DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 82     <-- 82 -->        PDF

nicae, 2), dakle kraški runolist, znamen Dinarskoga
gorja. Na latinskom postoje dva pridjevna oblika za
obilježavanje krasa, a to su carsticus i carstiensis. Pa
ipak nijedan o d tih pridjeva nije upotrijebljen za obilježavanje
te biljne svojte svojstvene krasu, nego upravo
onaj koji je potekao od naroda i koji je još i danas u
njemu vrlo živ, a to je kras, dakle: krasense, napisano
upravo slovom k.


Na temelju svega stoje naprijed iznesenog, sve govori
u prilog činjenice daje upravo kras pravi hrvatski
narodni izraz za obilježavanje geološke pojave svojstvene
Dinarskom gorju, ipak najmanje što se danas
može reći za izraz krš je daje prijeporan. Pri tomu ne
bih želio da dr. S. Božičević stekne dojam da prigovaram
njegovu gledištu da brani i zastupa uporabu
izraza krš. Ali čemu zbog uporabe izraza krš odmah
zadirati i u nečije rodoljublje i demagoški ga obilježavati
"jugonostalgičarom"? To ne spada u kritiku. Pa
zar su toponimi i izvedenice od riječi kras u Istri i
Velebitu tuđice?


Dr. A. Pelivana poznajem isto kao i dr. S. B o ž i čevića
petnaestak ili dvadesetak godina. Ne znam
mnogo o njemu, ali ono što mu se najmanje može pripisati
to je tzv. "jugonostalgičarstvo". On je pokretač i izdavač
Ekološkog glasnika u kojemu je i dr. S. Božice
v i ć, ako me pamćenje ne vara, izlagao i branio svoje
gledište upravo o izrazu krš nasuprot izrazu kras.
Zatim je u jeku rata i srpskih razaranja Hrvatske, dr. A.
Pelivan pokrenuo časopis na engleskom Croatia today,
upravo sa svrhom da se strani svijet upozna s istinom
o Hrvatskoj. Isto tako ne znam ni zajedno djelo
tiskano u njegovoj nakladi, iako nemam uvida u njegovu
nakladničku djelatnost, koje bi imalo tzv. "jugonostalgičarsko"
obilježje.


Primjedba dr. S. B o ž i č c v i ć a da u djelu ima puno
tiskarskih pogrešaka ozbiljna je opomena autoru i izdavaču
na rad, i ujedno opomena da treba povesti više brige
o poslovima vezanima za lekturu i korekturu ako želi
računati na ozbiljno čitateljstvo. Međutim, kad kao pri-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


mjer za tiskarske pogreške navodi riječ "mesto", i kad
to također uzima kao dokaz za svrstavanje autora u
"jugonostalgičare", tada se stječe dojam da je mnogo
važnije bilo obilježiti "griješnika" nego "grijeh", što
kritici oduzima njenu temeljnu namjenu da služi razlučivanju
dobrih svojstava jednog djela od njegovih nedostataka.
Takvom dojmu doprinose još neke primjedbe
u tom kritičkom prikazu, kao stoje izraz u kojemu se


o A. Pelivanu govori kao o "doktoru biološkog
smjera". Ne postoji dr. biološkog smjera, već dr. bioloških
znanosti.
Glede općeg dojma koji spomenuta kritika izaziva,
time daje više usmjerena da negativno obilježi autora
nego da služi usmjeravanju prema točnosti i istini, širi
se jedna vrsta defetizma, kojega u Hrvatskoj općenito
ne nedostaje.


Smatram daje bolje imati više slabijih informacija
nego nikakve. Kada bude deset, pa makar i slabijih turističkih
vodiča po Hrvatskoj, onda se možemo nadati
da ćemo dobiti ijedan dobar vodič. Kako da otprve nastane
nešto dobro, kada toliko kasnimo na mnogim područjima!


