DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Velebitski botanički vrt jedini je zaštićeni prirodni objekt s kojim već više od tri desetljeća uspješno gospodari područna šumarska organizacija. Prošle godine zakonom osnovani Park prirode "Velebit", a koji obuhvaća i Velebitski botanički vrt, do sada još nije započeo s radom. U takvim okolnostima "Hrvatske šume", Uprava šuma Senj treba pokazati razumijevanje i strpljenje, pa dalje nastaviti voditi brigu o njegovom održavanju. I ovaj primjer najbolje ilustira kako je potrebno čim prije uskladiti zakonsku regulativu između šumarstva i zaštite prirode. Vrijedno višegodišnje istraživanje biosfere šumskih ekosustava mediteranskog područja, koje provodi Institut za jadranske kulture Split pod vodstvom dr. se. V Topića, svakako treba podržati šumarska struka. Najznačajniji čimbenik u smanjenju ili potpunom eliminiranju erozije i bujica na kršu je njegovo ozelenjavanje. Bujice su danas uglavnom sanirane, ali nikada nije isključena mogućnost pojave šteta širokih razmjera. Na već pošumljenim površinama nastaju velike štete od erozije osobito nakon požara ka- AKTUALNO da taj proces poprima ekscesne razmjere. Bujice i erozije najuspješnije se sprječavaju biološkim metodama, a njih najbolje poznaju šumarski stručnjaci. Osim toga i za tehničke mjere suzbijanja erozija i bujica također su osposobljeni šumarski stručnjaci. Međutim, u "Hrvatskim vodama", posebnoj organizaciji koja se brine o ovom segmentu zaštite okoliša, neprestano se smanjuje broj šumarskih stručnjaka, pa će uskoro šumari biti potpuno potisnuti. Na ovako negativan razvoj događaja šumarska struka treba vrlo brzo reagirati, te argumentarno tražiti zastupljenost naših stručnjaka u ovom kompleksnom segmentu zaštite okoliša. Podržava se prijedlog Hrvatskog šumarskog društva - Ogranak Senj o obilježavanju 235. obljetnice šumarije Krasno - prve šumarije u našoj zemlji i 110. obljetnice od rođenja prof. dr. Josipa B a 1 e n a, najvećeg šumarskog stručnjaka za krš, koje bi se održalo 2000. g. u Senju. Za obilježavanje ovih obljetnica treba dobiti suglasnost struke, kako bi na vrijeme započele pripreme. dr. se. V Ivančević MOGUĆI UTJECAJ VIŠENAMJENSKOG KANALA DUNAV-SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE Svjedoci smo najava skorog početka gradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Još nije potpuno dovršena Studija utjecaja na okoliš (SUO), iz čega bi se moglo zaključiti da negativnih utjecaja neće biti, pa radovi mogu započeti i za neke bez te formalnosti. Šumarski stručnjaci pak, iskazuju bojazan da je cijela SUO formalnost, jer su stručnjaci Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradili studiju o utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, sintetizirajući postojeća istraživanja uz potanku uputu za izradu programa dopunskih istraživanja (Šum. list 11-12/97). Traženje dopuna SUO i "selekcija stručnjaka", stoje izgleda običaj kod svih tako unaprijed dogovorenih gradnji (dalekovodi, plinovodi, hidroelektrane, termoelektrane, autoceste i dr.) podsjeća nažalost na traženje "stručnjaka" koji će zadovoljiti očekivanja projektanta i investitora da negativnih utjecaja neće biti. Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Vinkovci zabrinuto za šume na odnosnom području, upriličilo je 21. siječnja 1999. god. u lovačkoj kući "Merolino" predavanje i raspravu na temu "Mogući utjecaj kanala Dunav- Sava na šumske ekosustave". Ovaj skup imao je zadaću jasnije naznačiti problem i biti poticaj po potrebi široj i sveobuhvatnijoj raspravi. Stoga je broj sudionika bio ograničen. Pozivi su upućeni: predstavnicima županije Vukovarsko-Srijemske, gradonačelnicima Vukovara, Vinkovaca i Županje, načelnicima općina Babina Greda, Bošnjaci, Cerna i Nuštar, Gospodarskoj komori županije Vukovasko-Srijemske, predstavnicima U.Š. Vinkovci, upraviteljima šumarija U.Š. Vinkovci, direkciji "Hrvatskih šuma" i središnjici HŠD-a u Zagrebu. Domaćin Ilija Gregorović , dipl. inž., predsjednik HŠD-a ogranak Vinkovci i mr. se. Darko Beuk, upravitelj Uprave šuma Vinkovci, pozdravili su nazočne i dali kratki uvod prije predavanja prof. dr. Branimira P rp i ć a koje sažeto prikazujemo: Tehnički podaci o kanalu Kanal Dunav-Sava trebao bi se izgraditi na potezu od Dunava kod Vukovara do Save kod Samca, s ukupnom dužinom od 61,4 km. Kanal je na dnu širok 34 m, na vodnom licu 58 m, a dubina mu je 4 m. U vukovarskome dijelu predviđa se prevodnica na 9,4 km udaljenosti od |