DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 57 <-- 57 --> PDF |
OBILJEŽAVANJE 120 GODINA OD OSNUTKA SENJSKOG "KR. NADZORNIŠTVA - INSPEKTORATA I 20 GODINA VELEBITA KAO MEĐUNARODNOG REZERVATA BIOSFERE" Grad Senj bio je prvo naše središte sustavnog i suvremenog krškog šumarstva Hrvatsko šumarsko društvo - Ogranak Senj u suradnji s "Hrvatskim šumama" - Uprava šuma Senj, organiziralo je u Senju 17. prosinca 1998. g. savjetovanje u povodu 120 godina od osnutka senjskog "Kraljevskog nadzorništva za posuniljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" (dalje: Nadzorništvo - Inspektorat). U jutarnjim satima održana je sjednica Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva, a potom je u 13 sati u Domu kulture "M.C. Nehajev" u Senju započelo savjetovanje uz nazočnost mnogih šumarskih stručnjaka, predstavnika vlasti i lokalnih udruga. U ime organizatora skup je otvorio dr. se. Vice I v a n č e v i ć, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva - ogranka Senj sljedećim riječima: Dragi gosti, dragi kolege, dame i gospodo Pripala mi je ugodna dužnost da vas u ime organizatora HŠD - ogranka Senj i "Hrvatskih šuma", Uprava šuma Senj najsrdačnije pozdravim. Od predstavnika šumarske struke i vlasti posebno pozdravljam: prof. dr. S. Matica , predsjednika Hrvatskog šumarskog društva, prof. dr. J. Vu k e 1 i ć a, dekana Šumarskog fakulteta, prof. dr. M. Glavaša , predsjednika Hrvatskog ekološkog društva i predsjednika Povjerenstva Velebitskog botaničkog vrta, mr. J. D u n d o v i ć a, i T. Starčevića , dipl. inž., pomoćnike direktora "Hrvatskih šuma", Z. Biondića , dipl. inž. gradonačelnika Senja, D. B i o n d i ć a, dipl. vet. predsjednika Gradskog vijeća Senj, prof. M. G a 1 i ć a, zastupnika ličko-senjske županije u Hrvatskom državnom saboru, R. Laginju , dipl. inž. pomoćnika ministra Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, F. Prebanića , dipl. inž. Državni inspektorat, prof. I. B ra 1 i ć a, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, G. Colnar , predsjednicu Hrvatskog sindikata šumarstva i F. Ro g i ć a, 95. godišnjeg jedinog živog člana bivšeg Nadzorništva - Inspektorata. Današnje savjetovanje održava se u povodu značajnih obljetnica koje znatno prelaze okvire našega grada Senja. Posebice se ističe jubilej 120. obljetnice od osnutka "Kraljevskog nadzorništva za pošumljcnje krasa krajiškog područja" "Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" u Senju. To je bio značajan datum našeg šumarstva na kršu, ali i cjelokupnog života nekadašnjeg primorskog-krajiškog područja. Važno je naglasiti daje to bila druga takva posebna šumarska krška institucija na cijelom prostranstvu Jadranskoga mora, nakon Trsta, pa time njezin osnutak ima veće značenje. Sagledavajući rezultate neprekid nog 64-godišnjeg rada Nadzorništva - Inspektorata, možemo ustvrditi da je bitno unaprijeđena šumarska praksa i znanost na kršu, a također poboljšan težak život tamošnjih stanovnika. S postignutim rezultatima rada Nadzorništva - Inspektorata naše šumarstvo nimalo ne zaostaje za šumarstvom najrazvijenih europskih zemalja, a u nekim segmentima čak i prednjači. Drugi po datumu "mlađi" jubilej vezan je za 20. obljetnicu proglašenja Velebita međunarodnim rezervatom biosfere. Takvo međunarodno priznanje Velebitu, biseru naše prirodne baštine, prije dva desetljeća, značilo je još jednu potvrdu njegove izuzetne originalnosti i očuvanosti. Za takvo njegovo stanje dobrim dijelom je zaslužno i područno šumarstvo duge tradicije, budući daje davne 1765. g. osnovana u Krasnu prva šumarija u našoj zemlji. Sustavno gospodarenje šumama sjevernog dijela Velebita od tada pa do danas sačuvalo je i značajno unaprijedilo njegove šumske ekosustave. Zbog toga pouzdano možemo reći daje šumarstvo bilo i ostalo najsigurniji jamac očuvanosti Velebita, i daje znatno pridonijelo njegovu uvrštavanju u međunarodnu mrežu rezervata. Stoga svako novo rješenje o njegovoj zaštiti, bez uzimanja u obzir stajališta šumarske struke, zasigurno neće postići očekivane rezultate. Između ostalog, na današnjem savjetovanju i o tome će biti riječi, pa se u tom