DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Mr. Zlatko Dominiković, ministar poljoprivrede i šumarstva posebno ističe, kako se obrazovanje na Šumarskom fakultetu izvodi po svjetskim kriterijima, što je jamstvo kvalitetnog rada u šumarstvu. Dr. Nikola Ružinski, zamjenik ministra u Ministarstvu znanosti i tehnologije, u svojoj je čestitci naglasio značaj preko 7000 inženjera u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti šumarske struke i Hrvatske u cijelosti. Prof. dr. Emil Klimo pozdravio je nazočne u ime svih inozemnih gostiju. STOTINU GODINA ŠUMARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU {Središnji referat dekana Šumarskog fakulteta prof. dr. Jose Vukelića) Poštovane gospode i gospodo, stotinu godina u životu jedne institucije je zaista mnogo i sigurno su ih obilježili raznoliki ljudi i događaji, uspjesi i manje sretni dani, reorganizacije i prilagodbe mnogim pitanjima i nepredvidivim izazovima kakve nosi svaki razvoj, poglavito u ovom našem brzom i već pomalo nervoznom stoljeću. Zbog toga ću sažeto prikazati razvoj Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od uzastopnih vapaja velikih šumarskih vizionara druge polovice prošloga stoljeća do današnjih dana, naslanjajući se na već objavljene članke, ali i neke izvorne dokumente. Potrebu za osnivanjem visokoškolske šumarske nastave i želju za napretkom vrlo je jednostavno izrazio 1886. godine šumarski bard onoga vremena Fran Kesterčanek koji piše: "Našao sam mnogoga staroga gospodina koji mi reče. Za mojih mladih dana ne bijaše još šumarskih instituta na većem dijelu sveučilišta, no morao bi ipak biti vrlo veliki sebičnjak, kad bi za to, da vlastitu svoju naobrazbu opravdam, zahtijevao od mojih sinova, da se i oni zadovolje s istim onim nepotpunim znanjem s kojim sam seja iz nužde zadavoljiti morao". Dakle, želja za novim spoznajama, bojazan od nestanka šuma, ideja racionalnog korišćenja i gospodarenja šumskim dobrom bili su osnovni poticaji osnivanja šumarskih akademija u 19. stoljeću u Europi, iako već u statutima pojedinih gradova kao što su Nin, Korčula, Split, Dubrovnik, Trogir i drugi (11-13 stoljeće) nalazimo prve proglase o zaštitnim mjerama za njihovo očuvanje. S druge strane prisutan je bio i ponos hrvatskih intelektualaca, koji su do tada diplome stjecali u Ta randtu, Beču, Mariabrunu, Banskoj Šćavnici, kako bi se njihova domovina materijalno i kulturno izdigla, kako bi se šumarskoj struci uz srednju školu u Križevcima dalo dostojno mjesto na Sveučilištu, ali i da se Sveučilište obogati jednom mladom gospodarskom znan stveno-nastavnom disciplinom. Zornaje činjenica koju citiraju najvatreniji predstavnici sveučilišne šumarske nastave da su školske godine 1883/84. na Sveučilištu za kulturu tla u Beču studirala 22, a na šumarskoj akademiji u Šćavnici 4 slušatelja iz Hrvatske. I čuveni hrvatski književnik i šumar Josip Kozarac pripadao je prvoj generaciji šumara bečkog sveučilišta, otvorenog 1875. godine. Nakon dobrog desetljeća, konačnoje 13.3.1897.godine na temelju Zakona o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji, osnovana Šumarska akademija kao trogodišnji studij pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivanje akademije bilo je izjednačavanje naših šumara sa stručnom spremom u inozemstvu, bilo je to pitanje s velikom društveno-prosvjetnom i domoljubno- političkom pozadinom, a pružalo je mogućnost da se u državnoj šumarsko-tehničkoj službi iznad X činovničkog razreda mogu uposliti i domaći sinovi. Studij je obuhvaćao 34 kolegija po programu potpuno izjednačenog sa starijim europskim studijama, a dekan Mudroslovnoga fakulteta bio je i dekan akademije. Na svečanom otvaranju Šumarske akademije 20. listopada 1898. godine, tadašnji rektor Josip D o č k a 1 izvijestio je u svome govoru i ovo: "Sveučilište pozdravlja u ovoj školskoj godini novu naučnu struku koja mu je prirasla. Na temelju posebno |