DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 69 <-- 69 --> PDF |
NAPAD NA "HRVATSKE SUME" I ŠUMARSKU STRUKU Županijska informacija o stanju i problematici zaštite zaštićenog područja Parka prirode "Kopački rit" i službena zabilješka Inspekcijske kontrole Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša iz Zagreba Nedavno je (18. studenog 1998.) Poglavarstvo Osječko-baranjske županije Republike Hrvatske usvojilo Informaciju o stanju i problematici zaštite zaštićenoga područja Parka prirode "Kopački rit", a koje je djelomično utemeljeno na Službenoj zabilješci Odjela za inspekcijske poslove Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, koju su podastrli inspektori dr. se. Luka S t i 1 inović i dr. se. Matija Franković, titularninačelnik i donačelnik spomenute državne uprave. U spomenutoj Službenoj zabilješci, između ostaloga, prozvani su kori sn i c i ovoga područja, koji se ne pridržavaju zakonskih propisa (?), nadalje, naznačeni su brojni problemi koji ugrožavaju ekosustav ovoga najvećega hrvatskoga ritsko-močvarnoga Parka prirode. Čitajući ovaj tekst uočava se daje bitni problem u broju korisnika , koji svaki na svoj način, tradicijom višegodišnje prakse, obavljaju poslove u Parku prirode, a da pri tomu ne uvažavaju nove odredbe Zakona o zaštiti prirode, Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Kopački rit" (NN 84/98) i općenito se ne pridržavaju načela zaštite prirode. Dakle, neprilike Upravi Parka prirode stvaraju korisnici , odnosno: poljodjelci, ribnjačari, šumari-lovci, vodoprivrednici, lokalno stanovništvo. Tvrdi se da je pritisak vrlo jak iz čega proizlaze štete u ekosustavu, paje tako, prema Službenoj zabilješci:... "uništen zaštitni pojas uz prometnice zbog prolaza teške mehanizacije i ostalih prometala, zatim još uvijek postoje ograđeni prostori (kompleksi?) koji služe za uzgoj divljači i lov, previše motornih vozila prolazi kroz Park"; zatim se spominju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, posebice objekata u vlasništvu nekadašnjega Lovno-šumskog gazdinstva "Jelen", te bivših jugoslavenskih struktura. Kojih, to nismo shvatili? U točki "B1" Inspektori su konkretniji pa Upravi šuma u Osijeku spočitavaju način odvoza posječenih topolovih stabala, koji je obavljen teškom mehanizacijom, a to je u potpunosti "uništilo vegetaciju i narušilo prirodni sklad tla"(?). Oštećenja idu do 80 cm, zahvaćene su instalacije (op. aut. opljačkanoga) dvorca u Tikvešu i sve je to urađeno bez zvaničnoga odobrenja Javne ustanove i prethodnih uvjeta zaštite prirode i Državne uprave (dakle dva odobrenja?) shodno članku 14. Pravilnika o unutarnjem redu Parka prirode Kopački rit. Još odrešitiji tekst nalazimo u točki "B2", u kojem se potanko opisuje i objašnjava uređenje jednoga šumskoga puta (zvani Kristina) koji je napravljen za potrebe uzgoja divljači, dovoz hrane, lovaca itd. Dakle, prilikom izgradnje ovoga puta, tvrde inspektori, opet je oštećena okolna vegetacija. Strojevi su pak prouzročili znatnu buku i velike masne mrlje na tlu (i opet), investitor nije zatražio prethodna odobrenja od Javne ustanove Parka prirode, zatim od Državne uprave za zaštitu prirode (i vjerojatno od Hrvatskog državnog Sabora op. aut.), a u svezi s člankom 4. spomenutoga Pravilnika. Slika 1. Očigledno da (novo-komponirana) gospoda iz zaštite pri rode od drveća ne vide šumu, pa od svih problema Kopač kog rita (Parka prirode) pronalaze mali sporedni šumski put koji se obnavlja, mrlje od ulja i buku od mehanizacije koju su prouzročili djelatnici Hrvatskih šuma. Na slici sporna cesta Kristina. Šumari prouzročili "ekološku katastrofu"? Ukratko, čitajući ovo izvješće, netko bi mogao poskih šuma i šumarske struke u ovome dijelu Hrvatske, misliti da su šumari izazvali ekološku katastrofu, unizasigurno ćemo doći do neke druge istine koju ne žele štili vegetaciju u Parku prirode Kopački rit za koju se ne čuti zakonom ovlašteni zaštitnici prirode. zna kada će se obnoviti? U Sumarskome listu br. 1-2/1998. opisali smo mogu Ako za trenutak ostavimo ove nezgrapno sročene će neprilike koje proizlaze iz suvlasništva na području rečenice i pozabavimo se činjenicama koje dovode u Lovišta "Belje" "Hrvatskih šuma", koje je 1967. godine pitanje opstojnost ovoga glasovitoga lovišta, baranjvećim dijelom proglašeno zaštićenim objektom prirode |