DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 59 <-- 59 --> PDF |
đunarodno priznanje, a Hrvatska ujedno i obvezu da se prirodne vrijednosti ove planine očuvaju i koriste na način koji ih neće ugroziti. Neki manji dijelovi Velebita stavljeni su pod zaštitu znatno ranije (Nacionalni park Paklenica 1949. g., Cerovačke pećine 1961. g., Zavratnica 1964. g., dio Štirovače 1965. g., Rožanski i Hajdučki kukovi 1969. g., Velebitski botanički vrt i rezervat oko njega 1968-71. g.), ali je zakonska pretpostavka cjelovite zaštite Velebita ostvarena tek 1976. g. kada je u tadašnji Zakon o zaštiti prirode unesena kategorija "parka prirode". Nema sumnje daje upisivanje Velebita u međunarodnu mrežu rezervata biosfere bio snažan poticaj za proglašenje Velebita parkom prirode 1981. g. (Narodnenovine,broj 24/198Lg.). Važeći Zakon o zaštiti prirode iz 1994. g., u odnosu na parkove prirode, sadrži dvije značajne odredbe. Prva se odnosi na obvezu izrade prostornog plana za svaki park prirode, s tim da ga donosi Sabor (ranije je to bila obveza nadležnih općina, što se pokazalo lošim), a druga se odnosi na obvezu države da osnuje posebnu javnu ustanovu, čiji je zadatak briga o parku prirode. Početak rada na prostornom planu očekuje se ove godine, a isto ta A. P e ć a n i ć, dipl. inž. šum.: ko i početak rada Javne ustanove "Park prirode Velebit". Nadalje, početkom 1997. g. znatno je povećan Nacionalni park "Paklenica" (s 36 km: na 102 knf), a u proceduri je i prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" sa sličnom površinom, u prostoru između Zavižana i Stirovače. Ukoliko se u Saboru prihvati ovaj prijedlog (načelno je već prihvaćen donošenjem Strategije prostornog uređenja 1997. g.), tada bi oko 10% površine Velebita bilo obuhvaćeno kategorijom nacionaloog parka. Izdvajanje zona strože zaštite u ovom slučaju nacionalnih parkova - sukladno je kriteriju tzv. "središnjih zona" u rezervatima biosfere. Ovim formalno-pravnim i organizacijskim koracima pridružuju sa i brojna znanstvena istraživanja koja su se povremeno odvijala na Velebitu. Nažalost, razdoblje i posljedice Domovinskog rata izravno se osjećaju i na ovoj najznačajnijoj hrvatskoj planini. Neka južna područja Velebita još dugo će zbog mina biti nedostupna. Vjerujemo da će buduća Javna ustanova raditi na intenziviranju i koordinaciji znanstvenih aktivnosti, kao i usklađivanju sveukupnih interesa koji se u ovom ili onom obliku javljaju u ovom rezervatu biosfere. Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma Senj Gospodarenje šumama sjevernog Velebita Sveukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području Sjevernog Velebita iznosi 51.223 ha. Površina zaštitnih prebornih šuma i šuma posebne namjene iznosi 8.392 ha ili 31 %. Gospodarske preborne šume su mješovite, s omjerom smjese 42% crnogorice i 58% bjelogorice, vrlo su stabline, dobrog zdravstvenog stanja i dobro se prirodno obnavljaju. Sadašnja drvna zaliha iznosi 307 mVha i omogućava potrajnost gospodarenja. Postotak prirasta za crnogoricu iznosi 1.9%, a za bjelogoricu 1.7% ili godišnje 5.5 mVha. Ukupni godišnji prirast iznosi 103.537 m\ a godišnji sječivi etat 86.303 m3 i sječe se 70% prirasta crnogorice i 92% prirasta bjelogorice ili 83% ukupnog godišnjeg prirasta. Otvorenost gospodarskih šuma iznosi 24,8 km/1000 ha. Struktura drvne zalihe se poboljšala, što će u idućim godinama pozitivno utjecati na porast postotka prirasta. Otpad za crnogoricu iznosi 22%, a za bjelogoricu 16%. Udjel tehničkog drva je u porastu, osobito kod bukve, gdje se vidi porast od 42% na 66%, a smanjenje ogrijevnog drva od 42% na 18%. U krškim šumama nakon uvođenja OKFŠ-a (općekorisnih funkcija šume) izgrađeno je 72 km protupožarnih cesta, stoje preventivno smanjilo ugroženost od požara. Podignuto je 211 ha borovih kultura. Analiza tridesetgodišnjeg gospodarenja šumama Sjevernog Velebita (1965-1994. g.) uspješnaje po svim najvažnijim uređajnim elementima, i to: Drvna zaliha po hektaru Prirast po hektaru Godišnji sječivi etat Otvorenost gospodarskih šuma Udjel tehničkog drva bukve Udjel ogrijevnog drva 1965. god. 256 m3 5,4 m3 99.685 m3 9,3 km 42% 42% 1994. god. Indeks 307 m5 120 5,5 m3 102 86.303 m3 86 24,8 km 267 66% 157 18% 43 57 |