DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 29 <-- 29 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list hr. 3 4, CXXIII (1999), 119-127 UDK 630* 156 + 41.423 : 116 UTJECAJ POPLAVE NA DIVLJAČ I LOVNO GOSPODARENJE EINFLUSS DER ÜBERSCHWEMMUNG AUF WILD UND JAGDWIRTSCHAFT Marijan GRUBEŠIĆ* i Ignac DOROTIĆ** SAŽETAK: Posavina je ujesen J 998. godine bila u nekoliko navrata zahvaćena visokim vodnim valom Save i Kupe, stoje uzrokovalo poplave na tom području. Poplave se vrlo negativno odražavaju na divljač i lovno gospodarenje, posebice ako se radi o ekstremno visokom vodostaju. Već ranija iskustva govore o gubicima divljači u vrijeme velikih poplava. Da bi se dokazao stvarni utjecaj poplava na divljač tijekom rujna i listopada 1998. godine, nastojalo se pratiti na širem području Lonjskog polja, Turopolja i Posavskih šuma kako se takva iznimna situacija odražava na divljač. Uz objektivne teškoće praćenja divljači, a posebice utvrđivanja stradale divljači, jer voda odnosi lešine ili ih ostavlja na teško dostupnom mjestu, radi se o izuzetno velikom prostoru pod vodom. Došlo se do nekih podataka o stradaloj divljači, no procjene o stradalo) divljači znatno su veće. Nešto točnije podatke može se prikupiti tek kada se voda povuče, utvrdi broj uginule divljači, izvrši prebrojavanje i usporedi s prethodnim brojem. Utvrđeno je da više stradavaju mlada grla, posebice kod divljih svinja (prasad), ali su evidentirana utapanja srneće divljači pa čak i lisica. Iskustva s gubicima divljači (ponekad su ti gubici vrlo veliki) nameće potrebu veće pozornosti kod izgradnje vodoprivrednih objekata, kako bi se izradila umjetna povišenja u obliku nasipa ili otoka gdje bi se divljač mogla privremeno zadržati. Također i mjesta hranidbe divljači treba postaviti na ili u blizini mjesta gdje ne dolazi ekstremno visoka voda. Zaštita divljači treba se pružati na mjestima gdje se sklonila od poplave, ne tjerati ju, odstreljivati ili na slične načine uznemiravati, dok se stanje u širem prostoru ne stabilizira i ne nastanu uvjeti za povratak iste na prvobitna obitavališta. Ključne riječi: Poplava, divljač, Posavina, gubici divljači, zaštita od poplave, umjetni otoci, uzgoj i zaštita divljači. UVOD - Einleitung Među elementarne nepogode koje se vrlo negativno Problem poplava kao uzročnika šteta na divljači odražavaju na divljač, ponajprije u nizinskim šumama, odavno je poznat, te ga spominje gotovo sva stručna lina prvome mjestu su poplave. Kada voda prekrije najveteratura koja obraduje tematiku uzgoja i zaštite divljači ći dio površine u našim nizinskim lovištima, koja uglav( Car & Srdić, 1967), a neki autori čak preporučuju nom obuhvaćaju šume hrasta lužnjaka, jasena, johe i vrkonkretne zahvate u nizinskim lovištima u svrhu zaštite ba te prostrane pašnjake, nestaje životnih uvjeta za gotoi spašavanjadivljači(Andrašić, 1949., 1984). vo svu dlakavu divljač i veći dio pernate divljači. Zakonski propisi također reguliraju odnos spram divljači u slučaju poplava i drugih izuzetnih situacija * Doc. dr. se. Marijan Grubcšić, Šumarski fakultet Zagreb (ZOL1994). ** Ignac Dorotić, dipl. inž., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, US Sisak |