DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Izneseni trendovi u ovoj knjizi govore o smjeru kretanja potreba za novim znanjima. Zbog toga pogled u budućnost nema samo futurološko značenje, nego omogućuje da se spozna i vlastita uloga u beskonačnom nizu naraštaja drvnih tehnologa. Povezivanje znanja biologije i tehnike s managementomje stvaranje novih obrazovnih temelja za novo razdoblje. Drvne tehnologe bit će potrebno poučavati prilagodljivosti u brzo promjenjivom svijetu. Na osnovi toga, ključno futurološko pitanje nije nestašica sirovine nego pitanje kako koristiti resurs znanja i kako ga steći obrazovanjem na Drvnotehnološkom odsjeku. Sigurno je da svijet budućnosti više neće biti radno intenzivan, a ni sirovinski. Biti će intenzivan samo po količini znanja koje će se koristiti. To je prelazak na rad intenziviran znanjem, i Drvnotehnološki odsjek predviđa takve trendove u svojim vizijama razvoja. Prema tomu, dosadašnjim načinima rješavanja problema zapošljavanja diplomiranih inženjera drvne tehnologije došao je kraj. Problem zapošljavanja više neće biti kvantitativne već kvalitativne naravi, u novom restrukturiranom drvnom gospodarstvu. Osim razvoja nastave u knjizi su prikazana razvojna stabla pojedinih zavoda, koji svi vuku korijene iz elementarnih šumarskih disciplina. Uz to dat je iscrpan prikaz radnih životopisa svih profesora, asistenata i suradnika drvnotehnološkog odsjeka, koji su svojim radom utkali sve osnovne stručne, civilizacijske i domoljubne vrijednosti u razvoj struke. Takoder je dan popis svih apsolvenata, magistranata i doktoranata. Na kraju budućnost se, kako netko reče, ne može poreći, nju treba stvarati, a osnova za budućnost je ono što činimo danas i što smo naslijedili od prethodnih naraštaja i naših priznatih znanstvenika i stručnjaka na području drvne tehnologije, posebice cijenjenih profesora i znanstvenika J. Krpana, I. Horvata, R. Benića, Z. Spoljarića.te inih koji su nam ostavili obvezu da razvijamo mogućnosti uporabe drva i drvne tehnologije, a time i nove nastavne planove za visokostručnu izobrazbu diplomiranih inženjera drvne tehnologije i razvoj struke. Nastavno-pokusni šumski objekti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. Nikola L u k i ć, Prikaz knjige IV: Štovani izaslanice Predsjednika Republike gospodine dr. S. Lang, poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege, uvaženi gosti, Četvrta monografija tiskana prigodom obilježavanja ove obljetnice relativno je skromnija obujmom od ostalih, no ništa manje zanimljivija sadržajem. U njoj na 111 stranica autori profesori dr. Slavko Matić, dr. Zvonko S e 1 e t k o v i ć, dr. Ante Krpan, dr. Nikola Lukić, docent dr. Željko Španjol i mr. Milan Oršani ć uz glavnog urednika profesora dr. Josu Vu k e 1 i ć a, na stručno-popularni način predstavljaju nastavno-pokusne šumske objekte Šumarskoga fakulteta -jedan od najvažnijih i svakako posebnih vidova naše znanstvenonastavne djelatnosti, toliko specifičan da ga ne možemo uspoređivati s nastavnim objektima bilo kojeg šumarskog fakulteta u Europi. Na njima su od dvadesetih godina ovoga stoljeća temeljna stručna znanja stekle brojne generacije studenata šumarstva i drvne tehnologije, kas nije vrsnih gospodarstvenika toga značajnog kompleksa Republike Hrvatske. Pet nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskoga fakulteta zauzimaju ukupnu površinu od 3567 ha, a rasprostiru se na otoku Rabu, u Zalesini u Gorskom kotaru, u Zagrebu, u Lipovljanima i Velikoj kod Požege. U njima uspijeva dvadestak šumskih zajednica Hrvatske i sve najvažnije gospodarske vrste drveća. Raspoređene su šume hrasta crnike u Mediteranu, dinarske i panonske bukovojelove šume, brežuljkaste šuma hrasta kitnjaka središnje Hrvatske, nizinske šume hrasta lužnjaka u Lonjskome polju, pa sve do brdskih bukovih šuma Papuka. One su pravi predstavnici osebujne i raznolike flore i vegetacije Hrvatske, nastale kao posljedica složenih ekoloških uvjeta, povijesnog florno-genetskog razvoja, relativno manjih i kasnijih antropogenih utjecaja i poglavito pravilnoga gospodarenja šumama - po načelima na kojima se već cijelo stoljeće uči na Šumarskome fakulte |