DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Austrije. Interesantno je spomenuti da se zadnjih desetljeća povećava površina šuma zbog prirodno obraslih napuštenih posjeda i pošumljavanja, ali istovremeno se smanjuje oko urbanih središta. Gospodarske šume zauzimaju 81 %, djelomično zaštićene s ograničenim gospodarskim zahvatima 7,4% i apsolutno zaštitne šume 11,7%. Ukupna drvna zaliha iznosi 971,5 milijuna m3 (292 mVha), godišnji prirast 31,4 milijuna m3 (8.9 mVha), te sječa 19,8 milijuna m3, što čini 63% prirasta, odnosno 2% drvne zalihe. Prema omjeru smjese glavnih vrsta drveća, najzastupljenija je crnogorica 64%, pa mješovite šume crnogorice i bjelogorice 26%, te bjelogorice 10%. Od vrsta drveća dominira smreka 62%, zatim bukva 10%, dok preostalih 28% otpada na sve ostale vrste drveća. U prodaji prevladavaju trupci crnogorice 70%, što čini 80% ukupnog njezinog prihoda. Više od polovice sječe ostvari se u oplodnim i dovršnim sječama, pri čemu na čistu sječu otpada 47%. Sa šumama gospodari preko 200.000 privatnih i to uglavnom seljačkih poduzetnika, šume najvećim dijelom pripadaju privatnicima 80%, a tek u manjem dijelu državi 20%. Šumarska inspekcija nadzire provedbu savezne zakonske regulative u šumarstvu. Svi vlasnici šuma članovi su zemaljskih i kotarskih komora za poljoprivredu i šumarstvo. Takve asocijacije zadužene su za subvencioniranje, savjete, zastupanje, zajedničku nabavku i prodaju za svoje članove. Šumariju od 500-1800 ha obvezno vodi jedan šumarski tehničar (SSS) s položenim državnim ispitom, a iznad 1800 ha jedan šumarski inženjer s položenim državnim ispitom. Veće šumarije obvezno upošljavaju još dodatni minimalni broj stručnog osoblja. U odnosu na ukupnu površinu šuma cijele zemlje, uključujući i privatne šumarije veće od 500 ha, dolazi jedan poslovođa na 850 ha šuma. Važna djelatnost austrijskog šumarstva je zaštita od bujica i lavina pomoću biološko-tehničkih mjera. Ova služba postoji više od jednog stoljeća i nalazi se pod neposrednom upravom Ministarstva poljoprivrede. Nakon ulaska Austrije, Finske i Švedske u evropsku zajednicu, znatno je porasla njezina površina šuma. Na taj način porastao je utjecaj šumarstva u okviru evropske zajednice u vidu pojačanih šumarskih programa unutar zajedničke agrarne politike. To je u svakom slučaju određena šansa za šumarstvo koju Austrija treba iskoristiti u međunarodnoj zaštiti šuma, tržištu, subvencioniranju i ukupnom unaprijeđenju daljnjeg razvoja evropskih šuma. Prema mišljenju kolege Čambe austrijsko šumarstvo danas pritišće nekoliko problema, i to: 1. veliki zaostaci u proredama koji su uzrokovani lošom kvalitetom drva i poteškoćama plasmana; 2. kisele kiše, smog, preveliki broj divljači, intenzivna sječa i neracionalno korištenje šuma u turističke svrhe i slaba pomladenost zaštitnih šuma i 3. isključiva orijentacija prodaje drvnih poluproizvoda samo na tržište Italije što nije dobro, jer su njeni efekti odviše vezani za konvertibilnost lire. Izlaganje kolege Čambe praćeno je s velikim zanimanjem, pa je bilo postavljeno i više dodatnih pitanja. Dakako nisu bile zaobiđena ni pitanja o današnjem trenutku našeg šumarstva. Na postavljena pitanja opširno su odgovarali kolega Čamba i mr. Dundović: Smatramo da bi ovakva stručna predavanja bilo potrebno češće organizirati za članstvo Ogranka, kao jedan od načina stručnog usavršavanja. Na kraju je Hranislav Jakovac, dipl. inž. tajnik Hrvatskoga šumarskog društva pozdravio nazočne i čestitao nadolazeće blagdane svim sudionicima Skupštine. Dr. se. Vice Ivančević i Milan Krmpotić, dipl. inž. zahvalili su kolegi Čambi i uručili mu prigodne suvenire, te svim gostima i članovima Ogranka čestitali skore blagdane. Osim toga, dr. se. Vice Ivančević zahvalio je dosadašnjem rukovodstvu na uspješnom vođenju Ogranka i Skupštini na svom izboru. Prilikom zajedničkog druženja nakon skupštine, novo rukovodstvo Ogranka zamolilo je kolegu Čamba, da ispita mogućnost organiziranja jedne stručne ekskurzije našeg Ogranka u Austriju tijekom 1999.g. O rezultatima njegovog razgovora s austrijskim šumarima, naš Ogranak bit će na vrijeme obaviješten. Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama tijekom siječnja 1999. g., naš Ogranak je organizirao pošumljavanje sjetvom sjemena crnog bora. U dvije subote naši članovi sveukupno su pošumili 14 ha neobraslog proizvodnog tla u Šumariji Senj na primorskoj padini Velebita. Na taj način postupno ostvarujemo sredstva za nesmetani rad našeg Ogranka. To je početak naših radova, jer ćemo tijekom idućih mjeseci obaviti još više radova pošumljavanja sjetvom i sadnjom na krasu i u visokoj šumi. Na prvoj sjednici Upravnog odbora početkom veljače izabran je tajnik i blagajnik. Ove poslove preuzeli su mladi kadrovi i to: Dean Žagar, dipl. inž. šum. postao je tajnik, a DaliborTomljanović, dipl. inž. šum. blagajnik. Nakon dvije godine doći će do promjene njihovih uloga, jer će se tako najbolje osposobiti za sva odgovorna mjesta u Ogranku. To je potpuno u skladu naših nastojanja o pomlađivanju rukovodstva našeg Ogranka. Zbog velikog angažmana Ogranka, a pogotovo njegovog predsjednika oko savjetovanja u povodu 120. godine od osnutka senjskog Nadzorništva - Inspektorata i 20 godina Velebita kao međunarodnog rezervata biosfere u Senju 17. prosinca 1998. g., nije bilo moguće održati tradicionalnu šumarsku zabavu krajem prošle godine. Upravni odbor odredio je da se šumarska zabava održi neposredno nakon Uskrsa, pa bi taj termin trebalo prihvatiti i sljedećih godina. Javljanjem na stranicama "Šumarskog lista" želimo upoznati ostale ogranke s našim aktivnostima i tako ih potaknuti na pisanje. Tako ćemo se bolje upoznati, a razmjena iskustava svakako će pozitivno utjecati na rad naših organaka. V. Ivančević |