DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 62 <-- 62 --> PDF |
bujica je jedini regulator na koji čovjek može značajnije utjecati pokrovnost sliva vegetacijom. Bujicama je pridavano uvijek daleko veće značenje nego problemu erozije, ali ponajprije kao građevinskotehničkom problemu, iz čega se vidi i određeno nepoznavanje fenomena bujica i erozije te poglavito njihove međuovisnosti. Bujice ugrožavajući neposredno čovjeka i njegovu imovinu, nametnule su se kao prioritet, dok je uzrok pojave koji je vezan na ukupnu površinu sliva ostao drugorazredan. Tako su i u prošlom i u ovome stoljeću izvršena brojna uređenja bujičnih korita, najčešće u urbanim područjima, dok su u tim istim bujicama sa svrhom zaštite od erozija i bujica izvršeni tek minimalni biološki radovi. Od najavljenih predavača opravdano je izostao prof, dr. Draško Serman, Medicinski fakultet sa svojim radom "Velebit u svjetskoj mreži rezervata biosfere". Glavne dijelove njegovog izlaganja dogovorno je obuhvatio profesor Ivica B r a 1 i ć u svojem radu. Nakon svih izlaganja u raspravi je sudjelovao mr. Josip D u n d o v i ć, pomoćnik direktora J.P. "Hrvatske šume". Pohvalno se izrazio o dosadašnjem uspješnom gospodarenju šumama sjevernog Velebita od strane područne Uprave šuma Senj. Skoro proglašenje nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" nije uzelo u obzir opravdane prijedloge šumarske struke glede njegovih granica, središta i gospodarenja. Čini se da je glavni cilj predlagača izuzeti šume iz nadležnosti šumarstva, što nipošto nije dobro rješenje. Gospodarenje nacionalnim parkom "Sjeverni Velebit" bilo bi najbolje povjeriti "Hrvatskim šumama", kao što su to već regulirale neke susjedne zemlje. U tu svrhu potrebno je pokrenuti inicijativu za izmjenu zakonskih propisa o zaštiti prirode. Na neke od tih problema, a specifično za krš, pokušalo se dobiti odgovor na pokusno-demonstracijskoj plohi "Ograde" na Rabu, koja je osnovana 1955. godine. Dobivena su neka vrijedna praktična saznanja, otvorila su se još brojnija stručna pitanja, ali je ploha vrlo rano napuštena. Prisutan je čitav niz tekućih i širih problema kod provedbe uređenja bujica i zaštite zemljišta od erozije. Osnovni problem je još uvijek nedovoljno shvaćanje društva kao cjeline, daje borba protiv erozije kompleksna i trajna društveno-ekonomska kategorija, te da je saniranje sliva u osnovi biološkim metodama jedini način uspostave prihvatljive ravnoteže radi osiguranja trajnog korištenja tla, kao nezamjenjivog prirodnog resursa. Mr. J. Dundović također je iskazao zadovoljstvo današnjim izlaganjima, pa predlaže njihovo publiciranje u izdavačkoj nakladi "Hrvatskih šuma". Imenovano je povjerenstvo za zaključke u sastavu: dr. se. Vice Ivančević, Milan Krmpotić, dipl. inž. šum. i Hranislav Jako vac, dipl. inž. šum., koje bi uskoro trebalo sastaviti cjeloviti tekst. Nakon završetka savjetovanja postavljenje vijenac ispred spomen ploče na zgradi bivšeg Nadzorništva - Inspektorata, koju je Krajiška investicionalna zaklada 1881.g. kupila od obitelji Vranycany, nekada poznate senjske trgovačke obitelji. Spomen ploča postavljena je na zgradi prilikom obilježavanja 100. obljetnice od osnutka Nadzorništva- Inspektorata 1978.godine. Ispod spomen ploče dr. se. V. Ivančević obratio se nazočnima rekavši: Uspješnom radu Nadzorništva - Inspektorata zapravo je najviše pridonijela cijela plejada izvanrednih šu- Slika 7. Na kraju savjetovanja ispred stare zgrade Nadzorništva i spomen ploče prigodnim rječima obratio se sudionicima Slika 6. Sudionici savjetovanja pažljivo su pratili sva izlaganja dr. se. V. Ivančević (Foto: B. Miklić) (Foto: G. Novotni) |