno novim saznanjima o ju udjela u nestajanju brijesta u nas (Gradečki i sur.,
propadanju šuma, u biotičke čimbenike propadanja 1997). Sve to ponukalo nas je da identificiramo uzrošumskog
drveća ubrojeni su, pored bakterija i gljivica, čnika virusne bolesti poljskog brijesta, koju smo već
također i virusi, viroidi, fitoplazme (mikoplazme) te prije nekoliko godina zapazili u okolici Zagreba. Osim
drugi srodni ili slični patogeni (Nienhaus, 1985; toga, našli smo shodnim da se ukratko osvrnemo i na
Nienhaus iCastello, 1989; J uretić, 1990; Conajvažnije
virusne i slične bolesti koje su dosada nađeoper
1993). Vrste roda Ulmus spadaju među najugrone
na brijestu u svijetu.
ženije šumsko drveće u svijetu i u nas. Tako je i u Hrvat-


MATERIJAL I METODE - Material and Methods


Bolesno stablo poljskog brijesta (Ulmus minor Virus smo mehaničkom inokulacijom iz listova briMill.)
opazili smo u svibnju 1996. godine u podnožju jesta prenosili na zeljaste pokusne biljke. U tu smo svrMedvednice.
Sabrali smo nekoliko grana s listovima na hu mlade listove brijesta sa simptomima homogenizikojima
su se nalazili virusni simptomi u obliku šarenirali
u 1/15 M fosfatnom puferu pH 7,1 koji je sadržavao
la, u kojem su se opažale klorotične i žućkaste pjege i desetak miligrama antioksidansa natrij-askorbata, kako
prstenovi (SI. 1). bi se inhibirala oksidacija biljnog soka i gubitak infek


tivnosti virusnih čestica.


Pri istraživanju kruga domaćina virusa među zelja


stim biljkama i simptoma na tim pokusnim biljkama,


* Prof. dr. Nada Pleše, Prirodoslovno-matcmatički fakultet Zagreb, inokulume smo pripravljali iz prethodno inficiranih zeMarulićev
trg 9a, Zagreb ljastih biljaka, i to tako da smo inokulima dodavali pu**
Prof. dr. Nikola Juretić, Prirodoslovno-matematički fakultet


fer bez antioksidansa. Naime, zeljaste biljke uglavnom


Zagreb, Marulićev trg 9a, Zagreb