DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 47 <-- 47 --> PDF |
OBLJETNICE OBILJEŽAVANJE 100. OBLJETNICE ŠUMARSKE I 50. OBLJETNICE DRVNOTEHNOLOŠKE SVEUČILIŠNE NASTAVE U HRVATSKOJ Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, obilježio je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, krajem 1998. godine, stotinu godina svoga postojanja. U sklopu proslave održana je Svečana sjednica znanstveno-nastavnoga vijeća, tiskane su četiri monografije o povijesti i sadašnjosti fakulteta, a središnja proslava održana je 11. prosinca 1998. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu. U ovome članku donosimo prikaz proslave: pozdravni govor, središnji referat i zahvalu dekana Šumarskoga fakulteta prof. dr. Jose Vukelića i predstavljanje monografija od strane njihovih urednika ili autora, prof. dr. Šime Meštrovića, prof. dr. Slavka Matica, prof. dr. Mladena Figurica i prof. dr. Nikole L u k i ć a, te dodjelu priznanja Na početku proslave dekan Šumarskoga fakulteta, prof. dr. Joso Vuk e 1 i ć pozdravio je šest stotina nazočnih gostiju: Ovoj značajnoj obljetnici nazočni su bili i visoki gosti iz Hrvatske, te brojni gosti i šumarski stručnjaci iz desetak europskih država. Uvažene gospođe i gospodo, poštovane kolegice i kolege Pozdravljam Vas s iskrenom radošću na otvaranju ove naše svečane proslave i zahvaljujem od srca da ste mnogi druge značajne obveze pretpostavili našoj želji da radost ove obljetnice podijelimo zajedno. Zahvaljujem Vam u ime djelatnika Šumarskoga fakulteta u Zagrebu i smatram svojom ugodnom dužnošću da neke od vas posebno pozdravim: Pozdravljam dr. Slobodana Lan ga, izaslanika predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđman a, pokrovitelja današnje svečanosti. S radošću pozdravljam potpredsjednicu Vlade Republike Hrvatske dr. Ljerku Mintas-Hodak, po prvi puta među šumarima. Pozdravljam ministra poljoprivrede i šumarstva mr. Zlatka Dominikovića i druge predstavnike Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Pozdravljam predstavnike Ministarstva znanosti i tehnologije na čelu sa Zamjenikom ministra i trenutno prvim čovjekom ministarstva dr. Nikolom Ružinsk im. Pozdravljam prorektore zagrebačkoga sveučilišta prof. dr. Jasnu Me ne er i prof. dr. Dragana Milano vica. Pozdravljam uvažene zastupnike Hrvatskoga državnoga sabora inženjera Ivicu Gažij a i dr. Juricu Pavelića. Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti predstavnike Ustavnoga suda Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom gospodinom Jadrankom C r n i ć e m. Pozdravljam direktora Javnoga poduzeća "Hrvatske šume", gospodina Ivana Tarnaja, i direktora javnoga poduzeća Šume Herceg Bosne, gospodina Peru Markovića. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Pozdravljam direktore i predstavnike poduzeća drvne industrije, posebno direktora dioničkog društva "Exportdrvo", inž. Josipa Štimaca i direktora "Croatiadrva" mr. Ferdinanda L a u fe r a. Pozdravljam djelatnike Šumarskoga instituta u Jastrebarskom, na čelu s ravnateljem dr. Josom Gračanom. Pozdravljam sve ostale predstavnike izvršne, zakonodavne i sudske vlasti Grada Zagreba i Republike Hrvatske, federacije Bosne i Hercegovine, a posebno savjetnika predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ivana M aj đaka i ravnatelja Državne uprave za normizaciju i mjeriteljstvo dr. Jakšu To p i ć a. Pored ovih uglednika s nama je velik broj gostiju iz Hrvatske i inozemstva, pa dopustite da Vam ih predstavim i pozdravim: S nama su danas rektor Sveučilišta u Sopronu prof. Jozsef K o 1 o s z a r i dekani šumarskog i drvnotehnološkog fakulteta iz Šoprona profesori Šandor F a r a g o i Laszlo B o r n k a e i, dekan Šumarskog fakulteta iz Tartua iz Estonije prof. Hardi Tu 11 u z, dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Šukrija Šaković, dekan Mašinskog fakulteta u Sarajevu profesor Omer A1 i ć, dekan i prodekan Šumarskog fakulteta iz Skopja, profesori Blagoje Ivanov i Branko Rabadžinski, predstavnik Šumarskog fakulteta iz Ljubljane prof Marijan Lipoglavšek, jedan od najuglednijih europskih šumarskih znanstvenika i član Upravnog odbora europskoga Šumarskoga instituta profesor Emil Nakon pozdrava dekana, skup su pozdravili dr. Slo bodan Lang, dr. Ljerka Mintas-Hodak, mr. Zlatko D o m i n i k o v i ć, dr. Nikola R u ž i n s k i, prof. dr. Dra gan Milanović i prof. dr. Emil Klimo, a kasnije kod dodjele priznanja i razmjene poklona ravnatelj Šu marskoga instituta Jastrebarsko dr. Joso Gračan, de- Dr. Slobodan Lang prenoseći pozdrave i čestitke dr. Franje Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske i pokrovitelja ove svečanosti, posebno je naglasio kako šumarska struka i šume imaju časno mjesto u Domovinskom ratu i ostvarenju samostalnosti države