smislu očekuju i određeni zaključci. Inače sadržaji današnjih izlaganja pridonijet će boljem razumijevanju navedenih obljetnica. Na kraju, još vas jednom pozdravljam i želim ugodan boravak u nama najdražem Senju. U ime domaćina, Hrvatskog šumarskog društva, ogranak Senj i "Hrvatskih šuma", Uprava šuma Senj molimo Vas da se osjećate kao kod svoje kuće. Živjeli! Daljnje vođenje savjetovanja preuzelo je radno predsjedništvo u sastavu: predsjednik M. K rm p o t i ć , dipl. inž. šum., te članovi prof. dr. A. Tomašević i T. Starčević , dipl. inž. Pozdravne riječi u ime Šumarskog fakulteta izrekao je njegov dekan prof. dr. J. Vuke 1 i ć, a zatim prof. dr. M. Glavaš, predsjednik Hrvatskog ekološkog društva, R. Lagin j a, dipl. inž. doministar Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Ž. B i o n d i ć, dipl. inž. gradonačelnik Senja. U stručnom dijelu savjetovanja podneseno je više stručnih i znanstvenih radova, koje skraćene prikazujemo: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dr. sc. Vice I v a n č e v i ć : Rukovoditelj Odjela za ekologiju i zaštitu šuma Uprave šuma Senj 120 godina od osnutka senjskog "Kraljevskog nadzomištva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" (1878. - 1998. god.) Naša zemlja može se ponositi bogatom šumarskom tradicijom, zavidne stručne razine, rezultati koji se mogu ravnopravno mjeriti s najrazvijenijim europskim zemljama. Nažalost, povijest našeg šumarstva do danas je vrlo slabo istražena a time i nedovoljno valorizirana. Poznato je daje "Historia magistra vitae" ("Povijest je učiteljica života"), ali se o tome malo tko brinuo. Dapače, nije se bilo poželjno baviti povješću kako nas tobože, ne bi onemogućavala u napretku. Međutim, takva konstatacija uopće nije održiva, jer nam povijest služi za bolje "čitanje" budućnosti i zakonitosti razvoja svih aspekata života na zemlji. U šumarstvu primorskog krša sedamdesetih godina prošloga stoljeća odigrao se jedan važan događaj. Naime, kao odgovor na krajnje nezadovoljavajuće stanje u primorskom krajiškom kršu tadašnja V. krajina 1878. g. osnovala je "Kr. nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja" u Senju kao posebnu šumarsku ustanovu. Važno je naglasiti daje to bila druga šumarska ustanova na kršu Jadranskog mora osnovana nepo- Slika 1. Prvo izlaganje posvećeno obljetnici Nadzomištva - Inspektorata podnio je dr. se. Vice Ivančević (Foto: B. Miklić) prof Ivica Bral ić : Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša sredno nakon poznate ustanove u Trstu. Tijekom 1925. godine Nadzorništvo mijenja naziv u "Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica", a neposredno pred II. svjetski rat opet mijenja naziv u "Nadzorništvo za pošumljavanje krševa i golijeti". Osnutak Nadzomištva bio je važan događaj u životu ovih pasivnih krajeva na uskom i dugačkom koridoru priobalja od Povila (granica Provincijala i Vojne krajine) do Sv. Magdalene (granica V. krajine i Dalmacije na jugu). Između više predloženih varijanti za poboljšanje života na tim prostorima Vojne krajine, tadašnja vojna oblast odlučila se baš za "šumarsku", koja je rezultirala osnutkom Nadzomištva. Izboru "šumarske" varijante u mnogome je pridonijela Wesselyjeva sjajna knjiga iz 1876. god., djelo visoke znanstvene i stručne razine o kršu i predloženim mjerama poboljšanja prilika, ponajprije putem pošumljavanja, s konačnim efektima u budućnosti. Između ostalog, Wessely je smatrao da će radovi pošumljavanja krša omogućiti znatne zarade krajišnicima i najbrže poboljšati ekonomske, socijalne i ekološke prilike njihovog bijednog življenja, što se osnivanjem Nadzorništva-Inspektorata i ostvarilo. Rezultati 64-godišnjeg kontinuiranog rada Nadzorništva - Inspektorata (1878-1942. god.) predstavljaju vrijedan doprinos šumarskoj struci, pogotovo u uzgajanju šuma - rasadničarstvu i pošumljavanju, tehničkim radovima, uređivanju šuma zajedno s pejzažnom komponentom. Danas, kada se prisjećamo 120 godina od osnutka Nadzomištva, s pravom se možemo ponositi njegovim rezultatima koji zauzimaju istaknuto mjesto u našem šumarstvu, ali i u cjelokupnom životu naše zemlje. Napomena: Detaljnije o djelovanju Nadzorništva- Inspektorata ukratko je pisao autor na stranicama Šumarskog lista br. 11-12/98. 