DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 32 <-- 32 --> PDF |
N. Lukić: DENDROKLIMATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S PAPUKA Šumarski listbr. 1-2, CXXIII (1999), 29-35 modela simuliranja razvoja sastojina gdje koristimo klimatološke podatke, bitni su čimbenici temperature i njihove amplitude te raspored i količina oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) (S hug art 1984). Naši istraživači uočili su značenje pojedinih klimatskih čimbenika na razvoj naših šuma koje imaju veliku ekološku i gospodarsku vrijednost i njihovo značenje u zaštiti flore i faune ovoga dijela Europe, te preporučili određene uzgojne mjere u svrhu povećanja stabilnosti šumskih ekosustava (Prpi ć 1987). MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938) na području nastavno- pokusnog šumskog objekta Duboka, u šumariji Velika, uprava šuma Požega. Cilj nam je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i "stresove", odnosno odrediti vrijeme takvih zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima meteorološke stanice Požega. Istraživa U panonskom području Hrvatske obična bukva uz hrast lužnjak zauzima najveće površine. Dosadašnja istraživanja pokazala su daje intenzitet sušenja stabala obične bukve u porastu te iznosi 19,8 %. Također su uočena značajnija oštećenja odnosno sušenja u bukovim sastojinama, s jače narušenom strukturom. Sastojine južnih ekspozicija i na grebenima imaju najviše oštećenih stabala, a također se smanjuju/?//vrijednosti u tlu te se povećava zakiseljenost u iznosu 8,33 % (Seletković 1991). Material and working methods of investigation nja su provedena na trajnim pokusnim plohama Katedre za dendrometriju, postavljenim na nastavno šumsko- pokusnom objektu Duboka, Velika. Oborena su bukova stabla za totalnu i dendrokronološku analizu. Da bismo donekle opisali sastojine u kojima su obavljena istraživanja, donosimo osnovne podatke o njima (Tab. 1). Tablica 1. Struktura istraživanih sastojina obične bukve Table 1. Structure of investigation beech stands Odjel, odsjek Ploha ; N G d h $h sd Departament Plot 28 b 4 62 749 33,05 22,5 7,509 26,8 3,496 23 a 6 104 424 23,80 25,2 8,845 23,6 2,952 15a 10 126 208 30,16 40,3 14,774 27,2 2,476 / - starost sastojine (godina) -Age stand (year) N - broj stabala po hektaru - Number of trees per ha G - temeljnica po hektaru (nr) - Basal-area per ha J - srednji promjer (cm)-Mean diameter sd - standardna devijacija promjera (cm) - Diameter standard deviation h - srednja visina (m)- Mean height sh - standardna devijacija visina-Heights standard deviation Za analizu prirasta oboreno je ukupno 26 stabala obične bukve, 9 stabala prosječne starosti 115 godina i 17 stabala prosječne starosti 62 godine. Na oborenim stablima obavljena je laboratorijska obrada na elektronskom čitaču godova "Lega - SMIL 3" u Katedri za dendrometriju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također su obrađeni relevantni klimatski podaci za stogodišnje razdoblje meteorološke stanice Požega, te je izračunat Ellenbergov kvocijent (EC) kao odnos sre dnje srpanjske temperature i godišnje količine oborina. Osim ovoga kvocijenta izračunali smo i vegetacijski kvocijent (VC) prema B. Prpiću (Prpić 1987). To je odnos srednje srpanjske temperature i količine oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-1X mjesec). Nakon analize svih podataka (širine godova, visina i klimatskih podataka) i provedene biometričke obrade podataka, od obilja podataka i rezultata odlučili smo prezentirat, i po našem mišljenju, bitne podatke i rezultate za razumijevanje dendroklimatološke analize. |