Hrvatske. Prioritetnim poslom smatra deminiranje naših šuma, kako bi izbjegli poslijeratna stradanja, posebice naše djece. Klimo, savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Austrije Vladimir Č a m b a i mnogi drugi značajni gosti sa šumarskih fakulteta, instituta i drugih stručnih organizacija. Mnogi od njih studirali su na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i u njima Republika Hrvatska ima istinske prijatelje i zagovornike. Pozdravljam brojne dekane fakulteta zagrebačkog Sveučilišta. Takoder s velikim oduševljenjem pozdravljam umirovljene profesore i sve druge djelatnike Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Pozdravljam predstavnike javnih medija i zahvaljujem na pozornosti s kojom prate našu svečanost. Na kraju poštovane gospode i gospodo, pozdravljam vas sve ostale istinske prijatelje i promicatelje šumarske i drvnotehnološke nastavne i znanstvene misli, a posebice drage nam prijatelje Javnoga poduzeća "Hrvatske šume" i brojnih trgovačkih društava drvne industrije u Republici Hrvatskoj. Oni su stvarna i pokretačka snaga naše privrede i bez njih ni šumarska nastava i znanost ne bi imali smisla. Zahvaljujem svima koji su nam ovih dana uputili brojne čestitke na visokoj obljetnici i s vjerom - kako je u jednoj od njih napisao ugledni svjetski šumarski stručnjak Dušan M1 i n š e k iz Ljubljane, nekada student zagrebačkoga Šumarskog fakulteta, da ćemo i dalje promicati nauku kojom ćemo uspješno njegovati šume na naš iskonski i originalan hrvatski način. kani Šumarskih fakulteta iz Sarajeva i Skopja, profesori Šukrija Šaković i Blagoje Ivanov, dekan Šumarskoga fakulteta iz Tartua, prof. dr. Hardi T u 11 u z, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva prof. dr. Slavko Mati ć i direktor Javnoga poduzeća "Hrvatske šume" dipl. inž. Ivan Tarnaj. Dr. Ljerka Mintas-Hodak, izaslanica predsjednika Vlade R H, u svojoj pozdravnoj riječi, ukazala je na značajne zadaće Fakulteta u gospodarstvu države, u zaštiti prirode i okoliša, u razvoju novih tehnologija kao pokretačke snage u unapređenju gospodarstva i kvalitete življenja. Znanost treba tražiti svoju potvrdu na međunarodnoj razini, stoje šumarska znanost činila u prošlosti i sadašnjosti, a nema razloga da tako ne bude i u budućnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Mr. Zlatko Dominiković, ministar poljoprivrede i šumarstva posebno ističe, kako se obrazovanje na Šumarskom fakultetu izvodi po svjetskim kriterijima, što je jamstvo kvalitetnog rada u šumarstvu. Dr. Nikola Ružinski, zamjenik ministra u Ministarstvu znanosti i tehnologije, u svojoj je čestitci naglasio značaj preko 7000 inženjera u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti šumarske struke i Hrvatske u cijelosti. Prof. dr. Emil Klimo pozdravio je nazočne u ime svih inozemnih gostiju. STOTINU GODINA ŠUMARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU {Središnji referat dekana Šumarskog fakulteta prof. dr. Jose Vukelića) Poštovane gospode i gospodo, stotinu godina u životu jedne institucije je zaista mnogo i sigurno su ih obilježili raznoliki ljudi i događaji, uspjesi i manje sretni dani, reorganizacije i prilagodbe mnogim pitanjima i nepredvidivim izazovima kakve nosi svaki razvoj, poglavito u ovom našem brzom i već pomalo nervoznom stoljeću. Zbog toga ću sažeto prikazati razvoj Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od uzastopnih vapaja velikih šumarskih vizionara druge polovice prošloga stoljeća do današnjih dana, naslanjajući se na već objavljene članke, ali i neke izvorne dokumente. Potrebu za osnivanjem visokoškolske šumarske nastave i želju za napretkom vrlo je jednostavno izrazio 1886. godine šumarski bard onoga vremena Fran Kesterčanek koji piše: "Našao sam mnogoga staroga gospodina koji mi reče. Za mojih mladih dana ne bijaše još šumarskih instituta na većem dijelu sveučilišta, no morao bi ipak biti vrlo veliki sebičnjak, kad bi za to, da vlastitu svoju naobrazbu opravdam, zahtijevao od mojih sinova, da se i oni zadovolje s istim onim nepotpunim znanjem s kojim sam seja iz nužde zadavoljiti morao". Dakle, želja za novim spoznajama, bojazan od nestanka šuma, ideja racionalnog korišćenja i gospodarenja šumskim dobrom bili su osnovni poticaji osnivanja šumarskih akademija u 19. stoljeću u Europi, iako već u statutima pojedinih gradova kao što su Nin, Korčula, Split, Dubrovnik, Trogir i drugi (11-13 stoljeće) nalazimo prve proglase o zaštitnim mjerama za njihovo očuvanje. S druge strane prisutan je bio i ponos hrvatskih intelektualaca, koji su do tada diplome stjecali u Ta randtu, Beču, Mariabrunu, Banskoj Šćavnici, kako bi se njihova domovina materijalno i kulturno izdigla, kako bi se šumarskoj struci uz srednju školu u Križevcima dalo dostojno mjesto na Sveučilištu, ali