DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 31     <-- 31 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. I 2, CXXIII (1999), 29-35
UDK: 630* 585 + II : 181.9. 001.


DENDROKLIMATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE
(Fagus sylvatica L.) S PAPUKA


DENDROCLIMATOLOGICAL ANALYSIS OF COMMON BEECH
{Fagus sylvatica L.) ON PAPUK


Nikola LUKIĆ*


SAŽETAK: Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim
bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela
Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938). Cilj je bio ustanoviti
dendrokronološke promjene i "stresove ", odnosno vremenski odrediti takva
zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima meteorološke stanice Požega.


Dendroklimatološka istraživanja u bukovim sastojinama panonskog dijela
Hrvatske govore nam daje globalno u prirodi došlo do zatopljena.


Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata pokazuje nam daje
za stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine izrazita velika varijabilnost.
Ta varijabilnost kvocijenata govori nam daje došlo do preraspodjele padalina
upravo u najrizičnijem razdoblju u godini - razdoblju vegetacije, a to
znači daje kvaliteta i kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina manja.


Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog kvocijenta
(VC) s odnosima prirasta (ih5/ill5) pokazuju nam da su kvaliteta i kvantitetprirasta
bukovih stabala i sastojina lošiji nego što su nam dosadašnja istraživanja
ukazivala.


Ključne riječi: dendroklimatologija, vremenske serije, vegetacijski
kvocijent, obična bukva.


UVOD Introduction


Najbolji podaci za istraživanje zakonitosti promjena ju nam na tijek razvoja cijele biljne zajednice, odnosno
u šumskim ekosustavima su oni koje dobivamo kontišumskog
ekosustava. Tu moramo biti oprezni, jer utjenuiranom
izmjerom na trajnim pokusnim plohama, ali caj klimatskih čimbenika različito djeluje na pojedino
to često nije moguće zbog značajnog utroška vremena i stablo (Fri tts 1976).
novca. Kada nismo u stanju obaviti snimanje svih pro


Istraživanja u meteorologiji ukazuju da je zadnjih
mjena, to umjesto nas čini samo stablo. Stablo svojim


sto godina došlo do izrazitih promjena rasporeda koliprirašćivanjem
u debljinu kontinuirano i stalno snima


čina oborina i temperature zraka, koji su i te kako bitni
utjecaj klimatskih čimbenika na rast stabla, a također i


za razvoj pojedine vrste drveća. Sincrgističko djelovapromjene
nastale uslijed biotskih i abiotskih čimbeni


nje klimatskih čimbenika s ostalim čimbenicima sve vika,
npr. požari, insekti, utjecaj štetnih plinova itd. Zna


še utječe na naš odnos i djelovanje u šumskim ekosustači,
analizom širine godova proučavamo stanje sastojine


vima(Gärtner & Stoll 1990, Thomasi us 1991).
u prošlosti (Van Densen 1987).


Pod simuliranjem dinamike razvoja sastojine, obično
Sve promjene radijalnog prirasta (/,.) ili širine goda podrazumijevamo stvaranje modela kojim oponašamo
primjernog stabla, a također i visinskog prirasta, ukazu-životne uvjete određenoga ekosustava. To nam omogućuje
da donosimo zaključke na razini stvarnih ili hipotet


* Dr. se. Nikola Lukić. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu skih podataka tj. želja (Pranj ić 1985). Kod složenijih


ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 32     <-- 32 -->        PDF

N. Lukić: DENDROKLIMATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S PAPUKA Šumarski listbr. 1-2, CXXIII (1999), 29-35
modela simuliranja razvoja sastojina gdje koristimo klimatološke
podatke, bitni su čimbenici temperature i njihove
amplitude te raspored i količina oborina u vegetacijskom
razdoblju (IV-IX mjesec) (S hug art 1984).


Naši istraživači uočili su značenje pojedinih klimatskih
čimbenika na razvoj naših šuma koje imaju veliku
ekološku i gospodarsku vrijednost i njihovo značenje u
zaštiti flore i faune ovoga dijela Europe, te preporučili
određene uzgojne mjere u svrhu povećanja stabilnosti
šumskih ekosustava (Prpi ć 1987).


MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA -


Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim
bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih
bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum
croaticum pannonicum Horv. 1938) na području nastavno-
pokusnog šumskog objekta Duboka, u šumariji
Velika, uprava šuma Požega. Cilj nam je bio ustanoviti
dendrokronološke promjene i "stresove", odnosno odrediti
vrijeme takvih zbivanja te ih usporediti s klimatskim
podacima meteorološke stanice Požega. Istraživa


U panonskom području Hrvatske obična bukva uz
hrast lužnjak zauzima najveće površine. Dosadašnja
istraživanja pokazala su daje intenzitet sušenja stabala
obične bukve u porastu te iznosi 19,8 %. Također su
uočena značajnija oštećenja odnosno sušenja u bukovim
sastojinama, s jače narušenom strukturom. Sastojine
južnih ekspozicija i na grebenima imaju najviše
oštećenih stabala, a također se smanjuju/?//vrijednosti
u tlu te se povećava zakiseljenost u iznosu 8,33 %
(Seletković 1991).


Material and working methods of investigation


nja su provedena na trajnim pokusnim plohama Katedre
za dendrometriju, postavljenim na nastavno šumsko-
pokusnom objektu Duboka, Velika.


Oborena su bukova stabla za totalnu i dendrokronološku
analizu.


Da bismo donekle opisali sastojine u kojima su obavljena
istraživanja, donosimo osnovne podatke o njima
(Tab. 1).


Tablica 1. Struktura istraživanih sastojina obične bukve
Table 1. Structure of investigation beech stands


Odjel, odsjek Ploha ; N G d h $h


sd


Departament Plot
28 b 4 62 749 33,05 22,5 7,509 26,8 3,496
23 a 6 104 424 23,80 25,2 8,845 23,6 2,952
15a 10 126 208 30,16 40,3 14,774 27,2 2,476


/ - starost sastojine (godina) -Age stand (year)
N - broj stabala po hektaru - Number of trees per ha
G - temeljnica po hektaru (nr) - Basal-area per ha
J - srednji promjer (cm)-Mean diameter
sd - standardna devijacija promjera (cm) - Diameter standard deviation


h - srednja visina (m)- Mean height
sh - standardna devijacija visina-Heights standard deviation


Za analizu prirasta oboreno je ukupno 26 stabala
obične bukve, 9 stabala prosječne starosti 115 godina i
17 stabala prosječne starosti 62 godine.


Na oborenim stablima obavljena je laboratorijska
obrada na elektronskom čitaču godova "Lega - SMIL 3"
u Katedri za dendrometriju Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu.


Također su obrađeni relevantni klimatski podaci za
stogodišnje razdoblje meteorološke stanice Požega, te
je izračunat Ellenbergov kvocijent (EC) kao odnos sre


dnje srpanjske temperature i godišnje količine oborina.
Osim ovoga kvocijenta izračunali smo i vegetacijski
kvocijent (VC) prema B. Prpiću (Prpić 1987). To je
odnos srednje srpanjske temperature i količine oborina
u vegetacijskom razdoblju (IV-1X mjesec).


Nakon analize svih podataka (širine godova, visina i
klimatskih podataka) i provedene biometričke obrade
podataka, od obilja podataka i rezultata odlučili smo
prezentirat, i po našem mišljenju, bitne podatke i rezultate
za razumijevanje dendroklimatološke analize.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 33     <-- 33 -->        PDF

N. Lukić: DHNDROKEIMATOLOSKA ANALI/A OBIČNE BUKVE (Fugus xylnilicti 1..) S PAPUKA Šumarski list br. 1 2. CXXIII (1999), 29-35
REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigation


Od obilja klimatskih podataka u razmatranje smo ture mjeseca srpnja prikazali smo na grafikonu 1. Na
uzeli količinu oborina i temperaturu zraka. Kretanje grafikonu 2. prikazali smo količinu oborina u godini i u
srednje godišnje temperature zraka i srednje tempera- vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec).


Graf. -Graph. 1.


25


20


o


C Temperatura zraka u srpnju


E 15


Yuly´s air temperature


10 -


Srednje godišnje temperature zraka


CD


P. 5 Anual mean of air temperature
0 lIlIlIlIlIlIlilllllllllllllllllllllllllllMIlIIIIIII illlllllllllMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII


io o io o in o v"> IO O IO IO LO O


© o o


00 Os Os O © — — o io o t~- oo


oc oo Os OS Os. OS Os. os ON mOs os Os Os Os Os ´Os CS ON ON


Godine-Years


Graf. - Graph. 2.


