DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 33     <-- 33 -->        PDF

M. Grubešić i I. Dorotić: UTJECAJ POPLAVE NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJA
Šumarski list br. 3- 4. CXXIII (1999), 119-127
Prosječni mjesečni vodostaj rijeke Česme u razdoblju 1985 - 1990.
Monatlicher Durchsch nittswasserstand des Flusses česma im Zeitraum von 1985 bis 1990


Tablica 3 -Tabelle 3


Godina - Jahr
Mjesec - Monat


I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII


2


1985 1986 1987 1988 1989
NV VV NV VV NV VV NV VV NV VV
cm cm cm cm cm
175 468 185 427 182 456 210 310 177 196
199 445 194 255 182 532 228 498 177 267
226 282 220 563 190 332 240 538 188 366
192 257 202 447 200 504 207 375 154 226
173 401 155 261 181 532 158 238 172 498
164 249 133 463 158 267 134 160 143 252
158 205 155 259 137 314 128 173 132 222
141 209 134 191 130 160 128 192 134 516
138 182 136 181 131 187 130 326 185 471
135 178 144 381 137 233 139 413 180 280
161 298 161 263 143 562 171 252 174 313
174 407 161 310 206 414 188 278 150 418


NV


VV


3 4 5 6 7 8


MJESECI - Monate


Graf 2. Vodostaj rijeke česme - Prosjek za razdoblje 1985 - 1990.
Diag 2. Wasserstand des Flusses česma - Dursehnitt für den Zeitraum 1985 - 1990


OPASKA


U prethodnim tablicama i grafikonima dat je prosječni
tijek vodostaja rijeka Lonje na mjernoj postaji Lonjica
Most i česme na mjernoj postaji Narta.


apsolutni minimum vodostaja Lonje u iznosu 13 cm
izmjeren je u rujnu 1971. godine, dok je apsolutni
maksimum u iznosu 564 cm izmjeren u travnju 1976.
godine, iz čega proizlazi amplituda od 551 cm


apsolutni minimum vodostaja česme u iznosu 117 cm
izmjeren je u svibnju 1983. godine, dok je apsolutni
maksimum u iznosu 597 cm izmjeren u kolovozu
19 72. godine, iz čega proizlazi amplituda od 480 cm


radi usporedbe navodimo podatke o ekstremnim vrijednostima
vodostaja rijeke Save na mjernoj postaji
Anmerkung:


Galdovo kod Siska, gdje je apsolutni minimum izmjeren
1991. godine u iznosu od -244 cm, dok je apsolutni
maksimum izmjeren 1993. godine u iznosu od
794 cm, što daje amplitudu od 1038 cm.


Sam podatak o oscilaciji vodostaja pokazuje značaj
Save za prostor na kojem ima utjecaj, no nesumnjivo da
bi podaci o količini protoka dali znatno bolji uvid u
količinu vode koja prijeti prostoru u zoni poplave, i
pokazala spomenutu razliku pri utjecaju na prostor uz
vodotok između tri promatrane rijeke.


Opsežnije poplave u Žutici pa i većem dijelu prostora
koji se nalazi nizvodno, ovisne su o ispuštanju vode
na ustavi Prevlaka, kojom se dio visokog vodnog vala