i da se Sveučilište obogati jednom mladom gospodarskom znan stveno-nastavnom disciplinom. Zornaje činjenica koju citiraju najvatreniji predstavnici sveučilišne šumarske nastave da su školske godine 1883/84. na Sveučilištu za kulturu tla u Beču studirala 22, a na šumarskoj akademiji u Šćavnici 4 slušatelja iz Hrvatske. I čuveni hrvatski književnik i šumar Josip Kozarac pripadao je prvoj generaciji šumara bečkog sveučilišta, otvorenog 1875. godine. Nakon dobrog desetljeća, konačnoje 13.3.1897.godine na temelju Zakona o promicanju gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji, osnovana Šumarska akademija kao trogodišnji studij pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivanje akademije bilo je izjednačavanje naših šumara sa stručnom spremom u inozemstvu, bilo je to pitanje s velikom društveno-prosvjetnom i domoljubno- političkom pozadinom, a pružalo je mogućnost da se u državnoj šumarsko-tehničkoj službi iznad X činovničkog razreda mogu uposliti i domaći sinovi. Studij je obuhvaćao 34 kolegija po programu potpuno izjednačenog sa starijim europskim studijama, a dekan Mudroslovnoga fakulteta bio je i dekan akademije. Na svečanom otvaranju Šumarske akademije 20. listopada 1898. godine, tadašnji rektor Josip D o č k a 1 izvijestio je u svome govoru i ovo: "Sveučilište pozdravlja u ovoj školskoj godini novu naučnu struku koja mu je prirasla. Na temelju posebno |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ga zakona i naredbe ustrojena je na Sveučilištu Šumarska akademija, koja je po zakonu pripojena Mudroslovnom fakultetu. Bogatstvo naših šuma, velika potreba izvoza našega drva, svestrano zanimanje i trgovanje s ovim našim domaćim proizvodom, kojim se dičimo i ponosimo, uputilo je naš Sabor i zemaljsku Vladu da šumarsku struku povjeri najvišem učevnom zavodu u zemlji, kako bi se na strogo znanstvenoj podlozi učila i razvijala, i kako bi se našem mladom šumarskom naraštaju otvorili putovi k višim javnim službama u našoj domovini". Osnivanjem Šumarske akademije zatvara se šumarsko školovanje u Križevcima. Bio je to istinski iskorak u obrazovanju šumarskih stručnjaka, ali ne i potreban konačni uspjeh. Na njega se nije dugo čekalo i već 1908. godine trogodišnji studij se proširuje na četverogodišnji. Šumarska akademija ostaje u sastavu Mudroslovnog fakulteta, ali uz široku samostalnost, pa ima zbor nastavnika šumarske akademije, rješava samostalno sva bitna pitanja i dobiva prvog pročelnika, profesora Frana Kesterčaneka. Zahtjevan program sačinjava 47 kolegija s velikim udjelom laboratorijskih i terenskih vježbi. Među uglednim profesorima šumarske struke, kao što su Fran Kesterčanek, Andrija Petračić, Antun Levaković i Đuro Nenadić, nalaze se i mnoga zaslužna imena hrvatske nastave i znanosti kao što su Miroslav Hirtz , Aleksandar Forenbaher, Dragutin Gorjanović, Andro Mohoroviči ć i drugi. U 21 godini postojanja na Šumarskoj akademiji diplomiralo je 165 šumara, od kojih je dio bio iz inozemstva, poglavito iz Bugarske i Poljske. Izniman rezultat djelovanja Šumarske akademije je otvaranje geodetskog tečaja 1908. godine, pod vodstvom profesora Vinka H 1 a v i n k e za izobrazbu geodetskih i kultumo-tehničkih stručnjaka. To je bilo dvogodišnje školovanje nakon mature, a 1918. tečaj prelazi na novoosnovanu Tehničku visoku školu u Zagrebu. Geodetski tečaj unutar Šumarske akademije možemo dakle smatrati pretečom visokoškolske tehničke naobrazbe u Hrvatskoj. Šumarska akademija djelovala je do 1919. godine, kada se osniva Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet preuzima svu imovinu akademije, a šumarska nastava se osniva na Šumarskom odsjeku. Početkom 1920. godine imenuju se prva dva redovita profesora Andrija Petračić i Đuro Nenadić, a Andrija Petračić imenovan je prvim dekanom Gospodarsko-šumarskoga fakulteta. Na fakultetu postupno djeluju čuveni hrvatski profesori. Uz već spomenute Pet račića i Nenadića, tu su akademici Pevalek,Anić,Ugrenović,Gračanini mnogi drugi. Odsjek se organizira u zavode, i u prvih deset godina diplomiralo je 208 inženjera šumarstva, a za fakultet su poglavito kritične 1926. i 1927. godina kada zbog intencija da se ukine, prestaju stizati sredstva iz Beograda. No sa skromnijim kadrovskim i materijalnim mogućnostima Fakultet nastavlja rad i na njemu do Drugog svjetskog rata diplomira prosječno 28 inženjera godišnje. Na Šumarskom odsjeku nastava se dijeli 1947. godine na dva smjera: šumsko-uzgojni i šumsko industrijski. Prvi smjer trebao je obrazovati stručnjake za biološke i ekonomske discipline, a drugi za različite tehničke radove u šumarstvu kao što su cestogradnja, transportna sredstva i za drvnu industriju. Ta godina je značajna, jer je terenska nastava u znatnom udjelu postala obvezan dio studija. I ova