DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 75     <-- 75 -->        PDF

nom ograničiti, pa medu razlozima, zbog kojih to može
biti učinjeno, navodi zaštitu prirode i ljudski okoliš.


Pravilnikom propisana ograničenja ne pogađaju samo
pravne osobe koje se na području Parka prirode bave
kakvom dopuštenom djelatnosti, nego su pod udarom
tih ograničenja i fizičke osobe. Štoviše, te osobe su u
neravnopravnom položaju naspram pravnih osoba, jer
fizičkim osobama nije omogućeno da se s Ustanovom
sporazumjevaju, ni ako na području Parka prirode imaju
vlasnička ili kakva druga prava na nekretninama".


Najkraće, problem se mora shvatiti vrlo ozbiljno.
Sreća je što državnopravne institucije ne funkcioniraju
kako bi trebale, pa se za sada radi kako se radi, međutim,
uskoro bi se situacija mogla drastično promijeniti
na našu štetu, stoga preporučujemo:


Tražiti očitovanje i naputak Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva u svezi s pitanjima prioriteta,
kompetencija Zakona o zaštiti prirode, Zakona o šu


mama, Zakona o lovu, Zakona o vodama, koja su
često međusobno u koliziji u svojim odredbama;
Zatražiti putem zastupnika u Saboru dopunu (amandmanom)
članka 17. Zakona o zaštiti prirode (NN
30/94), kojim bi se Javnim ustanovama oduzelo pravo
odlučivanja i utjecaja na planove proizvodnje (pošumljavanja,
uzgoja, zaštite i korištenja), itd.,
Putem zastupnika u Saboru pokrenuti pitanje gospodarske
koristi i šteta zbog osnivanja Javnih ustanova
na područjima kojima su do sada gospodarile "Hrvatske
šume". Zbog čega se Republika Hrvatska i
Osječko-baranjska županija odriče prihoda od lovno-
šumskoga područja istočne Baranje (Lovišta
"Belje"), što dovodi u pitanje i zaposlenost radnika
"Hrvatskih šuma".
Upozoriti javne medije (tisak, TV, Radio) na kampanju
koju vode pojedinci (načelnik općine Bilje i neki
nastavnici Pedagoškog fakulteta u Osijeku) protiv
"Hrvatskih šuma").


Zaključak


Ako uzmemo u obzir prenamnoženje kormorana
koji su zauzeli Kopačko jezero i ugrozili populaciju riba,
ali i okolna slavonska ribnjačarstva koja su zbog najezde
ptica prisiljena tužiti Državu i tražiti namirenje
šteta, zatim izostanak onih velikih jata divljih gusaka
glogovnjača, lisastih (do 50000) zbog krivolova i pomanjkanja
hrane na oranicama "Belja", porast populacije
sivih čaplji (štetnih ihtiofaga) i nestanak žutih, velikih
bijelih i izgleda i malih bijelih čaplji, zatim pojavu
vrbovog mladika na Kopačkome jezeru, njegovo zamuljivanje
i oplićavanje, istovjetno stanje u "Banji" gdje
se smjestila posljednja kolonija čaplji, zapuštenost kanala
Hulovo, Nađhat, Renova, minska polja zbog kojih
će mnogi ribokradice, ali i poneki ljubitelj prirode ili
samo običan turist izgubiti nogu ili život, uništene (ali i
dalje pljačkane) i devastirane lovne objekte (dvorac
Tikveš, lovačke kuće,lugarnice i još uvijek potopljena
turistička plovila kao što su "Liska", "Kucin", "Skela",
te ukradena plovila "Vodomar", "Zmajevac", "Jasen",


brojne ribokradice i krivolovce inače "osobe na položaju",
nemogućnost komuniciranja s korisnicim a
Parka prirode, - stanje možemo smatrati vrlo lošim da
gorim ne može biti. Svemu tomu, zasigurno ne doprinose
korisnic i koji su mogli pomoći daje bilo razumijevanja,
da se s njima htjelo "komunicirati", a ne ih
prljati i blatiti u raznim izvješćima, Informacijama, napisima
u dnevnom tisku.


Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", s uposlenima
i politikom koju vode, a koju podržavaju neki
dužnosnici Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša,
na najboljem je putu likvidacije ovoga glasovitog europskoga
lovišta i Parka prirode s nesagledivim posljedicama
za biljni i životinjski svijet.


Ako se nešto ruši što opstoji 200 godina, potrebno je
znati i predvidjeti posljedice.


Darko Getz


STRNADICA ŽUTO VOLJKA - PTICA GODINE 1999.


Otkada je Savez za zaštitu prirode Njemačke godine
1971. pokrenuo akciju proglašavanja "ptice godine",
nakon prošlogodišnje godine ševe, za pticu godine
1999. proglašena je strnadica žutovoljka (Emberiza ci~
trinella). Odluka je donesena u Berlinu. 16. listopada
1998. nakon oštrog sučeljavanja s prijedlogom španjolskih
ornitologa, koji su putem Svjetskog fonda za
zaštitu prirode i vlastitog ornitološkog društva za pticu


godine željeli proglasiti šumskog kanarinca (Serinus
canarius), divljeg preteču svih današnjih kućnih kanarinaca,
koji još jedino živi u šumama Kanarskih otoka.
Mala im je ostala utjeha što i strnadicu žutovoljku,
zbog jarko žute boje perja prsiju i trbuha, zovu još "seljačkim
kanarincem"!


Što se željelo postići izborom strnadice žutovoljke
za pticu godine? Kultiviranoj plodnoj pustoši golemih