1200 Godišnje-Anual


1000


o


ea 800
^—´


a.
u 600


CD
l


0


400


o Vegetacijsko razdoblje
200


C Vegetation period


:


i u ni n 11 111111 i uiuM 11111 u ni i 11 i ui uiiui 111111111111 ni ni ni u u ii ni 11 ii


_o o 0


O


tOOiOOiOOiOOiOOLOOiOO^OO^OOiOO


oo os Os © © —^^rsirNir^m-^--^-ioioso^Di^-r~-oo


OCOOOOONONONONON. ONONONONONONONOS. OSOSOSON


Godine-Years


Prosjek oborina za razdoblje od 1888. do 1984. iznosi
777 mm, sa standardnom devijacijom 152,2 mm. Najviše
je bilo oborina 1937. godine 1173 mm, a najmanje
1894. godine 457 mm. Prosjek temperatura za isto razdoblje
je 10,4° C, sa standardnom devijacijom 0,67° C.
Najmanji srednjak temperature bio je 1940. godine 8,4°


C, a najveći od 11,6° C 1885. godine. Ako promatramo
apsolutne vrijednosti maksimuma i minimuma temperature
zraka s datumom i godinom nastupa, tada je u razdoblju
od 1928. do 1984. godine, 19. kolovoza 1946.
godine temperatura bila 39,5" C, a 24. siječnja 1942. godine
minimalna je temperatura bila -32,8° C.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 34     <-- 34 -->        PDF

N. Uikic: DENDKOKLIMATOLOŠKA ANALIZA OB1CNEBUKVE (Fagus syhatica L.) S PAPUKA Šumarski list br. I 2, CXXII1 (1999), 29-35
Na temelju ovih podataka izračunali smo i na gra27,8°
C/mm, sa standardnom devijacijom sEC = 6,516°
fikonu 3 prikazali Ellenbergov kvocijent i vegetacijski C/mm. Vegetacijski kvocijent (VC) za isto razdoblje
kvocijent B. Prpića. Ellenbergov kvocijent (EC) za iznosi 51,6" C/mm, sa standardnom devijacijom
stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine iznosi svc= 16,282° C/mm.


Graf.-Graph. 3.


160
140
Prpićev kvocijent-Prpić´s quotient
120
o a 100
M o 80
60
40
20
0 -H+H-l I I 11 111 I I I 111 I I I I 111 111 I I I i 11 ^P^^ffifiXi^^F^f-.ft^wte^^feql-fJ
t—i^i—i\ c — ´O´— ´ vo <— ´^C´— ´ ^o ´—^ o .—i^o-—* o .—i
00
Godine-Years


Na grafikonima 2 i 3 može se uočiti da su najkriti3
po razdobljima od pet godina: kretanje srednjeg pročnije
godine, što se tiče minimalnih vrijednosti oborina mjera (d), srednje visine (h), tečajnog debljinskog prii
maksimalnih vrijednosti kvocijenata, bile 1894, 1917, rasta (id5), tečajnog visinskog prirasta (ih5), srednji ve1946.
i 1971. godina. getacijski kvocijent (VC5), odnos srednje visine i sred


Na temelju dendrokronološke i totalne analize mo-njeg promjera (h/d) te odnos tečajnog visinskog priradelnih
stabala obične bukve prikazali smo u Tablici 2 i sta i tečajnog debljinskog prirasta (ih5/il/5).


Tablica 2. Bukove sastojine - 60 godina
Table 2. Beech stands - 60 years


t d h Us ´« Vc5 h/d ´/,A/5
1980 23.2 28 0.332 0.484 49.38 1.207 1.458
1975 21.5 25.6 0.417 0.484 43.7 1.191 1.161
1970 19.4 23.2 0.365 0.455 47.68 1.196 1.247
1965 17.6 20.9 0.317 0.321 42.56 1.187 1.013
1960 16 19.3 0.248 0.327 54.7 1.206 1.319
1955 14.8 17.6 0.245 0.331 43.32 1.189 1.351
1950 13.6 16 0.235 0.282 63.4 1.176 1.2
1945 12.4 14.6 0.296 0.274 84.2 1.177 0.926
1940 10.9 13.2 0.355 0.276 53.54 1.211 0.777
1935 9.1 11.8 0.361 0.356 52.4 1.297 0.986
1930 7.3 10 0.355 0.385 61.5 1.37 1.084
1925 5.5 8.1 0.325 0.409 45.68 1.473 1.258
1920 3.9 6.1 0.331 0.451 53.32 1.564 1.363




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 35     <-- 35 -->        PDF

