DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Tekstopisac Informacije kao daje zaboravio imena onih pravih zaštitnika ovoga područja počevši od prvih vlasnika Vlastelinstva Belja, brojnih šumara, lovnih stručnjaka, glasovitih lovaca, književnika, pa umjesto da im se zahvaljuje što su očuvali ovo područje on pripisuje njihovim nasljednicima neke štete i zloupotrebe ekosustava. U toj kampanji lokalnoga zaštitarskoga lobija, obojenog ekološkim fantaziranjem ne bi se začudili promoviranju ideje o vraćanju ekosustava u neko imaginarno prvobitno stanje, što bi podrazumijevalo (opravdano i s razlogom) rušenje glavnih obrambenih nasipa (94 km), uklanjanje svih asfaltnih cesta i puteva, dakako i sječu svih umjetno uzgojenih šuma jer su i one izvjesni antropološki utjecaj u autoktonom sklopu prirodnih fitocenoza, zatim zatrpavanje svih umjetno prokopanih kanala (oko 900 km), rušenje ustava pumpnih stanica, lovačkih kuća, hranilišta za divljač, promatračnica pa i onoga dvorca u Tikvešu. Nesumnjivo da bi se u prvobitno stanje trebalo vratiti korito rijeka Dunava i Drave sa svim onim bezbrojnim meandrima; zatvoriti kanal Dunav- Rajna-Majna, srušiti hidrocentrale "Čakovec", "Dubrava", "Varaždin", 23 u Austriji, desetak u Njemačkoj, 11 u Sloveniji i ostale energetske objekte na Dunavu i Dravi, zatim neophodno bi se morao uspostaviti režim klime od prije 200, 300 godina, vraćanje u povijest uz korištenje "Time Mashine" (vremenskog stroja), itd. Ukratko cijeli bi ekosustav trebalo dovesti u prvobitno (imaginarno) "0"-to stanje od prije pola tisućljeća, pre- Problemi zaštite prirode Nažalost (po zaštitu pririode), to zamišljeno vraćanje u prošlost u neko povijesno "0-to stanje" nije moguće iz objektivnih razloga. Većina zaštitara prirode svjesna je realnosti vremena i svojih mogućnosti pa pokušavaju spasiti ono što se može. Poneki od njih, nažalost u sve su to upleli lokalnu politiku i zalutali u labirintu fikcije s blagim primjesama fantazije. Ako pokušamo odvojiti lokalnu politiku dvojice, trojice mrzitelja "Hrvatskih šuma" i realno vidjeti što sve tišti ovaj naš pustiti ga prirodi, njenim pravim stanovnicima i korisnicima: sisavcima, pticama, gmazovima, ribama, člankonošcima, rakovima, mekušcima, praživotinjama i naravno uz apsolutno isključenje čovjeka koji je najveći "štetočina" koji se drznuo uzgojiti šumu, zapriječiti izlijevanje rijeka, koji je izgradio neke putove i ceste ijednu sporednu cestu do pogubnog uzgajališta divljači? Dakako da bi takav tijek razmišljanja uz pretpostavku realizacije po zamišljenom projektu "0-to stanje" pozdravio sav zaštitarski svijet zapadne Europe i pri tomu pomislio da smo načisto sišli s uma. Slika 3. Jedan dio zelene travnate površine Parka dvorca "Tikveš" (Köriserdö) bio je nepažnjom traktorista znatno oštećen. Privremeno su rupe, "vagaši" nastali prolazom traktora, preorani, a u proljeće kada se zemlja osuši travnjak će se obnoviti. koji zaslužuju pozornost najveći ritsko-močvarni ekosustav, onda je to ponajprije zarašćivanje i zamuljivanje najveće bare u Kopačkome ritu, jezera koje ima izuzetan značaj u seobi i zaštiti ptica. Kopačko jezero je za močvarice oduvijek bilo mjesto sigurnosti, izvjesnoga "azila", gdje su se mogle skloniti od lovaca, grabežljivaca, prenoćiti i naći nešto hrane; zatim je tu problem zarašćivanja i zamuljivanja Slika 4. Bara "Banja", poznato sabiralištc (kolonija) ptica močvarica. U "Banji" gnijezde posljednji parovi: žutih čaplji (Ardeola ralloides), velikih bijelih čaplji (Egretta alba), žličarki (Platalea leucorodia), a izgleda i malih bijelih čaplji {Egretta garzetta). Ovdje gnijezde naše sive divlje guske (Anser unser rubrirostris) i vrlo rijetke u zapadnoj Europi patke njorke (Aythya nyroca). Veći dio "Banje" (gotovo 18 ha) nije više u funkciji gnježdenja zbog zamuljivanja. Zar nije bilo korisnije da se umjesto inspekcije protiv šumara pokrenulo pitanje zajedničkog rješavanja ovih i sličnih, ali daleko aktuelnijih pitanja, od sporednoga šumskoga puta u Tikvešu? Na slici dio kolonije "Banja"; zapažaju se sive čaplje (Ardea cinerea) i poneki gak (Nycticorax nycticorax), a sasvim desno u uglu sive divlje guske. Dok mnoge zanimljive i lijepe ptice nestaju, kormorana i sivih čaplji je sve više. Koliko je tomu pridonijela suvremena zaštita prirode? |