20. obljetnica proglašenja Velebita međunarodnim rezervatom biosfere U sklopu UNESCO-vog znanstvenog programa "Čovjek i biosfera" (MAB), 1976. g. uspostavlja se svjetska mreža rezervata biosfere sa svrhom promicanja i oglednog prezentiranja uravnoteženog odnosa između ljudi i biosfere. Nešto detaljnije, kao funkcije ovih rezervata navode se očuvanje krajolika, ekosusta va, genetske raznolikosti, socio-kultumo i ekološki održivi razvoj, te podrška oglednim projektima, ekološkom obrazovanju i svestranom istraživanju. Dvije godine kasnije Koordinacijski savjet MAB-a prihvaća kandidaturu našeg Velebita i upisuje ga u Listu rezervata biosfere. Time Velebit dobija značajno me |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 59 <-- 59 --> PDF |
đunarodno priznanje, a Hrvatska ujedno i obvezu da se prirodne vrijednosti ove planine očuvaju i koriste na način koji ih neće ugroziti. Neki manji dijelovi Velebita stavljeni su pod zaštitu znatno ranije (Nacionalni park Paklenica 1949. g., Cerovačke pećine 1961. g., Zavratnica 1964. g., dio Štirovače 1965. g., Rožanski i Hajdučki kukovi 1969. g., Velebitski botanički vrt i rezervat oko njega 1968-71. g.), ali je zakonska pretpostavka cjelovite zaštite Velebita ostvarena tek 1976. g. kada je u tadašnji Zakon o zaštiti prirode unesena kategorija "parka prirode". Nema sumnje daje upisivanje Velebita u međunarodnu mrežu rezervata biosfere bio snažan poticaj za proglašenje Velebita parkom prirode 1981. g. (Narodnenovine,broj 24/198Lg.). Važeći Zakon o zaštiti prirode iz 1994. g., u odnosu na parkove prirode, sadrži dvije značajne odredbe. Prva se odnosi na obvezu izrade prostornog plana za svaki park prirode, s tim da ga donosi Sabor (ranije je to bila obveza nadležnih općina, što se pokazalo lošim), a druga se odnosi na obvezu države da osnuje posebnu javnu ustanovu, čiji je zadatak briga o parku prirode. Početak rada na prostornom planu očekuje se ove godine, a isto ta A. P e ć a n i ć, dipl. inž. šum.: ko i početak rada Javne ustanove "Park prirode Velebit". Nadalje, početkom 1997. g. znatno je povećan Nacionalni park "Paklenica" (s 36 km: na 102 knf), a u proceduri je i prijedlog za proglašenje Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" sa sličnom površinom, u prostoru između Zavižana i Stirovače. Ukoliko se u Saboru prihvati ovaj prijedlog (načelno je već prihvaćen donošenjem Strategije prostornog uređenja 1997. g.), tada bi oko 10% površine Velebita bilo obuhvaćeno kategorijom nacionaloog parka. Izdvajanje zona strože zaštite u ovom slučaju nacionalnih parkova - sukladno je kriteriju tzv. "središnjih zona" u rezervatima biosfere. Ovim formalno-pravnim i organizacijskim koracima pridružuju sa i brojna znanstvena istraživanja koja su se povremeno odvijala na Velebitu. Nažalost, razdoblje i posljedice Domovinskog rata izravno se osjećaju i na ovoj najznačajnijoj hrvatskoj planini. Neka južna područja Velebita još dugo će zbog mina biti nedostupna. Vjerujemo da će buduća Javna ustanova raditi na intenziviranju i koordinaciji znanstvenih aktivnosti, kao i usklađivanju sveukupnih interesa koji se u ovom ili onom obliku javljaju u ovom rezervatu biosfere. Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma Senj Gospodarenje šumama sjevernog Velebita Sveukupna površina šuma i šumskog zemljišta na području Sjevernog Velebita iznosi 51.223 ha. Površina zaštitnih prebornih šuma i šuma posebne namjene iznosi 8.392 ha ili 31 %. Gospodarske preborne šume su mješovite, s omjerom smjese 42% crnogorice i 58% bjelogorice, vrlo su stabline, dobrog zdravstvenog stanja i dobro se prirodno obnavljaju. Sadašnja drvna zaliha iznosi 307 mVha i omogućava potrajnost gospodarenja. Postotak prirasta za crnogoricu iznosi 1.9%, a za bjelogoricu 1.7% ili godišnje 5.5 mVha. Ukupni godišnji prirast iznosi 103.537 m\ a godišnji sječivi etat 86.303 m3 i sječe se 70% prirasta crnogorice i 92% prirasta bjelogorice ili 83% ukupnog godišnjeg prirasta. Otvorenost gospodarskih šuma iznosi 24,8 km/1000 ha. Struktura