DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 51 <-- 51 --> PDF |
na terenskim objektima i stručnim ekskurzijama, čime se teoretske spoznaje znatno nadopunjuju, i što je najvažnije, oživotvoruju. Nužno je pripomenuti da je za sveobuhvatno svladavanje složene materije potrebito produžiti sadašnji četverogodišnji studij prema europskom prosjeku koji iznosi 4,7 godina. Na drvnotchnološkom odsjeku već se drugu godinu realizira obnovljeni program, koji u potpunosti prati moderna dostignuća u ovoj struci, a velikom mogućnošću izbornih kolegija postiže se dodatna zanimljivost i pobuđuje ingenioznost studenata. Na fakultetu djeluje trenutno 20 profesora, 23 docenta s prosječnom starošću od 38 godina i 40 asistenata i znanstvenih novaka prosječne starosti 28 godina. Time je postignuta nužna sveučilišna piramida koja jamči kontinuitet uspješnoga rada, a Šumarski fakultet spada medu najmlađe na zagrebačkom Sveučilištu. U materijalnom smislu, uz svesrdnu pomoć i razumijevanje Ministarstva znanosti i tehnologije započeta je izgradnja nove fakultetske zgrade, čiji je prvi paviljon pred završetkom, a koja će modernim i dostatnim prostorom omogućiti još kvalitetniji studij. Uvjereni smo da ćemo uz potporu Vlade Republike Hrvatske i Javnoga poduzeća "Hrvatske šume" nastaviti izgradnju predviđenom dinamikom. Ovi kratko prikazani podaci zalog su da će Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dalje obrazovati vrhunske šumarske stručnjake, koji će znati ne samo sačuvati, već i unaprijediti zeleno blago naše Domovine, koji će rezultate svoga znanstveno-istraživačkoga rada bez kompleksa predstaviti međunarodnome šumarskom sudu, koji će u 21. stoljeću promicati ideje potrajnog gos podarenja šumama uz očuvanje njihove stabilnosti. Oni će u sivilu jednog općeg minoriziranja šumarstva kod nas, ali i u svijetu, vratiti sjaj struke s kraja prošloga i početka ovoga stoljeća, kada je Šumarski fakultet bio prvi gospodarski fakultet zagrebačkog Sveučilišta uz bok najstarijima i najpriznatijima, teologiji, pravu i mudroslovlju. A prema Europi bez kompleksa. Koliko lije samo gordosti u Kozarčevom pozivu od prije 110 godina, iz vremena njegove najzrelije šumarske dobi: "Napokon i to: nemojte gospodo njemački šumari hodočastiti jedino u Spessart, nije to prava Mekka plemenite Quercus pedunculate; nego izvolite zaviriti i u Slavoniju, pa ja kriv, ako mnogi od Vas ne će prestati odgajati hrast ondje, gdje mu mjesta nema". Uvažene gospođe i gospodo, ne mogu a da ne spomenem da su Šumarski fakultet u Zagrebu i hrvatska šumarska struka u proteklih stotinu godina dali rektora i prorektora zagrebačkog Sveučilišta, redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ministre i doministre u bivšoj i sadašnjoj državi, saborske zastupnike, župane, dožupane i cijeli niz vrhunskih stručnjaka, koji su kako je to već prije stotinu godina rečeno, promicali ideju plemenite šumarske struke u dičnoj im domovini Hrvatskoj. Naše znanje, naša sposobnost, naša odlučnost i odgovornost prema svojoj struci i svome narodu jamac su da će tako i ostati. Nakon središnjeg izlaganja dekana predstavljene su četiri monografije u kojima je prikazana šumarska nastava do 1898. godine (knjiga I.) i od 1898. do danas (knjige II., III., i IV). Šumarska nastava 1860-1898. na Kraljevskom gospodarskom šumarskom učilištu u Križevcima Prof. dr. Šime Meštrović , prikaz monografije Štovane dame i gospodo, drage kolegice i kolege, Veliko mi je zadovoljstvo predstaviti Vam jednu od 4 knjige o šumarskoj nastavi u Hrvatskoj. To je prva knjiga, a naslov joj je "Šumarska nastava 1860-1898. na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima". Razvoj šumarstva općenito je pratio razvoj kulture življenja čovjeka i njegov odnos prema prirodi. U prvim pisanim dokumentima u 1. st., P 1 i n i j e piše o gospodarenju šumama. U Hrvatskoj o gospodarenju šumama govori se u prvim statutima primorskih gradova Nin 1103, Korčula 1214 itd. U poljičkom statutu iz 1333. godine ima i posebno poglavlje "Zakon od lova zvirjega". U Istri je 1541. izdan "Prvi opći šumski red". Govori se i o drugim zakonskim uredbama i zakonima, ali ukazat ću na postojanje šumarske škole, koju je osnovao generalni providur za drvo u Blatu na Korčuli 1646. godine. Nemamo podataka o programu škole, ali sama činjenica njenog postojanja prije 352. godine dovoljno govori o napretku šumarske struke i značenju koje čovjek poklanja šumi. Više političke nego gospodarske prilike bile su razlogom zastoja razvoja školstva u Hrvatskoj, pa su šumarski stručnjaci obrazovani u tada postojećim europskim centrima. |