DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PREGLEDN1 ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 3^4. CXXIII (1999), 129-132 UDK 630* 453 KESTENOV MOLJAC MINER (CAMERARIA OHRIDELLA DESCHKA & DIMIC) OPASAN ŠTETNIK U EUROPI THE HORSE-CHESTNUT MINER (CAMERARIA OHRIDELLA DESCHKA & DIMIĆ) A DANGEROUS PEST IN EUROPE Miroslav HARAPIN* SAŽETAK: Kestenov moljac miner je prvi puta zapažen kao štetnik na području Ohrida u Makedoniji. Tu vrstu su prvi našli 1985. Simova-Tošić i Filev u Ohridu, a opisali su ju Deschka i Dimić 1986. godine. U Hrvatskoj, a ponajprije u Zagrebu, zapazio ju je Maceljski 1989. godine. Navedeni autor je istraživao rasprostranjenost, bioekologiju i intenzitet napada kroz nekoliko posljednjih godina (Maceljski 1996., 1999.). Leptirići kestenova moljca odlažu jaja na mlado lišće u proljeće. Nakon izlaska iz jajeta larve (gusjenice) ulaze u unutrašnjost lista gdje čine mine. Kod jakog napada lišće posmeđi usred ljeta (početkom srpnja) i otpada. Larveprezimljavaju u otpalom Ušću. Ovaj štetnik ima tri, a eventualno i četiri generacije godišnje. Zbog sve jačih napada posljednjih godina ugrožen je opstanak divljeg kestena u nas. Štetnik se iz Makedonije proširio u Jugoslaviju, Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Mađarsku, Češku, Slovačku i Njemačku. U nas se istražuje mogućnost efikasnog suzbijanja. U Mađarskoj i u Austriji provodi se uspješno biološko suzbijanje. Ključne r ij e č i: kestenov moljac miner, rasprostranjenost, bioekologija, suzbijanje. OBIČNI DIVLJI KESTEN - The horse-chestnut Obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.) i kontinentalnu klimu. Od stranih vrsta koje se uzgajaju prema Fukareku (1983), je do 25 m visoko i do 1 m u parkovima dolazi crveni divlji kesten (A. pavia L.) iz debelo šumsko drvo koje je od prirode rasprostranjeno riječnih dolina istočnog dijela Sjeverne Amerike, žutosamo u jugoistočnoj Europi (Grčka, Albanija, Makedocvjetni divlji kesten (A. glabra Wild.) također iz Sjevernija i Bugarska). U prirodnim sastojinama raste zajedno ne Amerike i križanac između crvenog divljeg kestena i s orahom, platanom, poljskim jasenom, javorom mlje-običnog divljeg kestena (A. carnea Hayne). Ima i dručom i johom. To je reliktna vrsta stare tercijarne flore. gih manje značajnih vrsta za naše parkove. Kesten su u Ima znatnu izbojnu snagu iz panja. Postoji niz varijetenaše krajeve i u ostali dio Europe donijeli turski konjata s naročitim uzrastom krošnje, bojom cvjetova i razlinici, koji su njegove plodove upotrebljavali kao lijek čitim oblikom lišća. Dobro uspijeva u toploj, a podnosi protiv konjske bolesti zvane sakagija (slinavka). BOLESTI DIVLJEG KESTENA - Horse-chestnut diseases Često u parkovima, manje u šumi, kestenovo lišće rokuje gljiva Verticillium albo-atrum Reinke & Berth. napada smeđa pjegavost (Guignardia aesculi /Peck/ Drvo starijih stabala je veoma osjetljivo na trulež sreStew.) u cijeloj Europi (Jure, 1997.). Posljedica napadišnjeg dijela koje uzrokuje nekoliko gljivičnih uzročda je rano smedenje i opadanje lišća. Venuće grana uz-nika. Navedena smeđa pjegavost napada kesten u manjem ili većem intenzitetu, ali to ne poprima totalnu ugroženost kestenova lišća kao što to čini kestenov mo * Dr. se. Miroslav Harapin, Pokornog 10, Zagreb, Croatia. ljac miner. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Harapin: KESTENOV MOLJAC MINHR (Cameraria ohridella Dcschka & Dimić) OPASAN ŠTETNIK U EUROPI Šumarski list br. 3-4. CXX1II (1999). 