drvne zalihe se poboljšala, što će u idućim godinama pozitivno utjecati na porast postotka prirasta. Otpad za crnogoricu iznosi 22%, a za bjelogoricu 16%. Udjel tehničkog drva je u porastu, osobito kod bukve, gdje se vidi porast od 42% na 66%, a smanjenje ogrijevnog drva od 42% na 18%. U krškim šumama nakon uvođenja OKFŠ-a (općekorisnih funkcija šume) izgrađeno je 72 km protupožarnih cesta, stoje preventivno smanjilo ugroženost od požara. Podignuto je 211 ha borovih kultura. Analiza tridesetgodišnjeg gospodarenja šumama Sjevernog Velebita (1965-1994. g.) uspješnaje po svim najvažnijim uređajnim elementima, i to: Drvna zaliha po hektaru Prirast po hektaru Godišnji sječivi etat Otvorenost gospodarskih šuma Udjel tehničkog drva bukve Udjel ogrijevnog drva 1965. god. 256 m3 5,4 m3 99.685 m3 9,3 km 42% 42% 1994. god. Indeks 307 m5 120 5,5 m3 102 86.303 m3 86 24,8 km 267 66% 157 18% 43 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Prema tome, gospodarenje šumama Sjevernog Velebita u protekla tri desetljeća (1965-1994) dalo je pozitivne rezultate u daljnjem poboljšanju stanja njegovih šuma. Uostalom, učinci stalnog unapređivanja stanja tih prirodnih, a onda i neobično stabilnih šuma, rezultat su kontinuiranog potrajnog gospodarenja šumarske struke od sredine 18. stoljeća do danas. S takvim dosadašnjim rezultatima šumarstvo ovih prostora svakako i u budućnosti jamči najpotpunije očuvanje sjevernovelebitskih šuma - tog najvažnijeg resursa ove biser planine. Slika 2. Zapaženi rad Antona Pcćanića, dipl. inž. šum. saslušanje s velikom pažnjom (Foto: B. Miklić) prof. dr. Milan G 1 a v a š : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Velebitski botanički vrt Velebitski botanički vrt je zaštiPrilikom proglašenja Velebita ćeni objekt - spomenik parkovne MEĐUNARODNOG RI-´ kao međunarodnog rezervata bioarhitekture i jedini planinski botanisfere prije dva desetljeća, određena čki vrt u našoj zemlji. Osnovan je zasluga svakako pripada i Velebitprije više od tri desetljeća, 1967. g. skom botaničkom vrtu. Vrijedno je na poticaj prof. dr. F. K u š a n a i potistaknuti uspješno gospodarenje vrporu Šumskog gospodarstva Senj, tom kojime gospodare "Hrvatske Republičkog zavoda za zaštitu prišume", Uprava šuma Senj od osnutrode i Farmaceutsko-biokemijskog ka do danas, bez čijeg aktivnog anfakulteta. Vrt je smješten u Sjevergažmana i financiranja ne bi mogao nom Velebitu, u podnožju Velikog opstati. Kao kuriozitet napominjemo Zavižana, na površini od 50 ha. da je to jedini zaštićeni prirodni o- Osnovan je radi popularizacije, upobjekt u našoj zemlji, kojim uspješno znavanja, kulturno-prosvjetne edugospodari šumarska struka. Upravo i kacije, znanstvenog istraživanja au-ovogodišnje obilježavanje 20 obljetoktone flore i vegetacije Velebita, te tnice proglašenja Velebita kao mezaštite i upoznavanja njegovih rijetđunarodnog rezervata biosfere prava kih zaštićenih biljnih vrsta. Vrt se je prilika za bolje upoznavanje Ve Slika 3. Predavanje i pozdravne riječi prof, odlikuje mnogim litološkim, geo-dr. M. Glavaša, predsjednika Hrlebitskog botaničkog vrta, jer je njemorfološkim, klimatskim, pedološvatskog ekološkog društva i predgov osnutak odigrao važnu ulogu u kim, vegetacijskim, faunističkim, sjednika povjerenstva Velebitskog potpunijoj valorizaciji Velebita - na botaničkog vrta estetskim i drugim osobitostima saše jedinstvene prirodne baštine. (Foto: G. Novotni) čuvane prirode. dr. se. Vlado Topić : Institut za jadranske kulture Split Biomasa šumskih ekosustava mediteranskog područja Hrvatske U ovom radu iznose se rezultati istraživanja biomapljeni su podaci za sve značajnije šumske vrste (Querse šumskih ekosustava. Istraživanja su provedena na cus ilex L., Arbutus unedo L., Phillyrea latifolia L., trajnim pokusnim plohama u eumediteranskom i sub-Qiiercus pubescens Willd., Fraximis ornus L., Carpimediteranskom području Republike Hrvatske. Priku-nus orientalis Mili., Ostrva carpinifolia Scop.) u razli |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 61 <-- 61 --> PDF |
