DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI -ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. I 2, CXXIII (1999). 3-10 UDK:630* 165.001. PROCJENA GENETSKIH PARAMETARA U KLONSKIM TESTOVIMA CRNIH TOPOLA (Sekcija Aigeiros) ESTIMATE OF GENETIC PARAMETERS IN BLACK POPLAR CLONAL TESTS (Section Aigeiros) Davorin KAJBA i Šaša BOGDAN* Sažetak: Procjena genetskih parametara izvršena je za svojstvo prosječnog prirasta u šest klonskih testova crnih topola, osnovanih s različitom smjesom genotipova, razmacima sadnje i starostima sadnica, pri plantažnoj starosti od 14 godina. Procjena nasljednosti (h2), utvrđivana za svojstvo prosječnog prirasta, iskazala je vrlo visok stupanj genetske kontrole. Vrijednosti genetskog heterogeniteta kretale su se od Ir = 0,47 do /r = 0,98, zavisno od eksperimenta i metode procjene. Ostvarena eksperimentalna genetska dobit (AG), znatno je veća u usporedbi s očekivanim genetskim poboljšanjem. Iako je genetsko poboljšanje veće pri uzgoju jednog najboljeg klona, da bi sačuvali stabilnost ekosustava prednost ćemo dati uzgoju većeg broja divergentnih genotipova, smanjujući tako biološki rizik uzgoja monokultura, uz mozaičan raspored klonova u kulturi. Ključne riječi: nasljednost, genetska dobit, klonski testovi crnih topola. UVOD Introduction Procjene genetskih parametara imaju važnu ulogu u Nasljednost je, općenito uzevši, odnos genotipske programima oplemenjivanja šumskog drveća, posebice varijance prema fenotipskoj varijanci, dok se iz klonza gospodarski važna svojstva. U tehnici oplemenjivaskog testa može odrediti u kolikoj mjeri na određeno nja šumskog drveća najekonomičniju i najbržu genetsvojstvo utječe okolina, a u kolikoj mjeri je uvjetovano sku dobit u smislu produkcije moguće je ostvariti korinasljeđem (genotipom). Genotipska varijanca može sasteći odgovarajuću vrstu, odnosno provenijenciju unudržavati samo aditivnu varijancu, tada govorimo o natar vrste ili smjesu klonova adaptiranu na određene sta-sljednosti u užem smislu, a može uz aditivnu varijancu nišne uvjete. Također je procjena genetskih i negenet-sadržavati još i varijancu dominance te interakcije, pa u skih čimbenika za ova svojstva vrlo važna kod autokto-tom slučaju govorimo o nasljednosti u širem smislu. nih, a posebice kod aloktonih vrsta. Genetska dobit ostvarena u klonskim testovima pred stavlja prosječno poboljšanje reduciranog broja klono Na temelju procjene stupnja nasljednosti određenog va ili pojedinog klona u odnosu na srednju vrijednost svojstva i selekcijskog diferencijala, u određenoj po ukupnog broja testiranih klonova, a ovisi o intenzitetu pulaciji možemo predvidjeti genetsko poboljšanje pu selekcije, genetskoj varijabilnosti, te nasljednosti. Ge tem oplemenjivanja selekcijom u sljedećoj generaciji netska dobit predstavlja produkt selekcijskog diferenci (Wright 1976, Falconer 1981). Genetska dobit jala, odnosno intenziteta selekcije i nasljednosti, a naj (AG) je prosječno poboljšanje u potomstvu u odnosu na češće se ponajprije misli na neaditivnu genetsku vari srednju vrijednost roditelja ili roditeljske generacije, a jancu koju je moguće sačuvati i reproducirati samo ovisi o intenzitetu selekcije (/), genetskoj varijabilnosti, klonskim putem. Kod šumskog drveća taje metoda vrlo te nasljednosti (h2). uspješna kod vrsta s rutinskim autovegetativnim razmnožavanjem, uz mogućnost ostvarenja dodatne ge * Doc. dr. se. Davorin Kajba, Šaša Bogdan, dipl. inž. Šumarski netske dobiti selekcijom najboljih klonova. fakultet, Zagreb |