DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1999 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI -ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXIII (1999), 109-118
UDK 630* 231 + 434 (001)


PRTRODNA OBNOVA ŠUME I MAKIJE NA POŽARIŠTIMA
U ARBORETUMU TRSTENO


NATURAL REGENERATION OF WOOD AND MACCH1A ON THE
BURNED SURFACES IN ARBORETUM TRSTENO


Maja KOVAČEVIĆ*


SAŽETAK: U radu je prikazano stanje vegetacije na požarištima u Arboretumu
Trsteno a sedmoj godini sukcesije. Izgorjele, 80-tak godina stare sastojine
šume alepskog bora s bogatom produkcijom sjemena ijedan fragment sastojine
makije, obnavljaju se bez intervencije čovjeka. Alepski bor obrastao jepožarište gustim pomladkom oko 2 m visine. Grmoliki elementi vegetacije makije
iz podstojnog sloja borovih sastojina, isto kao u samoj makiji, obnavljaju
se izbojcima iz korijena. U florističkom sastavu opožarenih površina dolaze
do izražaja heliojilni elementi kao značajka otvorenog sklopa, jer se tijekom7-godišnje sukcesijejoš nije uspio razviti sloj drveća. Ustanovljeno je da požar
nije znatnije narušio kvantitativnu ni kvalitativnu strukturu flornog sastava
opožarenih sastojina, te da se sukcesija odvija u smjeru vraćanja na zajednicu
kojaje bila prije požara.


K Ij u č n e r ij e č i: Požarište, šuma alepskog bora, makija, sukcesija vegetacije,
Arboretum Trsteno.


UVOD -Introduction


Pred sedam godina, u katastrofalnom požaru izgorjelo
je oko 80% vegetacijskog pokrova Arboretuma Trsteno,
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 2. listopada
1991. godine veliki požar na Dubrovačkomprimorju, kojeg je kao dio ratnog napada izazvala srbo-
četnička vojska, spržio je cijeli zeleni pojas stoljetnih
šuma alepskog bora i čempresa, makije i maslinika.
Vegetacijski pokrov Arboretuma Trsteno bio je integralni
dio zelenog priobalnog pojasa. Od 24 ha površine
Arboretuma najveći dio zauzimale su prirodne šumealepskog bora s čempresom, te makija i maslinici. Te supovršine u požaru pretrpjele najveće štete, dok su kultivirane
površine starih povijesnih Gučetićevih vrtovavećim dijelom sačuvane uz napor i požrtvovnost gasitelja.
O tome su izvijestili Kovačevi ć (1992, 1993) i
Đurasović (1994).


Iako bi analiza komparativnih vegetacijskih istraživanja
opožarenih i neopožarenih sastojina bolje poka


:zala stupanj njihove degradacije, na bližem priobalnom
idijelu Dubrovačkog primorja nije se nažalost mogao
]pronaći niti jedan homogeni neopožareni komadić vejgetacije.
Zato su dobiveni rezultati uspoređeni s prijašinjim
fitocenološkim istraživanjima iste zone, kao i re:
zultatima istovrsnih istraživanja na drugim dijelovima
jadranskog primorja.


Tijekom proteklih sedam godina na požarištima se
vegetacija prirodno obnavlja bez intervencije čovjeka, te
,su izvršena istraživanja pokazala na koji način se odvija
,proces sukcesije i što će biti njen rezultat. U požaru su
,stradale osamdesetak godina stare sastojine alepskog|


bora s bogatom produkcijom sjemena, a podstojni sloj]bio je sastavljen od zimzelenih i listopadnih vrsta makije.
Danas je požarište obraslo gustom, neprohodnom sa,
stojinom grmolikih elemenata makije, s mjestimice gusitim
pomladkom alepskog bora, ali se tijekom 7-godišnje
:sukcesije još nije uspio razviti sloj drveća.


OBJEKTI I METODE -
--Objects and methods


Istraživanja vegetacije na požarištima makije i šume
alepskog bora u Arboretumu Trsteno provedena su


* Mr. sci. Maja Kovačević, Arboretum Trsteno Hrvatske akademije tijekom svibnja i lipnja 1998. godine na 8 lokaliteta.
znanosti i umjetnosti, 20233 Trsteno, Hrvatska (Slika 1 -Figure 1).