je organizacija 1952. godine radikalnije izmijenjena, pa su osnovana dva smjera: jedan za šumarstvo, a drugi za drvnu industriju. Nastavni programi se specijaliziraju, a specijalističkim radnjama prilagođava se i šumarska privreda. Veza s Agronomskim fakultetom je formalna i postaje opterećenje za oba fakulteta, pa Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta 8. prosinca 1959. šumarski i drvnoindustrijski odjeli postaju samostalan Šumarski fakultet. Sabor Narodne Republike Hrvatske prihvaća Statut Šumarskog fakulteta i za prvog dekana izabran je profesor Dušan Klepac . Nakon toga odsjeci samostalno reorganiziraju programe, provode dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu i aktivno sudjeluju u radu Sveučilišta u Zagrebu. U stogodišnjoj povijesti šumarske nastave diplomiralo je 4.000 inženjera šumarsva, 2.800 inženjera drvne industrije. Magisterij je steklo 250, a doktorate 145 u Hrvatskoj i svijetu priznatih znanstvenika. Svi su oni zaslužni da Republika Hrvatska ima danas šume koje se mogu ubrojiti medu najbolje u Europi, istaknute stručnjake i promicatelje istinske šumarske misli. Vrlo je važno istaći daje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu odigrao u prošlosti vrlo veliku ulogu u obrazovanju šumarskih stručnjaka iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, daje dao znatan prilog osnivanju šumarskih fakulteta u Ljubljani, Sarajevu i Skopju. Mnogi značajni profesori i utemeljitelji tih fakulteta, neki su ovdje danas s nama, završili su studij na Šumarskm fakultetu u Zagrebu. Što je Šumarski fakultet danas i u kolikoj je mjeri bogata tradicija vodećeg šumarskog fakulteta na jugoistoku Europe nastavljena i u samostalnoj Hrvatskoj državi? Realno se može ocijeniti kao čvrsta, stabilna i apsolutno prepoznatljiva znanstveno-nastavna institucija, koja u europskim šumarskim razmjerima zauzima priznato mjesto. Organiziranje u dva odsjeka, dvanaest zavoda, zavodima za istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji, a u svom sastavu ima pet vrlo značajnih nastavno- pokusnih objekata. Programi na Šumarskom odsjeku maksimalno promiču gospodarsku i ekološku ulogu šume, omogućavaju studentima da s uspjehom rješavaju vrlo složene ekološke i druge probleme i njihove posljedice i potiču ih na permanentno obrazovanje. Stotinjak studenata po godištu, više od pet mjeseci provede |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 51 <-- 51 --> PDF |
na terenskim objektima i stručnim ekskurzijama, čime se teoretske spoznaje znatno nadopunjuju, i što je najvažnije, oživotvoruju. Nužno je pripomenuti da je za sveobuhvatno svladavanje složene materije potrebito produžiti sadašnji četverogodišnji studij prema europskom prosjeku koji iznosi 4,7 godina. Na drvnotchnološkom odsjeku već se drugu godinu realizira obnovljeni program, koji u potpunosti prati moderna dostignuća u ovoj struci, a velikom mogućnošću izbornih kolegija postiže se dodatna zanimljivost i pobuđuje ingenioznost studenata. Na fakultetu djeluje trenutno 20 profesora, 23 docenta s prosječnom starošću od 38 godina i 40 asistenata i znanstvenih novaka prosječne starosti 28 godina. Time je postignuta nužna sveučilišna piramida koja jamči kontinuitet uspješnoga rada, a Šumarski fakultet spada medu najmlađe na zagrebačkom Sveučilištu. U materijalnom smislu, uz svesrdnu pomoć i razumijevanje Ministarstva znanosti i tehnologije započeta je izgradnja nove fakultetske zgrade, čiji je prvi paviljon pred završetkom, a koja će modernim i dostatnim prostorom omogućiti još kvalitetniji studij. Uvjereni smo da ćemo uz potporu Vlade Republike Hrvatske i Javnoga poduzeća "Hrvatske šume" nastaviti izgradnju predviđenom dinamikom. Ovi kratko prikazani podaci zalog su da će Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dalje obrazovati vrhunske šumarske stručnjake, koji će znati ne samo sačuvati, već i unaprijediti zeleno blago naše Domovine, koji će rezultate svoga znanstveno-istraživačkoga rada bez kompleksa predstaviti međunarodnome šumarskom sudu, koji će u 21. stoljeću promicati ideje potrajnog gos podarenja šumama uz očuvanje njihove stabilnosti. Oni će u sivilu jednog općeg minoriziranja šumarstva kod nas, ali i u svijetu, vratiti sjaj struke s kraja prošloga i početka ovoga stoljeća, kada je Šumarski fakultet bio prvi gospodarski fakultet zagrebačkog Sveučilišta uz bok najstarijima i najpriznatijima, teologiji, pravu i mudroslovlju. A prema Europi bez kompleksa. Koliko lije samo gordosti u Kozarčevom pozivu od prije 110 godina, iz vremena njegove najzrelije šumarske dobi: "Napokon i to: nemojte gospodo njemački šumari hodočastiti jedino u Spessart, nije to prava Mekka plemenite Quercus pedunculate; nego izvolite zaviriti i u Slavoniju, pa ja kriv, ako mnogi od Vas