N. Lukić: DhNDROKI.IMATOI.OSKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S l´AI´UKA Šumarski list br. I 2. CXXIII ( I W) . 29-35
Opis iskazanih varijabli u Tab. 2. i 3. - Description of the variables in Tab. 2. and 3.
t - vrijeme (godine)-Time (Years)
d - Srednji promjer- Mean diameter (cm)
h - Srednja visina - Mean height (m)
idS - Prosj. teč. debljin. prirast - Mean current diameter increment (cm)
jh5 _ Prosj. teč. visin. prirast - Mean current height increment (m)
VC5 - Sred. vegetacijski kvocijent - Mean vegetation quotient(° C/mm)
h/d - Odnos visine i promjera-Relation of height and diameter
h^ds - Odnos visin. i debljin. prirasta - Relation of height and diameter increment


Tablica 3. Bu kove sasto_ ine - 100 g


t d h
1980 39.8 27.5
1975 37.3 24.5
1970 33.8 23.6
1965 30.7 22.6
1960 28.8 21.6
1955 26.9 20.7
1950 25.3 19.8
1945 23.8 19.2
1940 22.5 18.5
1935 20.8 17.8
1930 19.1 16.6
1925 17.9 15.5
1920 16.7 14.5
1915 15.3 13.4
1910 13.8 12.3
1905 12 11.3
1900 9.8 9.9
1895 7.4 7.5


odina - Beech stands


ids


0.497


0.712


0.624


0.373


0.371


0.333


0.285


0.265


0.344


0.344


0.241


0.24


0.281


0.296


0.356


0.444


0.472


0.517


Korelacijskom i regresijskom analizom ustanovili
smo da su tečajni debljinski prirast (ill5) i tečajni visinski
prirast (ih3) linerne funkcije vegetacijskog kvocijenta
(VC5). Na temelju dobivenih rezultata analiza
(Tab. 4) možemo zaključiti da je u starijim bukovim


´1,5


0.606


0.179


0.19


0.214


0.18


0.162


0.129


0.138


0.144


0.234


0.224


0.196


0.225


0.227


0.191


0.275


0.481


0.309


100 years
VCs h/d Wids
49.38 0.691 1.219
43.7 0.657 0.251
47.68 0.698 0.304
42.56 0.736 0.574
54.7 0.75 0.485
43.32 0.769 0.486
63.4 0.783 0.453
84.2 0.807 0.521
53.54 0.822 0.419
52.4 0.856 0.68
61.5 0.869 0.929
45.68 0.866 0.817
53.32 0.868 0.801
51.52 0.876 0.767
37.08 0.891 0.537
45.88 0.942 0.619
49.72 1.01 1.019
50.36 1.013 0.598


sastojinama (100-njim) korelacija između tečajnog
debljinskog prirasta (id5) i vegetacijskog kvocijenta
(VC)r = - 0.406, dok je kod srednjedobnih bukovih sastojina(
60-nje)r = -0.264.


Tablica 4. Linerna korelacijska i regresijska analiza - Linear Correlation´s and regressions analysis


t
Age
Funkcija
Function b0 b, v r
62 ids=f(VCs)
hs=f(VC5)
0,372
0,584
-0,0007
-0,0037
0,096
0,006
-0,264
-0,448
115 ids=f(VCs)
ihS=f{VC5)
0,666
0,335
-0,0054
-0,0022
0,119
0,119
-0,406
-0,196


Jakost korelacije Degree
of Correlation


(Roemer-Orphal)


slaba - weak


srednja - medium


srednja - medium
jako slaba - very weak




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 36     <-- 36 -->        PDF

N. Lukić: DKNDROKL1MATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagits .ivlvulica L.) S PAPUKA Šumarski list br. I 2, CXXI11 (1999), 29-35
Korelacija između tečajnog visinskog prirasta (ih5) i
vegetacijskog kvocijenta (VC) je kod 60 godišnjih sastojina
r = -0.448, a kod 100 godišnjih je r = -0.196.


Na grafikonima 4. i 5. vidljivo je da s povećanjem
vegetacijskog kvocijenta (VC) opada odnos tečajnog


Graf. -Graph. 4.


90
80
70
60


88


periodičnog visinskog i tečajnog periodičnog debljinskog
prirasta (ih5/i[/5), što nam govori da su prirasti manji
kod toplijih i sušnijih godina, a veći kod hladnijih i
vlažnijih godina.


kvocr


quoti


M O


cn *rt


5 0 IO
T3
4 0 >o


taci]


geta


30


< D>

?0
10
0
OCNON
>0
CN
ON
o
cn
ON
Godine-Years
Graf. -Graph. 5.
90
80
70
-
-
1,4
1,2


-1
60
0,8


50


>o
40 - 0,6 33


«o
30 ri





ki kvocijent


on quotient


n-{2


0,4


ti% & 20


4)

