DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 6 <-- 6 --> PDF |
D. Kajha i S. Bogdan: PROCJENA GENETSKIH PARAMETARA U KLONSKIM TKST0V1MA... Šumarski list br. I 2, CXXIII (l´)99), 3-10 U ovom su radu utvrdivane razine genetske kontrole za svojstvo prosječnog prirasta u klonskim testovima crnih topola, te je utvrđivana varijabilnost parametara nasljednosti (Ir) tijekom ontogenetskog starenja u uvjetima promjenjivih čimbenika okoline. U raduje procijenjena nasljednost svojstva prosječnog prirasta po dvije metode, dok je dodatno genetsko poboljšanje drvne mase procijenjeno na osnovi selekcije pet ili jednog najboljeg klona. MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods Podaci u ovom radu korišteni su iz klonskih testova crnih topola koji su osnovani na području Šumarija Koprivnica, Čakovec i Osijek. Osam klonskih testova koji su obrađeni u ovome radu, a osnovani su u različitim razmacima sadnje i s različitim starostima sadnog materijala (Tablica I). Iz tih je razloga procjena genetskog heterogeniteta-nasljednosti i genetske dobiti izvršena za svojstvo prosječnog prirasta. Također je i različita smjesa klonova od eksperimenta do eksperimenta uvjetovala da se izvrši procjena genetskih parametara za pojedini eksperiment. Broj klonova u pojedinom eksperimentu kretao se od četiri do 24 genotipa, dok je prosječni prirast proračunat glede preživljavanja. Izmjere prsnog promjera, totalnih visina, kao i procjene drvne mase srednjeg stabla, ukupne drvne zalihe po hektaru te preživljavanje, obrađeno je za sve klonske testove kod plantažne starosti od 14 godina. Eksperimenti su osnovani kao randomizirani blok sustav u ponavljanjima, a za analizu varijance korištene su aritmetičke sredine po ponavljanjima. Stupanj nasljednosti za svako pojedino svojstvo dobiveno je raščlanjivanjem sveukupne varijabilnosti u pokusu na međuklonsku varijabilnost i varijabilnost unutar jedinki istoga klona. Metodom analize klonskih testova dobivaju se vrijednosti za nasljednost u širem smislu. Nasljednost je računata po sljedećim formulama: fi2 Ir (u širem smislu) = L-— ; (po Wright u ) —+ 5; r 52 Ir (u širem smislu) = . -—- ; (po Einspahru, " +"c van Buij tenenu i Peckham u). U gornjim formulama 52c je varijanca klonova, 52 je varijanca greške, a r je broj ponavljanja u pojedinom pokusu. Procjena genetskog poboljšanja selekcijom računata je po formuli: AG=z aph h2 (Falconer 1981), gdje je i intenzitet selekcije (Becker 1984), 8ph je standardna devijacija za fenotipske vrijednosti uzgojenih klonova, a h2 je nasljednost za pojedino svojstvo. Kada je selekcija bazirana na prosjecima klonova, tada formula za očekivanu genetsku dobit iznosi: ft2 AG = i^= c ;(Randall &Cooper 1973). V5 2/r + 52 Očekivano genetsko poboljšanje za svojstvo prosječnog prirasta obračunato je glede selekcije pet ili jednog najboljeg klona u pojedinom klonskom testu, te je uspoređeno s ostvarenim eksperimentalnim podacima. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion U tablici 1 prikazane su vrijednosti prosječnog prirasta klonova crnih topola u osam terenskih eksperimenata, kao i njihovi rangovi u pojedinom klonskom testu kod plantažne starosti od 14 godina. Klonski testovi osnovani su u različitim razmacima sadnje, pa su iz tog razloga procjene genetskih parametara obračunate za svojstvo prosječnog prirasta klona za svaki pojedini eksperiment. Kod razmaka sadnje 3x 3 m, u klonskom testu Podturen I, osnovanim sa pet klonova, prosječni prirast s uključenim preživljavanjem, kretao se od 13,1 mVha (klon 450) do 34,7 mVha (klon 457). U klonskim testovima Drnje I i II, s razmacima sadnje 3,5 x 3,5 m, prosječni prirast iznosiojc od 3,6 mVha (klon 450) do 29,3 mVha (klon S 1-8), a testirano je ukupno dvadeset, odnosno deset klonova po eksperimentu. U klonskom testu Podturen II testirano je ukupno pet klonova s razmacima sadnje 4,5 x 4,5 m, a prosječni prirast kretao se od 15,7 mVha za klon 709, do 23,1 mVha (klon 457). Razmak sadnje od 5 x 5 m primijenjen je u tri klonska testa, Podturen II i Preložnički berek I i II, u koje je uključeno od četiri do 24 klona po eksperimentu, dok se |