DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 7 <-- 7 --> PDF |
I). Kajhii i S. Bogdan: PROCJENA GENETSKIH PARAMETARA U KLONSKIM TESTOVIMA... Šumarski list br. I 2. CXX11I (l´W9), 3-10 prosječni prirast kretao od 6,2 mVha (klon S 1-20) do 21,7 mVha (klon 709). U klonskom testu Pampas, kod razmaka sadnje 5,6 x 6,5 m, ukupno je testirano deset klonova, a njihov se prosječni prirast kretao od 12,8 mVha (klon 1-214) do 36,4 mVha (klon S 1-8). Slika 1. Klonski test crnih topola, Pampas, Šumarija Osijek Fig. 1. Clonal test of black poplars, Pampas, Forest range office Osijek Budući da nemamo klonske testove topola s istom smjesom genotipova koji bi bili sađeni u istim razmacima sadnje i na više različitih staništa, nemamo mogućnost adekvatnog izučavanja interakcije genotip x okolina. Iz tablice 1 vidljive su značajne razlike prosječnog prirasta klonova, s obzirom na pojedini genotip, razmak sadnje i lokalitet. Gospodarski važna svojstva, iako u većoj mjeri uvjetovana nasljeđem, podliježu i znatnim utjecajima okoline. Modifikabilnost je posebice prisutna kod klonova koji posjeduju genetsku konstituciju za veću reakcijsku normu organizma. Takvi "plastični" genotipovi iskazat će znatne pozitivne modifikacije u produkciji drvne mase kroz različite uzgojne tretmane. Prema modifika- Slika 2. Klonski test crnih topola, Preložnički berck. Šumarija Đurđevac Fig. 2. Clonal test of black poplars. Preložnički berek, Forest range office Đurđevac cijama koje karakteriziraju pojedine klonove vrba pri uzgoju na različitim staništima, izvršena je podjela u više grupa (Krstinić 1984), a najpovoljnija smjesa genotipova odgovarala bi klonovima vrlo visoke fenotipske nestabilnosti, sa specifičnom adaptacijom na optimalne okoline (Krsti n i ć & Kaj b a 1993). Ispravna procjena nasljednosti te uspješnost selekcije, predstavlja ispravnu i točnu procjenu genotipa i njegova udjela u fenotipu, a koji je nastao kao rezultat interakcije nasljeđa i okoline. Bi soff i &Gullberg (1996) ističu da usprkos nedostatku literature i informacija kod topola, istraživanja o parametrima nasljednosti, genetske dobiti i korelacije između svojstva, moraju biti bazirana na kvantitativnoj determinaciji genetskog udjela u oplemenjivanju, kako na populacijskoj razini, tako i kod klonske selekcije. U tablici 2 iskazane su vrijednosti nasljednosti (h2) za svojstvo prosječnog prirasta s uključenim preživljavanjem, pri plantažnoj starosti od 14 godina, a kod različitih razmaka sadnje. |