čitim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima, čije ukupne površine iznose 520.000 hektara. Volumen drva varira od 8,46 mVha do 112,80 nr´/ha, a volumen lista od 1,31 mVha do 20,90 mVha. Volumen ovisi o vrsti, njezinom uzgojnom obliku i degradacijskom stadiju, odnosno dimenzijama pojedinih individua koje ga sačinjavaju (visina, promjer, oblik i veličina krošnje), njihovom broju po jedinici površine, sklopu i načinu grupiranja po površini te bonitetu staništa. Prikupljeni podaci s pokusnih ploha obrađeni su statistički, te opisani različiti modeli procjene biomase s regresijskim koeficijentima i parametrima jednadžbe. Slika 4. dr. se. Vlado Topić, vrsni znanstvenik za područje krškog šumarstva, prikazao je u Senju svoja najnovija istraživanja (Foto: G. Novotni) Gracija Mičetić, dipl. inž.: "Hrvatske vode" Rijeka Erozija i bujica na kršu Područje Krša, po erozijskim i bujičnim karakteristikama nije jedinstveno. Specifičnost erozije na tipičnom kršu ponajprije određuje vodopropusna, slabo erodibilna vapnena podloga, a zavisno od utjecaja režima oborina i režima vjetra, dominirati može bilo vodna, bilo eolska erozija, a praktično njihova kombinacija. Iako je sam vapnenac slabo erodibilan, tla stvorena na taj podlozi vrlo su osjetljiva na eroziju, kako vodnu tako i eolsku, koja je vrlo utjecajna, a na nekim područjima i dominirajuća. Danas je erozija na kršu, u smislu produkcije nanosa slaba ili vrla slaba (IV i V kategorija), stoje rezultat činjenice daje ona obavljena u prošlosti, kada su ogoljena i erodirana prostrana područja, gdje sada dominira gola vapnena podloga s ostacima tla na mikroreljefom zaštićenim položajima. Djeluje paradoksalno, ali ogoljenjem i erozijom na kršu, udjel otporne vapnene po- Slika 5. Gracija Mičetić, dipl. inž. šum.. "Hrvatske vode", izlaže svoj zanimljivi rad (Foto: G. Novotni) dloge na površini se povećava, a erozija i dalje smanjuje, a kao posljedica javlja se sve teže ozelenjavanje takvih površina. Jedini čimbenik erozije na koji čovjek može značajnije utjecati je vegetacija. Osim utjecaja na vodni režim, time i vodnu eroziju, vegetacija utječe višestruko i na eolsku eroziju. Osim što smanjuje brzinu vjetra i zaštićuje tlo, unutar sklopa vegetacije, posebno visoke, vrši se obaranje vjetrom nošenih čestica, dakle proces suprotan eroziji. Površine na tipičnom kršu bilo da su pokrivene šumskom vegetacijom, bilo da su ogoljele do kamenjara, imaju slabu ili srednju eroziju u smislu produkcije nanosa, no erozija poprimi ekscesivne razmjere ogoljenjem površina, a posebno nakon požara kada u kratko vrijeme biva uništen i odnesen sav vjetru ili vodi izloženi pedološki sloj. Zbog toga se može reći da su površine krša malog rizika na eroziju kad su kamenjari, dok nasuprot, ako su pokrivene razvijenom vegetacijom, posebno kulturama borova, imaju također slabu eroziju, ali izuzetno visok rizik na eroziju. Specifičnost bujica na tipičnom kršu je njihovo često dugotrajno mirovanje, da bi u rijetkim prilikama poprimile katastrofalne razmjere. Te bujice daju dojam da nikada nemaju velikih voda, da su bezopasne, da ne transportiraju nanos. Te bujice zbog vapnene podloge vrlo slabo reagiraju na male pa i srednje oborine koje se vrlo brzo slijevaju u podzemlje, ali kod pojava dugotrajnih i ekstremnih oborina, koje podloga nemože brzo propustiti, ili dođe do zasićenja podzemlja, javlja se površinsko tečenje često ekstremnih razmjera. Režim protoka i režim nanosa za ove bujice su specifični i slabo proučeni. I kod |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 62 <-- 62 --> PDF |
bujica je jedini regulator na koji čovjek može značajnije utjecati pokrovnost sliva vegetacijom. Bujicama je pridavano uvijek daleko veće značenje nego problemu erozije, ali ponajprije kao građevinskotehničkom problemu, iz čega se vidi i određeno nepoznavanje fenomena bujica i erozije te poglavito njihove međuovisnosti. Bujice ugrožavajući neposredno čovjeka i njegovu imovinu, nametnule su se kao prioritet, dok je uzrok pojave koji je vezan na ukupnu površinu sliva ostao drugorazredan. Tako su i u prošlom i u ovome stoljeću izvršena brojna uređenja bujičnih korita, najčešće u urbanim područjima, dok su u tim istim