DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Tom prilikom izložba je dopunjena fotodokumentacijom sa savjetovanja, dok je senjsko planinarsko društvo "Zavižan" prikazalo povijest planinarstva na Velebitu i svoju aktivnost. Otvaranju izložbe bio je nazočan veći broj građana Senja, koji su s velikom pozornošću pratili kratki kulturno-umjetnički program. Sudjelovali su: Domagoj Biondić i Krešimir Groš gitaristi, učenici senjske glazbene škole, te Milan Krmpotić i Krešimir Stanišić, pjesnici. Uvodno izlaganje podnio je dr. se. Vice Ivančević , glavni organizator izložbe, dok je o planinarskom društvu "Zavižan" i povijesti planinarenja na Velebitu govorio prof. Mirko Be lavi ć, predsjednik Društva. Nakon zatvaranja izložbe u Senju sredinom veljače, možda bi se mogla razmotriti ideja o njezinom preseljenju u Zagreb u prostorije Hrvatskog šumarskog društva. Na kraju lijepo provedenog sadržajnog savjetovanja dr. se. Vice Ivančevi ć najavio je ponovni susret u Krasnu i Senju za dvije godine u povodu 235. godina od osnutka prve šumarije Krasno u našoj zemlji 1765. god. i 110. obljetnice rođenja prof. dr. Josipa Bal en a, našeg najvećeg šumarskog stručnjaka za krš. Opravdanost obilježavanja tih jubileja treba biti čim prije potvrđena, kako bi pripreme krenule na vrijeme. Današnje savjetovanje značilo je novi prilog šumarskoj znanosti i sveukupnoj promidžbi šumarstva na dobrobit naše struke i cijele naše zemlje. Pozitivni rezultati ovog savjetovanja svakako će igrati važnu ulogu kod odlučivanja o skorom skupu na ovim područjima iznimno bogate šumarske prošlosti, sadašnjosti, ali i opravdane nade u bolju budućnost. Slika 9. dr. se. Vice Ivančević otvorio je izložbu za građanstvo u senjskoj gradskoj knjižnici 29. 1. 1999. povodom 120. godišnjice od osnutka Nadzorništva - Inspektorata i 20 godina Velebita kao međunarodnog rezervata biosfere (Foto: Z. Nekić) Zaključci sa savjetovanja Naša zemlja može se ponositi bogatom šumarskom tradicijom, zavidne stručne razine, rezultatima koji se mogu ravnopravno mjeriti s najrazvijenijim europskim zemljama. Nažalost, povijest našega šumarstva do danas nije dovoljno istražena ni valorizirana. Njezinim proučavanjem mogu se najbolje objasniti zakonitosti razvoja šumarstva u sadašnjosti i budućnosti. Istraženi dobri, a pogotovo loši primjeri rada Nadzorništva - Inspektorata bit će od velike koristi sadašnjim i budućim generacijama šumara kod određivanja smjernica rada. Stoga se podržava prijedlog novog nastavnog programa Šumarskog fakulteta koji predviđa ponovno uvođenje predmeta "Povijest šumarstva". Nažalost, spomenuti prijedlog već duže vrijeme čeka na odobrenje Ministarstva znanosti, pa zbog toga još uvijek ne može započeti njegova provedba. Uspješno pošumljene kulture - branjevine, izvrsno uređeni bujični tokovi primjenom biološko-tehničkih mjera (osobito zloglasne bujice Senjske drage "Torrentea" i Borove drage kraj Svetog Jurja), središnji rasadnik Sv. Mihovil i upravna zgrada u Senju vrijedni arhitektonski objekt, trebalo bi svakako zaštititi kao spomenike tehničke kulture u okviru šumarske struke. Osim značajnih pošumljavanja, trajno mora ostati zabilježen socijalni učinak koji se ogleda u zadržavanju stanovništva na kršu i osiguranja uvjeta za život. Cjelokupnu inicijativu i vođenje daljnjeg postupka preuzet će Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Senj, uz pomoć Hrvatskog šumarskog društva i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. Gospodarenje visokim šumama Sjevernog Velebita u protekla tri desetljeća dalo je pozitivne rezultate u svim njihovim segmentima. Takvi učinci samo su nastavak uspješnog kontinuiranog potrajnog gospodarenja šumarske struke od sredine 18. stoljeća (šumarija Krasno osnovana je daleke 1765. g. kao jedna od tri najstarije šumarije u našoj zemlji) do danas. Zbog toga šumarska struka s punim pravom može biti najbolji jamac očuvanja i unapređivanja šumskih resursa Sjevernog Velebita. Podržavamo proglašenje nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", ali pri tomu izražavamo i određene rezerve; predlažemo korekciju njegovih granica, određivanje smještaja buduće uprave u Senju ili Krasnu i mogućnost gospodarenja putem šumarske organizacije. Ovaj prijedlog može se jedino razriješiti pokretanjem izmjene Zakona o zaštiti prirode. Glede sve učestalije prakse izdvajanja šuma iz ingerencije šumarstva, koje ih je sačuvalo, smatramo da bi prijedlog izmjena postojećeg zakona trebalo zajednički pokrenuti Hrvatsko šumarsko društvo i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. |