DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Slika 2. Kopačko jezero glasoviti "ornitodrom" brojnih ptičjih populacija koje u kasnu jesen i proljeće zaposjedaju ovo mjesto, postepeno nestaje. Jezero, već znatno opličalo prekrio je (djelomično) vrbov mladik. Krajolik se postepeno preobražava u ritsku šumu. Da li je Državna uprava poduzela korake za spas ove najvrijednije slavonsko-baranjske bare ili gaje prepustila sudbini prirodne evolucije? Na slici ulaz u Kopačko jezero kod Porosloa. bila op. aut.) je zarasla gustim vrbovim mladicama tako čini malat", - kada je geneza ponika poznata već gotovo pedeset i više godina.4 Na stranici 5. spomenute Informacije stoji odlomak koji pobuđuje sumnju u nekooperativnost nekih šumara koji otežavaju rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i čuvanje Parka prirode? (citiramo): "Istovremeno Javna ustanova dosta je teško komunicirala s nekim korisnicima (?) u Parku prirode, a s nekima (kojima?? op. aut.) nije niti uspjela uspostaviti zadovoljavajuću suradnju na osnovi zajedničkoga čuvanja Kopačkoga rita. Uzrok tomu je prvenstveno činjenica da imovinsko-pravni odnosi na području Parka prirode nisu definirani (?). Za mnoge katastarske čestice u zemljišnim knjigama u Belom Manastiru još uvijek stoji daje to vlasništvo Jugoslavije, daje korisnik LŠG "Jelen" itd.... Da se izvjestitelj Informacije malo potrudio, mogao je u Zakonu o šumama (NN 41/1990.) naći čl. 108. u kojemu doslovce piše: "Šume i šumska zemljišta kojima gospodari Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" Beograd, njegova sredstva za rad (osnovna, obrtna i druga), radnike s teritorija Republike Hrvatske na području općine Beli Manastir, Osijek, Valpovo i Vukovar, 1. siječnja 1991. godine preuzima Poduzeće za šume, a sa stanjem na dan 31. prosinac 1990. godine.´ Prema tomu, sva imovina vlasništva Jugoslavije i korisnika LSG "Jelen" je zvanično i službeno prenesena na "Hrvatske šume", pa ako postoje neke nejasnoće vlasništva, onda bi se one trebale rješavati s ovim Javnim poduzećem. Zašto onda kvariti odnos s djelatnicima "Hrvatskih šuma", insinuirati dvosmislenim rečenicama na neko "projugoslavenstvo" ,"jelenovce" koji ometaju imovinsko-pravni postupak, zbog čega je teška komunikacija s njima? Da li je to neki oblik poltronstva, dokazivanja hrvatstva, neke super poniznosti na koju se može kod neupućenih iznuditi doza razumijevanja, sućuti: "Vidite mi se borimo da zaštitimo Kopački rit, ali oni (korisnici) nas u tome sprječavaju? Moglo bi se zaključiti kako nekolicina državnih djelatnika za zaštitu okoliša hrabro vodi bitku za zaštitu biljnoga i životinjskoga svijeta Kopačkoga rita, pri čemu ih ometaju i sprječavaju u toj "svetoj" misiji kori snici . Na prvi pogled sve je uvjerljivo,ali i dobro prekriveno profinjenom demagogijom i opsesionarstvom; pojavljuje se "istina" koja to nije. Vraćanje ekosustava Kopački rit u prošlost Sukob zaštitara prirode s korisnicim a baranjskoga lovno-šumskog područja traje punih 50 godina. Za one koji ne poznaju problematiku, ovaj sukob kori snika zaštitara prirode je nadasve medijska senzacija. U Šumarskom listu br. 5-6/1998. kroz kratki povijesni pregled zaštite prirode Lovišta "Belje" (dakle Parka prirode i Zoorezervata "Kopački rit" opisali smo one istinske zaštitnike prirode koji se nisu tada tako zvali. Podsjetili bi daje ovo glasovito lovište, koje u modernoj ekološkoj verziji često navode kao ekosustav Kopački rit nisu zaštitili i očuvali biolozi Pedagoškoga fa kulteta u Osijeku ni samoproglašeni zaštitnici prirode, već nedefinirana spoznaja vrijednosti ljepote krajobraza i bogatstvo ptičjeg svijeta i lovne divljači, a koju su uočili brojni danas već zaboravljeni putopisci, lovci, šumari, prijestolonasljednici prinčevi, kraljevi, vojvode i nadvojvode, poslovni ljudi, zookolekcionari i poneki zoolog koji se poslom zatekao u ovome kraju. Svojim radovima objavljenim u stručnim i znanstvenim časopisima, novinama ili posebnim izdanjima, skrenuli su pozornost domaće i europske javnosti na ovaj kraj. 4 Nastanak vrbovog ponika (mladika, malada) lijepo je opisao nedavno preminuli kolega inž. Josip Sikora u Šumarskom listu br. 9-10/1995., zatim sličan opis može se naći u Posebnom izdanju časopisa "Jelen" i u drugim časopisima. Očigledno da tekstopisac Informacije, bez obzira na titulu doktora zoologije slabo poznaje šumarstvo. ! Imovinsko-pravni odnos u pogledu vlasništva na bivšim lovno-šumskim područjem Lovno-šumskog gazdinstva "Jelen" Beograd, rješenje Zakonom o šumama (NN 41/90.), - posjed je u vlasništvu Republike Hrvatske i njime gospodare "Hrvatske šume". Godine 1994. Uprava nacionalnoga parka "Jelen" Baranja, upisalaje promjenu vlasništva u gruntovnici, stoga je potrebno ponoviti postupak (ne) konvalidacije i uspostaviti gruntovno stanje iz 1991. godine. |