129-132 RASPROSTRANJENOST KESTENOVOG MOLJCA MINERA Spread of the Horse-chestnut miner Kestenovog moljca minera otkrili su 1985. godine Simova-Tošić i Fi lev u Ohridu, a opisali su ga Deschka i Dimić 1986. godine, te Macelj ski i Bertić 1996. Sada je taj štetočinja prisutan u Makedoniji, Jugoslaviji, Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Njemačkoj. Maceljski je prvi u nas 1989. godine registrirao prisutnost kestenova moljca minera u Zagrebu. Već od 1994. godine započeta su praćenja pojave i provedena istraživanja na zagrebačkom šetalištu Cmrok. Prema navedenim istraživanjima (Maceljski, Ber tie, 1996.) u 1994. godini bilo je oštećeno preko 10 % lisne površine. Već 1995. godine bilo je oštećeno 50 % lišća, a u 1996. godini oštećenje je iznosilo 95 %. Početkom ljeta te godine oštećenje je bilo 50 %, a krajem ljeta došlo je do potpune defolijacije. Osim na području Zagreba (Cmrok, Podsused, Maksimir, Zvonimirova ulica, Medvešćak, Krešimirov trg, te okoliš mnogih dvoraca u Hrvatskoj i na drugim lokalitetima na pojedinačnim stablima, kestenov moljac miner je prisutan i na čitavom kontinentalnom dijelu Hrvatske. BIOEKOLOGIJA KESTENOVOG MOLJCA MINERA - Bioecology of the chestnut miner Premanavedenim autorima, Macelj ski, Bertić (1996.) prezimljuju kukuljice, a rijeđe ličinke u otpalom lišću. Autori su ustanovili 1995. godine u laboratoriju prvu pojavu leptira 27. travnja, u prirodi 2. svibnja, a prve mine na lišću u prirodi su našli krajem svibnja. Let leptira prve generacije zabilježen je krajem lipnja, a druge generacije sredinom kolovoza. Izgleda da ova vrsta ima u nas tri generacije godišnje, a može imati i četiri. Navedeni autori su zapazili jak let leptirića u zadnjoj dekadi listopada. Iz navedenoga je vidljivo da aktivnost kestenovog minera započinje koncem travnja i traje do kraja listopada zajedno s opadanjem lišća. Generacije se preklapaju tijekom godine, pa se istovremeno na kestenu mogu naći svi stadiji štetnika. Leptirići odlažu jaja na lice lišća. Iz položenih jaja gu´sjenice se izravno ubušuju u list. U početku je mina duguljasta oblika, a zatim postaje okrugla i prozirno bijela, promjera 2 do 10 mm (si. 1. i 2.). Prema D e s c h (Foto: M. Maceljski) Slika 1. Početak napada (1. generacija) Slika 3. Leptir Figure 1 The begining of attack (1 generation) Figure 3 Moth (Foto: M. Maceljski) (Foto: M. Harapin) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 41 <-- 41 --> PDF |
133 k a & D i m i ć (1986.) gusjenica ima 8-9 razvojnih stavije u leptiriće već prezimi. Na prezimljavanju u otpadija. Kukuljica je slična zrnu lana, napola izvučena iz lom lišću najveći je broj gusjenica 3. generacije, a djemine na listu. Dio kukuljica 1. i 2. generacije se ne raz-lomično 1. i 2. i eventualno 4. generacije. ŠTETNOST Intenzitet zaraze proteklih godina se kretao od 5 do 100 %. Skoro sve lišće stabala divljeg kestena u Zagrebu je prošle 1998. godine tijekom mjeseca srpnja bilo smeđe boje. Suhe plojke listova su otpadale s peteljki. - Damage Početkom rujna su se mogla vidjeti stabla koja su ponovno prolistala i procvjetala (si. 3). Uzastopna višegodišnja rana defolijacija dovodi do fiziološkog slabljenja kestenovih stabala i konačno do sušenja i ugibanja. Slika 4. Borba za preživljenje (kolovoz) Figure 4 A battle for survival (August) Velike su neizravne štete. Budući daje divlji kesten ukrasno drvo on gubi svoje glavne funkcije, a to su izgled drvoreda, drveće gubi sposobnost pročišćavanja SUZBIJANJE Prema već poznatom obrascu suzbijanje kestenova moljca minera, kao i ostale štetočinje može se suzbijati: mehanički, kemijski i biološki ili suvremenom metodom integrirane zaštite. Ličinka kestenova moljca minera prezimljuje u otpalom lišću, pa se može provesti mehaničko suzbijanje sakupljanjem i spaljivanjem lišća. Kemijsko suzbijanje se primjenjuje za vrijeme rojenja, odnosno letenja leptira, svakako prije odlaganja jaja s kontaktnim, toksikološki i ekološki najpovoljnijim insekticidima i to na lokalitetima koji su udaljeni od naselja. U tu grupu spadaju sintetski piretroidi (kao npr. Decis, Karate). (Foto: M. Harapin) zraka, tj. stvaranje kisika i vezanja ugljičnog dioksida. Osim toga narušena je estetska slika drvoreda, odnosno ambijenta gdje drvo raste. - Contro Pod biološkim suzbijanjem mislimo prije ostalog na primjenu parazitoida i predatora, ali do sada su te dvije grupe nedovoljno istražene. Prema dosadašnjim saznanjima ovaj štetnik nema poznatih prirodnih neprijatelja koji bi mogli smanjiti njegovo prenamnoženjc. U Austriji su započeli istraživati parazitoidski kompleks kestenova minera i ustanovili daje samo 1 -5 % larvi i kukuljica parazitirano u 4. godini gradacije (Lethmayer & Grab en weger, 1997.). Nađeno je 20 parazitoidskih vrsta Chalcidoidea - familija Pteromalidae, koje bi se mogle primijeniti za uspostavljanje prirodne ravnoteže, odnosno smanjenje populacije kestenova moljca minera na podnošljivu razinu (Stolz, 1997.). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 42 <-- 42 --> PDF |
