DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 74 <-- 74 --> PDF |
posljednjeg čapljarnika u ovome području bare Banja, gdje gnijezde preostale vrste čaplji, sive divlje guske, patke njorke i druge rijetke vrste ptica; dalje, trebalo bi se zaštititi i očuvati ribnjak "D" i "C" za koji postoji projekt parcelizacije; obaviti inventuru svih rijetkih vrsta životinja (orlova štekavaca, crnih roda, stepskih sokolova, čaplji, divljih gusaka, vidri) i pokušati ih lokalno zaštititi predviđenim mjerama prostora stroge zašti te; evidentirati i zaštititi vrijednija stabla crnih i bijelih topola (genofond). Osim toga potrebno je ugovoriti s korisnicim a djelokrug aktivnosti i poslova i nastojati uspostaviti stanje od prije rata, a to znači obnoviti lovište, povećati brojnost jelenske divljači, pošumiti nepošumljene površine, obnoviti lovne objekte i povratiti stanovnike Zlatne Grede i Tikveša u njihove domove, dati im posao koji su radili prije rata. Problem je potrebno riješiti dopunom zakona o zaštiti prirode Da sukob korisnika s Javnom ustanovom nije za podcijeniti, mogli smo pročitati u Lovačkom vjesniku br. 11/1998. na stranici 59, u kojem osječki pravnik dr. Dragutin Cepelić iznosi svoje mišljenje o cijelome slučaju. "Do donošenja Uredbe o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Kopački rit" (NN br. 96/97.), oba zaštićena dijela prirode, tj. Park prirode i Specijalni zoološki rezervat, bili su, kao stoje već rečeno, pod integralnom upravom Javnog poduzeća "Hrvatske šume". Ti su dijelovi 16. rujna 1997. potpali pod ingerenciju novoosnovane Javne ustanove "Park pririode Kopački rit". Taje ingerencija, prema Pravilniku o unutarnjem redu u Parku prirode "Kopački rit" (NN br. 84/98.) toliko jaka, da Javnom poduzeću "Hrvatske šume" oduzima najveći dio dosadašnjih ovlasti. Prema čl. 63. Pravilnika, sukobljene strane trebale bi svoje međusobne odnose urediti ugovorom. Takvi će se ugovori, među- Slika 5. Ovih siječanjskih dana ni manje ni više već 500 sivih divljih gusaka okupilo se na Ribnjaku "Podunavlje" Belje d.d.. Neki parovi će gnijezditi u "Banji", na tablama Ribnjaka i najoš nekim mjestima koje će guske procijeniti kao sigurnima. Populacija je mala, možda oko 30-tak pari. Društvo za zaštitu prirode Slavonije i Baranje iniciralo je zakonsku zaštitu Ribnjaka, međutim Javna ustanova Parka prirode "Kopački rit" nije poduzela konkretne mjere da se divlje guske i ostale ptice močvarice zaštite od krivolovaca i ostalih koji ih ugrožavaju. Zašto? Zbog toga što su to ..."osobe kojima se glede svog položaja i radnog mjesta"... ne bi trebalo zamjeravati? Dakle na stari i oprobani način, u rukavicama. tim, vrlo teško postići. Ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog zabrane svake vrste lova na području Posebnog zoološkog rezervata i Ribnjaka (čl. 23.) Javno poduzeće "Hrvatske šume" nema više pravo na lov ni izvan navedenih područja, osim prava na sanitarni, uzgojni i trofejni odstrijel jelena i divljih svinja, ali i to samo na temelju znanstvene studije i uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Pravilnik dira i u dosadašnja prava Javnog poduzeća "Hrvatske šume" na gospodarenje šumskim sastojinama. Tako, primjerice, "Hrvatske šume" neće od sada moći provoditi ni sanitarnu sječu bez dopuštenja Ustanove. Potonja će od sada organizirati čak i košnju prosjeka i putova. Iz navedenog proizlazi da će "Hrvatske šume" biti primorane, da nakon sklopljenog ugovora s Ustanovom izmijene svoje gospodarske osnove, a osobito šumskogospodarsku i lovnogospodarsku osnovu. Bit će čitatelja koji će se zapitati, je li sve to utemeljeno na zakonu. Na to pitanje treba odgovoriti pozitivno. Ograničenjima poduzetničke slobode, sadržanim u Pravilniku, nema prigovora ni s ustavnopravnog gledišta, a kamoli s gledišta zakonitosti. U članku 50. Ustava Republike Hrvatske piše, naime, da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno zako- Slika 6. Samo na zidu zajedništvo, ostalo je sve upitno. Znakovlje "Hrvatskih šuma" i Javne ustanove Parka prirode "Kopački rit". |