ne će prestati odgajati hrast ondje, gdje mu mjesta nema". Uvažene gospođe i gospodo, ne mogu a da ne spomenem da su Šumarski fakultet u Zagrebu i hrvatska šumarska struka u proteklih stotinu godina dali rektora i prorektora zagrebačkog Sveučilišta, redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ministre i doministre u bivšoj i sadašnjoj državi, saborske zastupnike, župane, dožupane i cijeli niz vrhunskih stručnjaka, koji su kako je to već prije stotinu godina rečeno, promicali ideju plemenite šumarske struke u dičnoj im domovini Hrvatskoj. Naše znanje, naša sposobnost, naša odlučnost i odgovornost prema svojoj struci i svome narodu jamac su da će tako i ostati. Nakon središnjeg izlaganja dekana predstavljene su četiri monografije u kojima je prikazana šumarska nastava do 1898. godine (knjiga I.) i od 1898. do danas (knjige II., III., i IV). Šumarska nastava 1860-1898. na Kraljevskom gospodarskom šumarskom učilištu u Križevcima Prof. dr. Šime Meštrović , prikaz monografije Štovane dame i gospodo, drage kolegice i kolege, Veliko mi je zadovoljstvo predstaviti Vam jednu od 4 knjige o šumarskoj nastavi u Hrvatskoj. To je prva knjiga, a naslov joj je "Šumarska nastava 1860-1898. na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima". Razvoj šumarstva općenito je pratio razvoj kulture življenja čovjeka i njegov odnos prema prirodi. U prvim pisanim dokumentima u 1. st., P 1 i n i j e piše o gospodarenju šumama. U Hrvatskoj o gospodarenju šumama govori se u prvim statutima primorskih gradova Nin 1103, Korčula 1214 itd. U poljičkom statutu iz 1333. godine ima i posebno poglavlje "Zakon od lova zvirjega". U Istri je 1541. izdan "Prvi opći šumski red". Govori se i o drugim zakonskim uredbama i zakonima, ali ukazat ću na postojanje šumarske škole, koju je osnovao generalni providur za drvo u Blatu na Korčuli 1646. godine. Nemamo podataka o programu škole, ali sama činjenica njenog postojanja prije 352. godine dovoljno govori o napretku šumarske struke i značenju koje čovjek poklanja šumi. Više političke nego gospodarske prilike bile su razlogom zastoja razvoja školstva u Hrvatskoj, pa su šumarski stručnjaci obrazovani u tada postojećim europskim centrima. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Zalaganjem tih stručnjaka i ostalih domoljuba otvoreno je 1860. godine gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, najprije kao dvogodišnja, a od 1877. trogodišnja srednja škola. Šumarski odjel djelovao je do 1898. godine, kada osnivanjem Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu prestaje djelovati, a svi profesori šumari s materijalnom osnovom šumarskog zavoda prelaze u Zagreb. U knjizi Šumarska nastava 1860-1898. na 187 stranica teksta i 120 naslova literature, obrađeno je osnivanje učilišta i njegov rad kroz tri razvojne faze, zakonske odrednice, naukovna osnova, nastavno osoblje, zavodi i zavodske šume, te popis svih abiturijenata šumara. Ukupno je tijekom 30 godina upisalo 472 učenika, a školovanje završilo 455, odnosno prosječno 12 godišnje. Među učenicima koji su završili školovanje bilo je i 17 učenika iz susjednih nam država. Na kraju knjige danje kratak pregled o doprinosu šumarskih stručnjaka učilišta u Križevcima razvoju sveukupnog hrvatskog šumarstva. Vjerujem da knjiga predstavlja značajan znanstveni i stručni doprinos spoznajama o razvoju obrazovanja šumarske struke, te da će biti od velike koristi ne samo kao povijesna literatura, već i literatura u službi obrazovanja šumarskih stručnjaka. Kao takvu bez većih pretenzija preporučamo korisnicima. Zahvaljujem svima koji su svojim radom doprinijeli izdavanju ove knjige. Sto godina sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj Prof. dr. Slavko M a t i ć, Prikaz knjige II. Knjiga "Sto godina sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj" koju danas predstavljamo hrvatskoj i šumarskoj javnosti, tiskana je povodom stoljetnog jubileja, značajnog za šumarsku struku, hrvatsko Sveučilište i hrvatski narod. U njoj je prikazan stoljetni razvoj sveučilišne šumarske nastave, šumarske znanosti, što istovremeno znači i razvoj šumarstva Hrvatske. Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu djelovao je u vrlo značajnom razdoblju hrvatske povijesti u kojoj je postao jedan od njezinih značajnih čimbenika. Iako u usporedbi s trinaest stoljeća povijesti hrvatskoga naroda na ovim prostorima, sto godina i nije neko dugo razdoblje, vrijeme u kojemu se osniva šumarska struka i znanost Europe a tako i Hrvatske, te vrijeme u kojem djeluje Fakultet, pada u njezin najdelikatnji dio. To je vrijeme stvaranja nacija i nacionalnih država u Europi, u čemu je hrvatsko područje zbog svoga geostrateškoga značenja bilo posebno osjetljivo i mnogima interesantno. Šumarska struka i njezin Fakultet proživili su sve promjene do kojih je tijekom jednog stoljeća dolazilo. Stvarale su se i raspadale države, ali šumarska struka i Šumarski fakultet ostali su postojani, aktivni, ambiciozni u ispunjavanju zacrtanih zadaća, a ponajprije bili i uvijek ostali hrvatski. Sve je to imalo utjecaja na razvojni put i organizacijsku shemu naše znanstveno-nastavne sveučilišne ustanove, stoje opravdano imalo utjecaja na sadržaj i profil ove knjige. Iako knjiga predstavlja suvislu cjelinu i povijesni slijed svih događaja vezanih za razvoj sveučilišne šumarske nastave, u njoj se ipak uočavaju tri značaja razvojna razdoblja. Ona su vezana za osnivanje i rad Šumarske akademije s trogodišnjim i četverogodišnjim studijem u razdoblju od 1898. do 1918., zatim za raz doblje rada Gospodarsko-šumarskog fakulteta od 1919. do 1959. i konačno najnovije razdoblje od 1960. do danas. U uvodnom djelu govori se o šumarskoj struci u Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća te o njezinoj značajnoj ulozi pri osnivanju i razvoju sveučilišne šumarske nastave, a ta uloga, s ponosom možemo istaknuti, traje do današnjih dana. U ovoj knjizi može se pročitati sve ono vezano za rad i razvoj Fakulteta tijekom proteklih 100 godina. Posebno ističemo podatke o dekanima, profesorima, njihovim bibliografijama, zavodima i katedrama, nastavnim planovima i programima, njihovim promjena ma, značajnim statutima i pravilnicima o studiju i svim apsolventima koji su apsolvirali na Šumarskom fakultetu do ove godine. Isto tako ona donosi značajne informacije o organizaciji znanstvenog rada, nastavnopokusnim šumskim objektima, terenskoj nastavi, poslijediplomskom studiju, magisterijima, doktorima, Akademiji šumarskih znanosti, šumarskoj knjižnici i publicističkoj djelatnosti. Ovom knjigom Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iznosi svoju povijest i rad na uvid našoj stručnoj i ostaloj javnosti, s uvjerenjem da sve učinjeno u javno |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 53 <-- 53 --> PDF |
me životu i u općem interesu treba biti izloženo javnoj ocjeni. U njoj će svaki šumarski stručnjak koji je diplomirao na Šumarskom fakultetu, pronaći sebe i dio svoje povijesti vezane za svoj fakultet i najljepšu, nama najdražu, šumarsku struku. Knjiga je napisana da otme zaboravu sve ono što je do sada učinjeno glede šumarske sveučilišne nastave i znanosti. Sve u njoj napisano može poslužiti kao prilog povijesti, više od dva stoljeća starog šumarstva Hrvatske i Europe. Isto tako knjiga ima zadatak da bar djelomično vrati dug brojnim naraštajima nastavnika koji su predano i pošteno radili na formiranju i afirmaciji Šumarskog fakulteta i njegovih studenata. U stoljetnom djelovanju ovog Fakulteta rad svakog njegovog člana treba ocjenjivati na osnovi njegovog doprinosa šumama Hrvatske, hrvatskoj šumarskoj znanosti i obrazovanju te hrvatskoj domovini. Svi oni koji su našli svoje mjesto u ovoj knjizi, koji su stvarali i pisali povijest ovoga Fakuleta, te svi oni koji su sudjelovali u pisanju ove knjige zaslužuju jedno veliko i iskreno - hvala. Pola stoljeća drvno tehnološke nastave Prof. dr. Mladen F i g u r i ć, Prikaz knjige III. Štovane gospođe i gospodo, kolegice i kolege, studenti i apsolventi Šumarskog fakulteta, Osobita mi je čast što između mnogih zaslužnih i uvaženih profesora i znanstvenika, naših profesora, o gotovo pola stoljeća drvnotchnološke nastave mogu Vas upravo ja ukratko izvijestiti. Učinjen je najznačajniji izdavački poduhvat u povijesti razvoja drvne tehnologije, radi se o knjizi "Pola stoljeća drvno tehnološke nastave", a prigodom 100. godine sveučilišne šumske nastave u Lijepoj našoj, kojoj drvna tehnologija iskonski pripada. Knjiga koju danas promoviramo autorski je rad 17 autora. Rad je struktuiran u 18 osnovnih poglavlja i sadrži 364 stranice teksta i 6 stranica priloga. Knjiga je ujedno i rasprava o ulozi diplomiranih inženjera drvne tehnologije u drvnom gospodarstvu, o čemu se prilično često raspravlja i iznose razna mišljenja, ponekad dijametralno suprotna. Međutim, svima je zajedničko da drvnotehnološko inženjerstvo proučava procese preradbe drva i proizvodnje namještaja sa stajališta optimalne kombinacije procesnih čimbenika. Te kombinacije s čimbenicima proizvodnje i povećanje racionalnosti drvnotehnoloških postupaka i procesa osnovno je djelovanje diplomiranih inženjera drvne tehnologije. Međutim, u budućnosti će se drvni tehnolozi uz to baviti sve složenijim problemima poslovanja, te istraživanjima i analizama tržišta. Drugim riječima, diplomirani inženjer drvne tehnologije u budućnosti će biti interdisciplinarno neusporedivo obrazovaniji. Zbog tih razloga u ovoj je knjizi dan prikaz razvoja nastavnog i znanstveno-istraživačkog rada u području drvne