DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ga zakona i naredbe ustrojena je na Sveučilištu Šumarska akademija, koja je po zakonu pripojena Mudroslovnom fakultetu. Bogatstvo naših šuma, velika potreba izvoza našega drva, svestrano zanimanje i trgovanje s ovim našim domaćim proizvodom, kojim se dičimo i ponosimo, uputilo je naš Sabor i zemaljsku Vladu da šumarsku struku povjeri najvišem učevnom zavodu u zemlji, kako bi se na strogo znanstvenoj podlozi učila i razvijala, i kako bi se našem mladom šumarskom naraštaju otvorili putovi k višim javnim službama u našoj domovini". Osnivanjem Šumarske akademije zatvara se šumarsko školovanje u Križevcima. Bio je to istinski iskorak u obrazovanju šumarskih stručnjaka, ali ne i potreban konačni uspjeh. Na njega se nije dugo čekalo i već 1908. godine trogodišnji studij se proširuje na četverogodišnji. Šumarska akademija ostaje u sastavu Mudroslovnog fakulteta, ali uz široku samostalnost, pa ima zbor nastavnika šumarske akademije, rješava samostalno sva bitna pitanja i dobiva prvog pročelnika, profesora Frana Kesterčaneka. Zahtjevan program sačinjava 47 kolegija s velikim udjelom laboratorijskih i terenskih vježbi. Među uglednim profesorima šumarske struke, kao što su Fran Kesterčanek, Andrija Petračić, Antun Levaković i Đuro Nenadić, nalaze se i mnoga zaslužna imena hrvatske nastave i znanosti kao što su Miroslav Hirtz , Aleksandar Forenbaher, Dragutin Gorjanović, Andro Mohoroviči ć i drugi. U 21 godini postojanja na Šumarskoj akademiji diplomiralo je 165 šumara, od kojih je dio bio iz inozemstva, poglavito iz Bugarske i Poljske. Izniman rezultat djelovanja Šumarske akademije je otvaranje geodetskog tečaja 1908. godine, pod vodstvom profesora Vinka H 1 a v i n k e za izobrazbu geodetskih i kultumo-tehničkih stručnjaka. To je bilo dvogodišnje školovanje nakon mature, a 1918. tečaj prelazi na novoosnovanu Tehničku visoku školu u Zagrebu. Geodetski tečaj unutar Šumarske akademije možemo dakle smatrati pretečom visokoškolske tehničke naobrazbe u Hrvatskoj. Šumarska akademija djelovala je do 1919. godine, kada se osniva Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet preuzima svu imovinu akademije, a šumarska nastava se osniva na Šumarskom odsjeku. Početkom 1920. godine imenuju se prva dva redovita profesora Andrija Petračić i Đuro Nenadić, a Andrija Petračić imenovan je prvim dekanom Gospodarsko-šumarskoga fakulteta. Na fakultetu postupno djeluju čuveni hrvatski profesori. Uz već spomenute Pet račića i Nenadića, tu su akademici Pevalek,Anić,Ugrenović,Gračanini mnogi drugi. Odsjek se organizira u zavode, i u prvih deset godina diplomiralo je 208 inženjera šumarstva, a za fakultet su poglavito kritične 1926. i 1927. godina kada zbog intencija da se ukine, prestaju stizati sredstva iz Beograda. No sa skromnijim kadrovskim i materijalnim mogućnostima Fakultet nastavlja rad i na njemu do Drugog svjetskog rata diplomira prosječno 28 inženjera godišnje. Na Šumarskom odsjeku nastava se dijeli 1947. godine na dva smjera: šumsko-uzgojni i šumsko industrijski. Prvi smjer trebao je obrazovati stručnjake za biološke i ekonomske discipline, a drugi za različite tehničke radove u šumarstvu kao što su cestogradnja, transportna sredstva i za drvnu industriju. Ta godina je značajna, jer je terenska nastava u znatnom udjelu postala obvezan dio studija. I ova je organizacija 1952. godine radikalnije izmijenjena, pa su osnovana dva smjera: jedan za šumarstvo, a drugi za drvnu industriju. Nastavni programi se specijaliziraju, a specijalističkim radnjama prilagođava se i šumarska privreda. Veza s Agronomskim fakultetom je formalna i postaje opterećenje za oba fakulteta, pa Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta 8. prosinca 1959. šumarski i drvnoindustrijski odjeli postaju samostalan Šumarski fakultet. Sabor Narodne Republike Hrvatske prihvaća Statut Šumarskog fakulteta i za prvog dekana izabran je profesor Dušan Klepac . Nakon toga odsjeci samostalno reorganiziraju programe, provode dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu i aktivno sudjeluju u radu Sveučilišta u Zagrebu. U stogodišnjoj povijesti šumarske nastave diplomiralo je 4.000 inženjera šumarsva, 2.800 inženjera drvne industrije. Magisterij je steklo 250, a doktorate 145 u Hrvatskoj i svijetu priznatih znanstvenika. Svi su oni zaslužni da Republika Hrvatska ima danas šume koje se mogu ubrojiti medu najbolje u Europi, istaknute stručnjake i promicatelje istinske šumarske misli. Vrlo je važno istaći daje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu odigrao u prošlosti vrlo veliku ulogu u obrazovanju šumarskih stručnjaka iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, daje dao znatan prilog osnivanju šumarskih fakulteta u Ljubljani, Sarajevu i Skopju. Mnogi značajni profesori i utemeljitelji tih fakulteta, neki su ovdje danas s nama, završili su studij na Šumarskm fakultetu u Zagrebu. Što je Šumarski fakultet danas i u kolikoj je mjeri bogata tradicija vodećeg šumarskog fakulteta na jugoistoku Europe nastavljena i u samostalnoj Hrvatskoj državi? Realno se može ocijeniti kao čvrsta, stabilna i apsolutno prepoznatljiva znanstveno-nastavna institucija, koja u europskim šumarskim razmjerima zauzima priznato mjesto. Organiziranje u dva odsjeka, dvanaest zavoda, zavodima za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji, a u svom sastavu ima pet vrlo značajnih nastavno- pokusnih objekata. Programi na Šumarskom odsjeku maksimalno promiču gospodarsku i ekološku ulogu šume, omogućavaju studentima da s uspjehom rješavaju vrlo složene ekološke i druge probleme i njihove posljedice i potiču ih na permanentno obrazovanje. Stotinjak studenata po godištu, više od pet mjeseci provede |