DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ma i bez dilema se može tvrditi kako će nepovoljni utjecaj i na šume, ako dođe do njegove realizacije, biti nesagledivi. Oni će se u prvome redu odraziti na promjene dosadašnjih vodnih odnosa u šumama neposredno uz kanal te u onome dijelu spačvanskih šuma čija staništa opskrbljuju vodom podzemni tokovi prekinuti izgradnjom kanala. Današnji šumski ekosustavi bit će pogođeni pojavom promjene staništa koja će imati uzroke bilo u većoj opskrbi vodom koja dovodi do anaerobiosisa (nedostatak kisika, gomilanje ugljičnoga dioksida) ili nedostatku vode. To će kolebati unutar ekološke valencije vode kao izravnoga ekološkog čimbenika za svaku vrstu drveća i za svaki kapilarni uspon konkretnoga profila tla drukčije, pa je vjerojatnost različitih slučajeva odražavanja, pojedinih sastojina, njihovih dijelova, skupina stabala, a posebice biogrupa istovrsnih stabala, vrlo velika. Tu posebice napominjem kako investitor do danas nije poduzeo odgovarajuće mjere kako bi se prikupili podaci o podzemnim vodama i njihovim razinama u šumi te o kretanjima podzemnih voda u trasi kanala. Jedini podaci o podzemnim vodama je 16 šumarskih stacionara s piezometrima u različitim staništima Spačvanskoga šumskog bazena i 17 u području šuma gornjega Bosuta na kojima su motrenja tek započela. S obzirom na šumarska dugogodišnja iskustva o utjecaju vodotehničkih zahvata na nizinske šume, smatramo kako bi bilo najbolje da se vodni odnosi u njihovu prostoru ne mijenjaju. Sadašnje stanje hidroloških prilika u Spačvanskome šumskom bazenu predstavlja za većinu šumskih zajednica stanišni optimum. U žaru težnje za što bržom izgradnjom investitor je sklon šumarska stajališta proglasiti konzervativnim, dok je naš stav zasigurno korak ispred u smislu težnji da šumarske ekološko-biološke i šumsko-uzgajivačke spoznaje tijesno surađuju s hidrolozima u svrhu pronalaženja dobrih riješenja s ciljem zaštite šuma. Smatram kako investitor raspolaže s premalo podataka za izračun isplativosti gradnje kanala u odnosu na štetu koja se u različitim vidovima očekuje u nizinskim šumama vinkovačkoga područja te općenito u čitavome prostoru uključivši i agrar. To je zasigurno prijetnja opstanku velikoga hrvatskog prirodnog bogatstva koje proizvodi zeleno zlato, najkvalitetnije hrastovo drvo na svijetu i preko milijun t kisika što je vrlo značajno uz prirodoznanstvenu vrijednost Spačvanskih nizinskih šuma, njihovu prirodnost i raznolikost biljnoga i životinskoga svijeta. Nakon predavanja slijedi rasprava (M a t i ć, Starčević, Seletković, Prpić, Jurjević, Gelić, Treber, Perunsk i i dr.). Raspravu možemo sažeti u nekoliko najvažnijih mišljenja, primjedbi i prijedloga: I dosadašnja istraživanja šumarskih znanstvenika dovoljna su podloga za mišljenje kako će spomenuta gradnja imati negativni utjecaj na šumske ekosustave. To se može potkrijepiti dosadašnjim domaćim i inozemnim iskustvima i viđenjima (Kalje, Turopoljski lug, Kupčina, Rajna, Gabčikovo i dr.). Tamo je došlo do katastrofalnih sušenja ili pak do promjena vrste. Sada se čine ogromni napori i ulažu velika sredstva na sanaciju stanja. Uzročnicima takvog stanja u dolini Rajne, danas nije dozvoljeno tamo više "niti lopatu zakopati", pa nije čudo što u traženju posla za veliku mehanizaciju nama nude kredite i usluge. Nema jamstva i primjerima nisu dokazane tvrdnje da tehnika može vjerno imitirati prirodu, primjerice u reguliranju kolebanja podzemne vode, niti po visini stupca, a vremenski pogotovo. Glede radova koji će se izvoditi u etapama, ima vremena i za još dodatna mjerenja koja će vjerujemo samo potvrditi današnje šumarsko stajalište. Vodoprivredni stručnjaci su međutim mišljenja, kako spačvanski bazen nije izravno ugrožen i da kanal neće prouzročiti promjenu - na trasi su svega tri neposredna zadiranja u šumu. Opravdana je primjedba, kako je teško stanovnicima ovog kraja pa i članovima komisije, odlučiti se biti za ili protiv. Sjedne strane jedva čekaju ulaganja koja će im omogućiti bolji život, ali nikako ne žele da nestanu šume, pa je pitanje koji doktori znanosti imaju pravo, jer za njih su autoriteti i jedni i drugi. To upućuje na sjedanje za okrugli stol i odgovoran pristup svih struka. Nismo vidjeli ekonomsku studiju koja bi trebala prikazati isplativost ulaganja, ali znamo da je u njoj obuhvaćen i transport ugljena za buduću termoelektranu u Slavoniji, stoje nakon izjave predsjednika Republike glede ugljena kao energenta, bespredmetno. Dio radova bi se mogao izvršiti bez većeg utjecaja na šumu, poglavito Vukovarska luka i kanal do Nuštra i Vinkovaca. Ako je potrebno pretovarivati teret, a je, jer je povezanost Dunava kanalom do mora "na velikom štapu", onda je svejedno gdje to činiti. Treba imati samo dobru željezničku prugu u koju bi bilo u današnje kontejnersko vrijeme svrsishodnije ulagati. Naravno, da ovaj iako gospodarski skup, nije prošao bez dobronamjerne zemljopisno-političke tvrdnje i pitanja: Hrvatska je već podunavska zemlja i koga mi to, s hrvatskim novcem uvodimo u krug podunavskih zemalja. Na kraju je zaključeno, kako je na ovu temu potre bno ovo proljeće organizirati široku, dobro pripremlje nu raspravu svih stručnjaka. H. Jakovac |