bujicama sa svrhom zaštite od erozija i bujica izvršeni tek minimalni biološki radovi. Od najavljenih predavača opravdano je izostao prof, dr. Draško Serman, Medicinski fakultet sa svojim radom "Velebit u svjetskoj mreži rezervata biosfere". Glavne dijelove njegovog izlaganja dogovorno je obuhvatio profesor Ivica B r a 1 i ć u svojem radu. Nakon svih izlaganja u raspravi je sudjelovao mr. Josip D u n d o v i ć, pomoćnik direktora J.P. "Hrvatske šume". Pohvalno se izrazio o dosadašnjem uspješnom gospodarenju šumama sjevernog Velebita od strane područne Uprave šuma Senj. Skoro proglašenje nacionalnog parka "Sjeverni Velebit" nije uzelo u obzir opravdane prijedloge šumarske struke glede njegovih granica, središta i gospodarenja. Čini se da je glavni cilj predlagača izuzeti šume iz nadležnosti šumarstva, što nipošto nije dobro rješenje. Gospodarenje nacionalnim parkom "Sjeverni Velebit" bilo bi najbolje povjeriti "Hrvatskim šumama", kao što su to već regulirale neke susjedne zemlje. U tu svrhu potrebno je pokrenuti inicijativu za izmjenu zakonskih propisa o zaštiti prirode. Na neke od tih problema, a specifično za krš, pokušalo se dobiti odgovor na pokusno-demonstracijskoj plohi "Ograde" na Rabu, koja je osnovana 1955. godine. Dobivena su neka vrijedna praktična saznanja, otvorila su se još brojnija stručna pitanja, ali je ploha vrlo rano napuštena. Prisutan je čitav niz tekućih i širih problema kod provedbe uređenja bujica i zaštite zemljišta od erozije. Osnovni problem je još uvijek nedovoljno shvaćanje društva kao cjeline, daje borba protiv erozije kompleksna i trajna društveno-ekonomska kategorija, te da je saniranje sliva u osnovi biološkim metodama jedini način uspostave prihvatljive ravnoteže radi osiguranja trajnog korištenja tla, kao nezamjenjivog prirodnog resursa. Mr. J. Dundović također je iskazao zadovoljstvo današnjim izlaganjima, pa predlaže njihovo publiciranje u izdavačkoj nakladi "Hrvatskih šuma". Imenovano je povjerenstvo za zaključke u sastavu: dr. se. Vice Ivančević, Milan Krmpotić, dipl. inž. šum. i Hranislav Jako vac, dipl. inž. šum., koje bi uskoro trebalo sastaviti cjeloviti tekst. Nakon završetka savjetovanja postavljenje vijenac ispred spomen ploče na zgradi bivšeg Nadzorništva - Inspektorata, koju je Krajiška investicionalna zaklada 1881.g. kupila od obitelji Vranycany, nekada poznate senjske trgovačke obitelji. Spomen ploča postavljena je na zgradi prilikom obilježavanja 100. obljetnice od osnutka Nadzorništva- Inspektorata 1978.godine. Ispod spomen ploče dr. se. V. Ivančević obratio se nazočnima rekavši: Uspješnom radu Nadzorništva - Inspektorata zapravo je najviše pridonijela cijela plejada izvanrednih šu- Slika 7. Na kraju savjetovanja ispred stare zgrade Nadzorništva i spomen ploče prigodnim rječima obratio se sudionicima Slika 6. Sudionici savjetovanja pažljivo su pratili sva izlaganja dr. se. V. Ivančević (Foto: B. Miklić) (Foto: G. Novotni) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 63 <-- 63 --> PDF |
marskih stručnjaka, zajedno s brojnim lugarskim osobljem. U sveukupnu njegovu djelovanju izmijenilo se šest upravitelja - šefova i pet pomoćnika, te 79 lugara. Uz to je više stručnjaka bujičara, najvećim dijelom šumarskih stručnjaka i studenata, ostavilo vidne tragove svojih dostignuća. Ti šumarski stručnjaci, ali i lugarsko osoblje, rezultatima svoga rada vraćali su opravdanu nadu u bolji život mnogobrojnom siromašnom pučanstvu nepreglednih golih predjela primorskog krajiškog krša. Rezultati njihova rada počeli su tijekom vremena pozitivno utjecati na poboljšanje života područnog pučanstva i stvaranje boljih životnih uvjeta na primorskom kršu. Tijekom 64-godišnjeg kontinuiranog djelovanja Nadzorništva - Inspektorata (1878-1942) visokostručno i lugarsko šumarsko osoblje dalo je osobit prinos razvoju šumarstva na kršu, ponajprije uzgajanju šuma, sjemenarstvu, rasadničarstvu, pronalaženju najpogodnijih vrsta za pošumljavanje u odnosu na biološko ekološka svojstva, tehnici pošumljavanja i potpunoj primjeni ekologije, uspjelom saniranju divljih bujičnih tokova izvedenih pomoću biološko-tehničkih mjera, studioznim