tehnologije na osnovi interpretacije premisa i dilema u razvoju uporabe drva i razvoja drvne tehnologi je u prošlosti, kao i davanje smjernica za razvoj u budućnosti. U knjizi je prikazan razvoj visokoškolske nastave na području drvne tehnologije, počevši s razvojem od klasičnog inženjera šumarstva, koji se kasnije zaposlio u mehaničkoj preradbi drva, zatim inženjera šumarstva tehničkog smjera - preko drvnoindustrijskog inženjera do drvnog tehnologa inženjera integralnog znanja o cjelokupnom drvnom gospodarstvu. Taj razvojni put prikazan je u knjizi i poduprt vremenskim prikazom karakterističnih nastavnih planova i programa. Kako se drvno gospodarstvo već zarana usmjerilo na izvoz, bilo je potrebno visokoškolske programe pri lagoditi nastalim promjenama. To je zahtijevalo izradu nastavnog plana i programa za područje drvne tehnologije, tako da nastava uz jaku biološku i tehničku komponentu dobije i izrazito jako područje upravljanja i vođenja proizvodnje, te dizajn namještaja, uz naglašenu trgovinu drvom i drvnim proizvodima. Poseban osvrt dat je na nastavni plan iz 1996/97, za koji se može reći daje fleksibilan i prilagođen željama studenata i poduzetnika, sjedne strane, te mogućnostima zapošljavanja u drvnom gospodarstvu s druge strane. Omogućuje dobivanje integriranih znanja, uz uvažavanje individualnih mogućnosti i želja studenata. Taj je nastavni plan i program opisan u posebnom poglavlju i zauzima središnje mjesto. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Izneseni trendovi u ovoj knjizi govore o smjeru kretanja potreba za novim znanjima. Zbog toga pogled u budućnost nema samo futurološko značenje, nego omogućuje da se spozna i vlastita uloga u beskonačnom nizu naraštaja drvnih tehnologa. Povezivanje znanja biologije i tehnike s managementomje stvaranje novih obrazovnih temelja za novo razdoblje. Drvne tehnologe bit će potrebno poučavati prilagodljivosti u brzo promjenjivom svijetu. Na osnovi toga, ključno futurološko pitanje nije nestašica sirovine nego pitanje kako koristiti resurs znanja i kako ga steći obrazovanjem na Drvnotehnološkom odsjeku. Sigurno je da svijet budućnosti više neće biti radno intenzivan, a ni sirovinski. Biti će intenzivan samo po količini znanja koje će se koristiti. To je prelazak na rad intenziviran znanjem, i Drvnotehnološki odsjek predviđa takve trendove u svojim vizijama razvoja. Prema tomu, dosadašnjim načinima rješavanja problema zapošljavanja diplomiranih inženjera drvne tehnologije došao je kraj. Problem zapošljavanja više neće biti kvantitativne već kvalitativne naravi, u novom restrukturiranom drvnom gospodarstvu. Osim razvoja nastave u knjizi su prikazana razvojna stabla pojedinih zavoda, koji svi vuku korijene iz elementarnih šumarskih disciplina. Uz to dat je iscrpan prikaz radnih životopisa svih profesora, asistenata i suradnika drvnotehnološkog odsjeka, koji su svojim radom utkali sve osnovne stručne, civilizacijske i domoljubne vrijednosti u razvoj struke. Takoder je dan popis svih apsolvenata, magistranata i doktoranata. Na kraju budućnost se, kako netko reče, ne može poreći, nju treba stvarati, a osnova za budućnost je ono što činimo danas i što smo naslijedili od prethodnih naraštaja i naših priznatih znanstvenika i stručnjaka na području drvne tehnologije, posebice cijenjenih profesora i znanstvenika J. Krpana, I. Horvata, R. Benića, Z. Spoljarića.te inih koji su nam ostavili obvezu da razvijamo mogućnosti uporabe drva i drvne tehnologije, a time i nove nastavne planove za visokostručnu izobrazbu diplomiranih inženjera drvne tehnologije i razvoj struke. Nastavno-pokusni šumski objekti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. Nikola L u k i ć, Prikaz knjige IV: Štovani izaslanice Predsjednika Republike gospodine dr. S. Lang, poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege, uvaženi gosti, Četvrta monografija tiskana prigodom obilježavanja ove obljetnice relativno je skromnija obujmom od ostalih, no ništa manje zanimljivija sadržajem. U njoj na 111 stranica autori profesori dr. Slavko Matić, dr. Zvonko S e 1 e t k o v i ć, dr. Ante Krpan, dr. Nikola Lukić, docent dr. Željko Španjol i mr. Milan Oršani ć uz glavnog urednika profesora dr. Josu Vu k e 1 i ć a, na stručno-popularni način predstavljaju nastavno-pokusne šumske objekte Šumarskoga fakulteta -jedan od najvažnijih i svakako posebnih vidova naše znanstvenonastavne djelatnosti, toliko specifičan da ga ne možemo uspoređivati s nastavnim objektima bilo kojeg šumarskog fakulteta u Europi. Na njima su od dvadesetih godina ovoga stoljeća temeljna stručna znanja stekle brojne generacije studenata šumarstva i drvne tehnologije, kas nije vrsnih gospodarstvenika toga značajnog kompleksa Republike Hrvatske. Pet nastavno-pokusnih šumskih