DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 35 <-- 35 --> PDF |
M. Grubešić i I. Dorotić: UTJECAJ POPLAVE NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJA Šumarski list br. 3-4, CXXII1 (1999), 119-127 Iako je za vrijeme poplava vrlo teško pratiti divljač, a nije ju preporučljivo ni plašiti, odnosno tjerati s ono malo prostora gdje se zadržava do nastanka povoljnijih uvjeta, već su prvog dana poplave evidentirana utapanja srneće divljači i divljih svinja. S druge strane, ljudi su zaokupljeni spašavanjem ostalih dobara (imovine, stoke i objekata). Već i samo kretanje po vodotocima i poplavljenim površinama čamcem vrlo je opasno, pa je malo onih koji se u datom momentu nađu na tako "uzburkanom moru" utvrđujući što se dogodilo s divljači. Dio divljači koja se nalazila početkom poplave na rubnom dijelu uz nasip ili ekstremno povišenim dijelovima uspije se spasiti, no određeni dio, posebno srneće divljači koja je vjerna staništu te prasadi i nazimadi, ne uspije se spasiti već strada utapanjem ili zaglavljivanjem u grmlje. U cijeloj Posavini imamo zabilježenih slučajeva gubitka divljači od poplave, a najvećim dijelom ti se slučajevi ni ne otkriju, već se kasnije primijete oscilacije u brojnom stanju divljači. Ove jeseni posljedice poplave osjetila su lovišta i divljač u Međimurju i Podravini, kadaje Drava naglim izlijevanjem nanijela velike štete posebice sitnoj divljači u tamošnjim lovištima, uzgajalištima i volijerama. Što nakon Glede činjenice daje divljač specifična i u uvjetima koji nastaju naglom i nadprosječnom poplavom dijelom strada ali se dio uspije spasiti, potrebno je pričekati povlačenje vode i povratak prvobitnih uvjeta za obitavanje divljači koja već uobičajeno obitava na određenom prostoru, odnosno u lovištu. Kada se divljač vrati i ponovno stabilizira u normalni dnevni bioritam, potrebno je izvršiti prebrojavanje divljači kako bi se utvrdilo približno brojno stanje nakon posljedica poplave. Ukoliko bi utvrđeno brojno stanje bilo smanjeno za toliko da se do kraja zakupa ne može prirodnim putem postići propisani kapacitet, trebala bi uslijediti revizija lovnogospodarske osnove. Ako su značajnije štete na fondu divljači treba, naravno, obustaviti daljnji odstrel lako površinski znatno manje obuhvaćen prostor od Posavskog područja, brzinom i rušilačkom snagom Drava je izuzetno opasna za divljač koja se nađe u vodenom vrtlogu. Nažalost, uz poplavu i u vrijeme poplave još uvijek imamo slučajeva negativnog utjecaja čovjeka na divljač koja je spasila goli život i bori se za opstanak. Još uvijek ima onih koji ne poštuju lovačku etiku, moralne norme, kao ni zakonske propise. Stoga još jednom treba naglasiti obveze lovaca (ali i cjelokupnog pučanstva), da u vrijeme poplava ni u kom slučaju ne smiju loviti ni nanositi štetu divljači koja se spasila i privremeno se zadržava na malom preostalom prostoru koji nije zahvaćen poplavom (nasipi, otoci, grede i dr.). Uz same lovce, aktivnosti na terenu trebaju nadgledati i organi zaduženi za nadzor lovnog gospodarenja i provedbu Zakona o lovu (Državni i Županijski inspektori), kako bi sjedne strane pomogli da se očuva ono što se uspjelo spasiti te da bi bili upoznati sa stvarnim stanjem na terenu, te pravovremeno mogli pomoći lovoovlaštenicima pri rješavanju novonastale situacije (lovno gospodarenje nakon poplave, obnova fonda divljači, stručna i materijalna pomoć lovištima, odnosno lovoovlaštenicima). poplave? ukoliko je to vrijeme lova, te pokrenuti mjere za zaštitu i revitalizaciju preostalog fonda divljači. Trebalo bi o svemu izvijestiti i nadležne institucije, koja su lovišta dodijelila na gospodarenje i kojima se plaća godišnja naknada za lovozakup, kako bi se formalno- pravno i s vlasnikom pokušala riješiti određena pitanja oko saniranja šteta i ulaganja u lovište i divljač. Nakon svega iznijetog, proizlazi potreba da se u prvome redu nakon povlačenja vode, odnosno nakon normaliziranja uvjeta u poplavljenom lovištu, izvrši utvrđivanje broja stradale divljači, brojnog stanja divljači u lovištu i usporedi s ranijim, odnosno propisanim u lovnogospodarskoj osnovi, a potom odrede smjernice lovnog gospodarenja za predstojeće razdoblje. Sto bi trebalo poduzeti na sprječavanju posljedica po divljač od visokih poplava? Već se odavno u stručnoj literaturi spominju poplaposebne investicije kod izgradnje velikih vodoprivredve kao nepogode u kojima stradava divljač i predlažu se nih sustava kao što su nasipi i kanali. Takvi otoci spasili preventivne mjere za sprječavanje posljedica takvih sibi velik broj divljači i omogućili bi normalno gospodatuacija. Izgradnja otoka ili namjenskih nasipa na svakih renje s eventualnim otpadom divljači, uzrokovanim po1 -2 km, koji bi uvijek ostajali iznad vode i na koje bi se plavama, a koji bi bio u granicama planiranog priroddivljač mogla privremeno skloniti, ne bi predstavljalo nog otpada. 125 |