izborom lokacija kultura - branjevina, te uređivanju šuma i pejzažnom oblikovanju privlačnih prirodnih predjela. Sadašnje, a i buduće generacije šumara, stručnjaka srodnih struka i područnog stanovništva trebaju dobro zapamtiti istaknute šumarske stručnjake Nadzorništva - Inspektorata kao što su: Eduard M a 1 bohan, Albert Rosmanith, Otto Nyitray, Josip Baien, Alfons K a u d e r s i Vinko Plesa, čiji je doprinos poboljšanju uvjeta života područnog stanovništva i njegovih životnih prilika bio od izuzetne važnosti. Zbog toga smo se danas okupili ispred spomen ploče da se još jednom poklonimo velikom djelu naših prethodnika, te podsjetimo šumarske krugove i širu javnost na veličinu njihovih djela u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Njihova djela trajne vrijednosti najbolje se mogu izraziti jednom prikladnom misli J. V Sodena : "Onaj koji sadi goleti, možebiti je veći dobročinac svoje domovine od junaka i državnikah"! Na kraju je Milan Špalj , dipl. inž. šum. upravitelj Šumarije Senj, kao nasljednik mnogih renomiranih šumarskih stručnjaka Nadzorništva - Inspektorata položio vijenac ispod spomen ploče. Tim simboličnim činom naglašen je na najbolji mogući način kontinuitet kraškog šumarstva, koji umnogome obvezuje i sadašnje generacije. Time je završen stručni dio savjetovanja, a zatim je u hotelu "Nehaj" nastavljeno druženje uz prigodni kulturno- umjetnički program. Vokalno-instrumentalna senjska skupina "Pod Nehajem" svojim je nenametljivim finim glasovima i pratnjom pobudila velike simpatije. U kulturno-umjetničkom dijelu programa prof. Slika 8. Promocija najnovije zbirke pjesama M. Krmpotića, dipl. inž. šum. "Ovaj križ ljudski" uz sudjelovanje autora i promotora prof. Marice Mostarac-Štokić (Foto: B. Miklić) Marica Mostarac-Štokić promovirala je najnovi ju zbirku pjesama "Ovaj križ ljudski", autora kolege Milana Krmpotića , dipl. inž. renomiranog plodnog književnika. Autor je recitirao nekoliko pjesama iz ove zbirke, a zatim neke iz sveukupnog svog stvaralaštva. Svi zainteresirani mogu nabaviti ovu najnoviju zbirku u "Senjskom književnom ognjištu" ili se izravno mogu obratiti autoru. U sklopu kulturno-umjetničkog programa nastupio je senjski pjesnik Krešimir Stanišić s nekoliko svojih pjesama na domaćoj senjskoj čakavici. Nastup dvojice književnika bio je pažljivo praćen i na kraju nagrađen dugotrajnim pljeskom. Povodom današnjeg savjetovanja predstavljene su i dvije upravo tiskane razglednice Velebitskog botaničkog vrta, koje je sufinancirala Uprava šuma Senj i Turistička zajednica grada Senja. Kao motivi razglednica poslužili su kvalitetni snimci našeg kolege Marina Š i m i č i ć a, čije bi sposobnosti vrsnog snimatelja svakako trebalo puno više koristiti. I ovaj potez Uprave šuma Senj pokazuje širinu shvaćanja šumarstva na tragu potpunije valorizacije Sjevernog Velebita. Ukoliko se u koncepciji Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša o budućem statusu Sjevernog Velebita ne bude respektiralo mišljenje šumarske struke, doći će do ozbiljnog zastoja u njegovu višestrukom razvoju. Osim toga, možemo iskazati zadovoljstvo radom sredstava javnog priopćavanja na praćenju savjetovanja. Napominjemo daje i "Šumarski list" dao svoj doprinos uspješnom radu savjetovanja, jer je u Senju predstavio zadnji ovogodišnji dvobroj (11-12) u kojem je objavljen kraći sastav dr. se. Vice Ivančevića o djelovanju Nadzorništva - Inspektorata. U sklopu savjetovanja priređena je prigodna izložba, koja je privremeno bila postavljena u Domu kulture samo za vrijeme savjetovanja. Naime, prostor Gradske knjižnice bio je zauzet izložbom dječjih radova, pa je naša prigodna izložba otvorena za građane Senja tek krajem siječnja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Tom prilikom izložba je dopunjena fotodokumentacijom sa savjetovanja, dok je senjsko planinarsko društvo "Zavižan" prikazalo povijest planinarstva na Velebitu i svoju aktivnost. Otvaranju izložbe bio je nazočan veći broj građana Senja, koji su s velikom pozornošću pratili kratki kulturno-umjetnički program. Sudjelovali su: Domagoj Biondić i Krešimir Groš gitaristi, učenici