Daje npr. netko napravio mjestopis Hrvatske ili da
je barem nastavljen Sabljarov rad iz 19. st., kao na
dlanu bismo imali sve mjestopise s korijenom kras ili
krš, pa se danas možda ne bismo toliko prepirali je li
pravi hrvatski izraz kras ili krš. A zar nije čudno da
pored mnoštva toponima kras, zastupljenih u Dinarskom
gorju Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nema ni
jednoga koji bi nosio naziv krš? Međutim, toponima
krš ima zato više u Srbiji i Crnoj Gori. Pa otkud onda ta
potreba da se u Hrvatskoj zagovara kao jedini ispravan
izraz krš umjesto krasa, kad svi toponimi govore u
prilog izraza kras? Zalagati se na takav način za
održanje jednog izraza zaista nije uvjerljivo jer je u
suprotnosti s dokazima koji leže duboko u jezičnoj
baštini hrvatskoga naroda.


Ivan Sugar


ZAPOČELE SU PRIPREME ZA ČETVRTU MINISTARSKU KONFERENCIJU
O ZAŠTITI EUROPSKIH ŠUMA


Na Trećoj ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih
šuma u Lisabonu, lipnja 1998., odlučeno je da će
domaćin Četvrte ministarske konferencije biti Republika
Austrija. U skladu s time, Federalno ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva Republike Austrije uz podršku


resornih ministarstava Poljske, Finske i Norveške, u lipnju
1998. godine, preuzelo je uskladbu i pripremu Četvrte
konferencije te utemeljilo povjerenstvo za pripremu
Konferencije. Mjesto i vrijeme održavanja Četvrte
konferencije još nisu određeni.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Prvi sastanak povjerenstvo je održalo u Briselu 26. i Javnost i šume, šumarstvo i šumski proizvodi


27. studenoga 1998. godine sa zemljama potpisnicama
Drvo i njegove zamjene


i ostalim nadležnim ustanovama radi utvrđivanja nače


Klima i vezanje ugljika


la rada i misli vodilje Četvrte konferencije.


Zdravlje i sigurnost na radu


Načela rada


Potvrđivanje (certificiranje) šumskih proizvoda


Četvrta konferencija zadržat će političko obilježje i


Razvoj sela i planiranje korištenja zemljišta


rabiti ga u izgrađivanju i ojačivanju procesa zaštite šuVrednovanje
okolišne usluge šumskih ekosustava


ma u Europi. Konferencija će u svome radu biti prilago


dljiva i razvidna u ocjeni i izvještavanju dosega i ostvaObnova
šuma


raja prethodnih triju konferencija. Sudjelovanje javnosti u održivomu gospodarenju
Okvir budućega rada šumama
Međudjelovanje šumskih ekosustava i prirodnih


Zemlje potpisnice i ostale nadležne ustanove trebaju
konferencijskome povjerenstvu dostaviti potanke obadrugih
bogatstava
vijesti: Gospodarsko stanje privatnih šuma


o dosezima preuzetim rezolucijama, Globalna konvencija o šumama - Europski doprinos
o praćenju obveza preuzetih u Lisabonu 1998. god., Koristi šume za društvo.
o izvođenju radnoga programa biološke i krajobra-
Republika Hrvatska nije sudjelovala na prvome sa


zne raznovrsnosti šumskih ekosustava 1997 - 2000


stanku. Sljedeći će se pripremni sastanak Konferencije


te, i obavijesti


održati 11. i 12. veljače 1999. godine u Baden-Helenen


o izvođenju programa za zaštićene površine.
tal, Austria. Očekuje se da će radni program KonferenTeme
raspravljene na prvome, pripremnom cije biti objavljen u travnju 1999. godine.
sastanku


Zaštićene površine JelaBilandžija
Mjerila i pokazatelji potrajnoga gospodarenja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
Izobrazba


PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 1999 GODINI iznosi:


- za zaposlene članove 120 kn
- za studente, đake i umirovljenike 30 kn
- za poduzeća 500 kn + PDV
ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb,
Trg Mažuranića 11
Žiro račun br.: 30102-678-6249


PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $
DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: 25731-3206475


HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb


ZAGREBAČKA BANKA Zagreb


(Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX)


Uredništvo


Molimo dužnike iz prošlih godina da podmire svoju obvezu pretplate
za dostavljeni im Šumarski list