objekata Šumarskoga fakulteta zauzimaju ukupnu površinu od 3567 ha, a rasprostiru se na otoku Rabu, u Zalesini u Gorskom kotaru, u Zagrebu, u Lipovljanima i Velikoj kod Požege. U njima uspijeva dvadestak šumskih zajednica Hrvatske i sve najvažnije gospodarske vrste drveća. Raspoređene su šume hrasta crnike u Mediteranu, dinarske i panonske bukovojelove šume, brežuljkaste šuma hrasta kitnjaka središnje Hrvatske, nizinske šume hrasta lužnjaka u Lonjskome polju, pa sve do brdskih bukovih šuma Papuka. One su pravi predstavnici osebujne i raznolike flore i vegetacije Hrvatske, nastale kao posljedica složenih ekoloških uvjeta, povijesnog florno-genetskog razvoja, relativno manjih i kasnijih antropogenih utjecaja i poglavito pravilnoga gospodarenja šumama - po načelima na kojima se već cijelo stoljeće uči na Šumarskome fakulte |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 55 <-- 55 --> PDF |
tu zagrebačkoga Sveučilišta. Taj nauk posebno promiče prirodnu obnovu i sastav šuma, pravodobnu i dostatnu njegu, potrajnost gospodarenja, pri čemu do izražaja dolaze i socijalna i ekološka i ekonomska vrijednost šuma. Time je očuvana biološka raznolikost, genofond i na kraju stabilnost čitavog ekosustava. Namjena nastavno-pokusnih šumskih objekata je dakle višestruka. Oni su ponajprije u službi prave edukacije, zatim kao poligoni dugogodišnjih pokusa u znanstveno-istraživačkom radu, ali velika im je uloga u promicanju prirodnih vrijednosti naše Domovine i njene šumarske struke. Gotovo svake godine na njima borave studenti i stručnjaci iz Šoprona, Münchena, Freiburga, Zvolena, Zihladovica, do rata i iz Sarajeva, Kas sela i drugih europskih šumarskih središta i na njihovim vrijednostima obogaćuju svoje stručne spoznaje. Tako će sigurno biti i ubuduće, jer danjašnja skrb, ustroj i izgled nastavno-pokusnih šumskih objekata jamstvo su da će još brojne generacije studenata u 21. stoljeću stjecati svoja stručna znanja, da će istraživanjem ovih modela pokušati odgovoriti na još brojne, danas i ne sluteće izazove koje će pred njih postaviti neumitni i brzi razvoj. Zbog toga smo.danas ponosni na naše objekte i iskreno zahvaljujemo svima koji su nam u njihovoj osamdesetgodišnjoj povijesti pomogli da ih ustrojimo, razvijemo i zadržimo u vlasništvu Šumarskog fakulteta i unaprijedimo na dobrobit hrvatske šumarske struke i dične nam domovine Hrvatske. Dodjela priznanja ustanovama i pojedincima Nakon predstavljanja monografija slijedila je dodjela posebnih povelja za razvoj sveučilišne šumarske nastave i znanosti. Od institucija povelja je dodijeljena Hrvatskome šumarskom društvu, Sveučilištu u Zagrebu, Javnom poduzeću "Hrvatske šume" (si. 2. povelju prima direktor inž. I. Tarnaj), trgovačkom društvu "Eksportdrvo" i Šumarskomu institutu Jastrebarsko (si. 6. prima ravnatelj dr. J. G r a č a n). Od pojedinaca povelje su primili zamjenik ministra znanosti i tehnologije dr. Nikola Ružinski(sl. 1.), direktor Javnoga poduzeća "Hrvatske šume" dipl. inž. Ivan Tarnaj i bivši dekani Šumarskoga fakulteta, akademik |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Dušan Klepac(sl. 3.), prof. dr. Marijan Brežnjak U ime dobitnika priznanja zahvalio se gospodin (si. 4.) i prof. dr. Branimir Prpić (si. 5.). IvanTarnaj (si. 7.). Potom je dekan fakulteta prof. dr. Joso Vukelić zahvalio svim nazočnima: Poštovane gospođe i gospodo, dopustite mi da Vam na kraju još jednom zahvalim na časti koju ste nam ukazali svojim dolaskom na našu obljetnicu. Mi smo istinski sretni da smo danas zajedno i svima želim da se što češće srećemo u sličnim prigodama. Do tada želim vam sretan Božić i svako dobro u Novoj godini. Poštovani gospodine izaslanice predsjednika Republike, molimo vas da prenesete gospodinu predsjedniku izraze našega štovanja i posebno zahvalu nad visokim pokroviteljstvom ove obljetnice, da mu u ime sviju nas poželite sretan Božić i dobro zdravlje u sljedećoj godini. Neka bude u čvrstom uvjerenju da hrvatska šumarska struka počiva na čvrstim temeljima, čija su najveća vrijednost njeni ljudi. Neka i dalje vodi politiku koja će omogućiti njihovu punu afirmativnost, a ne stvarati od njih, kako je to prije stotinjak godina rekao šumar Josip Kozarac - mrtve kapitale. Svjedočit ćemo i dalje originalnu i dosljednu hrvatsku šumarsku školu - na zasadama bogate tradicije, kojoj smo danas svjedoci i s vjerom u izvjesnu budućnosti kakva nam se u našoj struci i našoj domovini pruža. Jer kada jednoga dana drvo i ne budemo trebali, šumu ćemo trebati sve više. A mi ćemo i tada skrbiti o njoj. Slijedio je umjetnički program - dijelovi baleta "Licitarsko srce", zatim domjenak u HNK-u i nastavak druženja u Hrvatskom šumarskom domu (si. 8 i 9.). Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum. i prof. dr. Joso Vukelić |