senjske glazbene škole, te Milan Krmpotić i Krešimir Stanišić, pjesnici. Uvodno izlaganje podnio je dr. se. Vice Ivančević , glavni organizator izložbe, dok je o planinarskom društvu "Zavižan" i povijesti planinarenja na Velebitu govorio prof. Mirko Be lavi ć, predsjednik Društva. Nakon zatvaranja izložbe u Senju sredinom veljače, možda bi se mogla razmotriti ideja o njezinom preseljenju u Zagreb u prostorije Hrvatskog šumarskog društva. Na kraju lijepo provedenog sadržajnog savjetovanja dr. se. Vice Ivančevi ć najavio je ponovni susret u Krasnu i Senju za dvije godine u povodu 235. godina od osnutka prve šumarije Krasno u našoj zemlji 1765. god. i 110. obljetnice rođenja prof. dr. Josipa Bal en a, našeg najvećeg šumarskog stručnjaka za krš. Opravdanost obilježavanja tih jubileja treba biti čim prije potvrđena, kako bi pripreme krenule na vrijeme. Današnje savjetovanje značilo je novi prilog šumarskoj znanosti i sveukupnoj promidžbi šumarstva na dobrobit naše struke i cijele naše zemlje. Pozitivni rezultati ovog savjetovanja svakako će igrati važnu ulogu kod odlučivanja o skorom skupu na ovim područjima iznimno bogate šumarske prošlosti, sadašnjosti, ali i opravdane nade u bolju budućnost. Slika 9. dr. se. Vice Ivančević otvorio je izložbu za građanstvo u senjskoj gradskoj knjižnici 29. 1. 1999. povodom 120. godišnjice od osnutka Nadzorništva - Inspektorata i 20 godina Velebita kao međunarodnog rezervata biosfere (Foto: Z. Nekić) Zaključci sa savjetovanja Naša zemlja može se ponositi bogatom šumarskom tradicijom, zavidne stručne razine, rezultatima koji se mogu ravnopravno mjeriti s najrazvijenijim europskim zemljama. Nažalost, povijest našega šumarstva do danas nije dovoljno istražena ni valorizirana. Njezinim proučavanjem mogu se najbolje objasniti zakonitosti razvoja šumarstva u sadašnjosti i budućnosti. Istraženi dobri, a pogotovo loši primjeri rada Nadzorništva - Inspektorata bit će od velike koristi sadašnjim i budućim generacijama šumara kod određivanja smjernica rada. Stoga se podržava prijedlog novog nastavnog programa Šumarskog fakulteta koji predviđa ponovno uvođenje predmeta "Povijest šumarstva". Nažalost, spomenuti prijedlog već duže vrijeme čeka na odobrenje Ministarstva znanosti, pa zbog toga još uvijek ne može započeti njegova provedba. Uspješno pošumljene kulture - branjevine, izvrsno uređeni bujični tokovi primjenom biološko-tehničkih mjera (osobito zloglasne bujice Senjske drage "Torrentea" i Borove drage kraj Svetog Jurja), središnji rasadnik Sv. Mihovil i upravna zgrada u Senju vrijedni arhitektonski objekt, trebalo bi svakako zaštititi kao spomenike tehničke kulture u okviru šumarske struke. Osim značajnih pošumljavanja, trajno mora ostati zabilježen socijalni učinak koji se ogleda u zadržavanju stanovništva na kršu i osiguranja uvjeta za život. Cjelokupnu inicijativu i vođenje daljnjeg postupka preuzet će Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Senj, uz pomoć Hrvatskog šumarskog društva i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. Gospodarenje visokim šumama Sjevernog Velebita u protekla tri desetljeća dalo je pozitivne rezultate u svim njihovim segmentima. Takvi učinci samo su nastavak uspješnog kontinuiranog potrajnog gospodarenja šumarske struke od sredine 18. stoljeća (šumarija Krasno osnovana je daleke 1765. g. kao jedna od tri najstarije šumarije u našoj zemlji) do danas. Zbog toga šumarska struka s punim pravom može biti najbolji jamac očuvanja i unapređivanja šumskih resursa Sjevernog Velebita. Podržavamo proglašenje nacionalnog parka "Sjeverni Velebit", ali pri tomu izražavamo i određene rezerve; predlažemo korekciju njegovih granica, određivanje smještaja buduće uprave u Senju ili Krasnu i mogućnost gospodarenja putem šumarske organizacije. Ovaj prijedlog može se jedino razriješiti pokretanjem izmjene Zakona o zaštiti prirode. Glede sve učestalije prakse izdvajanja šuma iz ingerencije šumarstva, koje ih je sačuvalo, smatramo da bi prijedlog izmjena postojećeg zakona trebalo zajednički pokrenuti Hrvatsko šumarsko društvo i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. |