DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 37     <-- 37 -->        PDF

N. Lukić: DLNDROKLIMATOLOSKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus svlvatica L.) S PAPUKA Šumarski list br. 1 2.CXXIII (1999), 29-35
ZAKLJUČCI Conclusions


Dcndroklimatološka istraživanja koja su provedena
u bukovim sastojinama panonskog dijela Hrvatske govore
nam daje globalno u prirodi došlo do zatopljena.


Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata
pokazuju nam da je za stogodišnje razdoblje od
1885. do 1984. godine izrazita velika varijabilnost za
vegetacijski kvocijent (svc = 16,282° C/mm) prema
Prpiću, dok je srednji Ellenbergov kvocijent s
manjim varijabilitetom (sEC = 6,516° C/mm). Ta varijabilnost
kvocijenata govori nam daje došlo do preraspodjele
padalina upravo u najrizičnijem razdoblju u godini
- razdoblju vegetacije, a to znači da je kvaliteta i
kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina manja.
Ekstremne vrijednosti oba vegetacijska kvocijenta ukazuju
da su kritične godine u razvoju bukovih stabala u
tim sastojinama bile 1894, 1917, 1946. i 1971. Iza godine
1945. vegetacijski kvocijent (VC) ne prelazi 50, što
nam govori da iako su vrijednosti (VC) manje, godine


hladnije i vlažnije, što u realnosti nije, već je raspored
oborina i temperatura u godini nepravilno raspoređen u
vegetacijskom razdoblju.


Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog
kvocijenta (VC) s odnosima prirasta (ih5/iJS)
pokazuju nam da što su vrijednosti vegetacijskog kvocijenta
u mlađim sastojinama manje, odnosi prirasta su
veći, a to znači daje visinski prirast u tim sastojinama
veći (Graf. 4.). U starijim sastojinama odnosi prirasta
pokazuju manje vrijednosti za iste vrijednosti vegetacijskih
kvocijenata (Graf. 5.), što znači daje visinski
prirast manji. To nam također govori da su kvaliteta i
kvantitet prirasta bukovih stabala i sastojina lošiji nego
što su nam dosadašnja istraživanja ukazivala.


Ovdje se pokazalo da su istraživanja prirasta vrlo
kompleksna, pa se moralo uključiti i istraživanja utjecaja
ekoloških čimbenika, kao na primjer vegetacijski
kvocijent.


LITERATURA References


Fritts , H.C., 1976: Tree rings and climate. Academic nata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u
Press, London, 567 pp. šumskim ekosistemima slavonskog gorja. Glasnik
za šum. pokuse 27: 83 - 196, Zagreb.


Gärtner , R. &G. Stoll, 1990: Weiserjahre in Baden-
Württemberg. AFZ, 45 Jg., 45:1163 - 1167. Shugart , H. H., 1984: A Theory of Forest Dynamics.


Lukić , N., 1992: Utjecaj strukturnih promjena jedno-Springer Verlag, New York, 278 pp.
dobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski Thomasius , H., 1991: Mögliche Auswirkungen eiprirast.
Glas. šum. pokuse, 28: 1-48, Zagreb. ner Klimaveränderung auf die Wälder in Mittel


europa. Forstw. Cbl. 110: 305 - 330.


Pranjić , A., 1985: Hipotetski razvoj sastojina hrasta
lužnjaka. Glasnik za šum. pokuse 23: 1 - 23, Van De u sen, P. C, 1987: Detecting effects of stand
Zagreb. dynamics with tree ring data. Canadian Journal


of Forest Research 17: 1487- 1495.


Prpić , B., 1987: Ekološka i šumsko uzgojna problematika
šuma hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. * * Klimatski podaci za Slavonsku Požegu razdoblje
Šum. list (111) 1 - 2: 41 - 52, Zagreb. 1885 - 1984. Građa za klimu Hrvatske. Broj 6,


137 pp., 1990, Zagreb.


Seletković , Z., 1991: Utjecaj industrijskih poluta-


SUMMARY: Dendroclimatological research was carried out in even-aged beech
stand in the belt of climatozonal beech in the Pannonian part of Croatia (Fagetum
croaticum pannonicum Horv. 1938). The aim was to establish dendrochronological
changes and "stresses ", that is, to date these occurrences and compare them with climatic
data of the Požega meteorological station.


Dendroclimatological research in beech stands of the Pannonian region in Croatia
has shown global warming in the nature.


Mean values of vegetational quotients show distinet variability over a hundredyear-
period 1885-1984. The quotient variability shows that precipitation in the most
risky period of the year the vegetation period, has been arranged. This has resulted in
a lowered quality and quantity of beech tree and stand increment.


The results obtained from the analysis of vegetation quotient time series (VC) with
the increment relations (i^li^ show a worsened quality and quantity of beech tree and
stand increment in relation to the results from research so far.


Key words: dendroclimatology, time series, vegetation quotient, common beech