M. Harapin: KESTENOV MOLJAC MINER (Cameraria ohridella Deschka & Dimić) OPASAN ŠTETNIK U EUROPI Šumarski list br. 3-4. CXXUI (1999). 129-132 U biološko suzbijanje spadaju i bioinsekticidi na baza vrijeme rojenja i upotrebu feromona za praćenje zi bakterije Bacillus thuringiemis kao stoje npr. Foray i brojnosti populacija i eventualno za djelomično suzbibiotehnička sredstva na bazi regulatora rasta kao npr. janje, kao jedne komponente integrirane zaštite, odnosDimilin. Oba navedena preparata su toksikološki i ekono suzbijanja. loški povoljna. U Austriji su provedena pokusna suzbi Na kraju želimo naglasiti odgovornost nadležnih za janja s regulatorima rasta (Dimilin, Alsytin, Insegar). organizaciju i financiranje istraživanja navedene pro Sa Dimilinom i Alsytinom postigli su 98-100 %-tni blematike i provođenje integrirane zaštite divljeg kes mortalitet (Blümel &Hausdorf, 1997.). tena u Hrvatskoj. Svaku biljnu vrstu, a posebice vrstu U okviru integriranog suzbijanja u što spadaju gore drveća treba zaštiti i očuvati kako bismo sačuvali bonavedene metode i pripravci trebalo bi pokušati primjegatstvo raznolikosti i ljepotu okoliša u kojem živimo. nom ljepljivih prstenova, barem za pojedinačna stabla LITERATURA - References Blümel, S., Hausdorf, H., 1997: Versuche zur Lethmayer, CH., Grabenweger, G., 1997: NaKontrolle von Cameraria Ohridella Deschka & türliche Parasitoide der Kastanien-miniermotte Dimić mit Insektiziden Wachstumsregulatoren. (Cameraria ohridella ) . Forstschutz Aktuel Nr. Forstschutz Aktuel Nr. 21. Inst. f. Forstschutz. 21. Inst, f Forstschutz. Wien. st.30. Wien. 16-18. Maceljski, ML, Bertić, D., 1996: Kestenov mo- Deschka, G.,Dimić,N., 1986: Cameraria ohridelljac- miner -Cameraria ohridella Deschka & Dila sp. m. (Lep. Lithocolletidae) aus Mazedonien, mić (Lep.: Lithocolletidae)- novi opasni štetnik Jugoslawien. Acta Entomologica Jugoslavica, u Hrvatskoj. Fragmenta phytomedica et herbolovol 22. Num. 1 -2. Zagreb, 11-23 gica. Hrv. agronomsko društvo. Zagreb. Vol. 23, Fukarek, P., 1983: Obični divlji kesten. Šumarska No 2.9-18. enciklopedija 2. Jug. leksikog. zavod, Zagreb. Maceljski , M., 1999: Poljoprivredna entomologija. 238-239. Zrinski, Čakovec. 252-253. Jure , M., 1997: Listna sušica (Guignardia aesculi Stoltz , M., 1997: Untersuchungen über Larval~und /Peck./ Stew.) in lisni zavrtač divjega koštanja Puppenparasitoide von Cameraria ohridella in (Cameraria ohridella Deschka & Dimić) ogro-Hinblick auf ihre Eignung zur Laborzucht. žata navadni divji kostanj v Sloveniji. Gozdarski Forstschutz Aktuel Nr. 21. Inst. f. Forstschutz. vesnik, No 5. Ljubljana. 428-434. Wien. St. 31. SUMMARY: The horse-chestnut miner (Cameraria ohridella Deschka & Dimić) was first registered as a pest in the Ohrid area (Macedonia). The species was first mentioned by Simova-Tošić and Filev 1985. Deschka and Dimić were first describe the species in 1996. The first individual attack in Zagreb was registered by Maceljski in 1989. The pest spread rapidly out of Macedonia to Yugoslavia, Croatia, Slovenia, Italy, Hungary, Check Republic, Slovakia and Germany. There are 3 to 4 generations of the hors-chestnut miner in Croatia every year (Maceljski & Bertić, 1996.). The larvae hibernate in fallen leaves. Due to strong attacks leaves turn brown in the middle of the summer (July) and fall off. Owing to these attacks the survival of the horse-chestnut is endangered. In Hungary and Austria the biological control of the pest is being successfully carried out. Key words: the horse-chestnut miner, spread, bioecology, control. |