-


0,2


-


2 10


1 1 1 1 I 1 I 1 1 1 1 1 I | | 1
1 1


0


0


-


i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I 1 1


1


IO IO IO IO IO IO IO IO IO
ON IO NO


o CN ro rf r-~
*-*


OC ON ON ON ON. ´ON ON ON ON


Godine - Years


Dosadašnja istraživanja ukazivala su da je prirast loški čimbenici također manje ili više utječu na razvoj
bukovih stabala i bukovih sastojina ovisan o gustoći i prirasta. Ovdje se može uočiti da analize vremenske seprostornom
rasporedu stabala, te obliku distribucija rije odnosa srednje srpanjske temperature i količine
strukturnih elemenata, a posebice distribucija prsnih oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) popromjera
(Lukić 1992). Poznato je da pojedini eko-kazuju da imaju utjecaj na razvoj prirasta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 37     <-- 37 -->        PDF

N. Lukić: DLNDROKLIMATOLOSKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus svlvatica L.) S PAPUKA Šumarski list br. 1 2.CXXIII (1999), 29-35
ZAKLJUČCI Conclusions


Dcndroklimatološka istraživanja koja su provedena
u bukovim sastojinama panonskog dijela Hrvatske govore
nam daje globalno u prirodi došlo do zatopljena.


Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata
pokazuju nam da je za stogodišnje razdoblje od
1885. do 1984. godine izrazita velika varijabilnost za
vegetacijski kvocijent (svc = 16,282° C/mm) prema
Prpiću, dok je srednji Ellenbergov kvocijent s
manjim varijabilitetom (sEC = 6,516° C/mm). Ta varijabilnost
kvocijenata govori nam daje došlo do preraspodjele
padalina upravo u najrizičnijem razdoblju u godini
- razdoblju vegetacije, a to znači da je kvaliteta i
kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina manja.
Ekstremne vrijednosti oba vegetacijska kvocijenta ukazuju
da su kritične godine u razvoju bukovih stabala u
tim sastojinama bile 1894, 1917, 1946. i 1971. Iza godine
1945. vegetacijski kvocijent (VC) ne prelazi 50, što
nam govori da iako su vrijednosti (VC) manje, godine


hladnije i vlažnije, što u realnosti nije, već je raspored
oborina i temperatura u godini nepravilno raspoređen u
vegetacijskom razdoblju.


Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog
kvocijenta (VC) s odnosima prirasta (ih5/iJS)
pokazuju nam da što su vrijednosti vegetacijskog kvocijenta
u mlađim sastojinama manje, odnosi prirasta su
veći, a to znači daje visinski prirast u tim sastojinama
veći (Graf. 4.). U starijim sastojinama odnosi prirasta
pokazuju manje vrijednosti za iste vrijednosti vegetacijskih
kvocijenata (Graf. 5.), što znači daje visinski
prirast manji. To nam također govori da su kvaliteta i
kvantitet prirasta bukovih stabala i sastojina lošiji nego
što su nam dosadašnja istraživanja ukazivala.


Ovdje se pokazalo da su istraživanja prirasta vrlo
kompleksna, pa se moralo uključiti i istraživanja utjecaja
ekoloških čimbenika, kao na primjer vegetacijski
kvocijent.


LITERATURA References


Fritts , H.C., 1976: Tree rings and climate. Academic nata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u
Press, London, 567 pp. šumskim ekosistemima slavonskog gorja. Glasnik
za šum. pokuse 27: 83 - 196, Zagreb.


Gärtner , R. &G. Stoll, 1990: Weiserjahre in Baden-
Württemberg. AFZ, 45 Jg., 45:1163 - 1167. Shugart , H. H., 1984: A Theory of Forest Dynamics.


Lukić , N., 1992: Utjecaj strukturnih promjena jedno-Springer Verlag, New York, 278 pp.
dobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski Thomasius , H., 1991: Mögliche Auswirkungen eiprirast.
Glas. šum. pokuse, 28: 1-48, Zagreb. ner Klimaveränderung auf die Wälder in Mittel


europa. Forstw. Cbl. 110: 305 - 330.


Pranjić , A., 1985: Hipotetski razvoj sastojina hrasta
lužnjaka. Glasnik za šum. pokuse 23: 1 - 23, Van De u sen, P. C, 1987: Detecting effects of stand
Zagreb. dynamics with tree ring data. Canadian Journal


of Forest Research 17: 1487- 1495.


Prpić , B., 1987: Ekološka i šumsko uzgojna problematika
šuma hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. * * Klimatski podaci za Slavonsku Požegu razdoblje
Šum. list (111) 1 - 2: 41 - 52, Zagreb. 1885 - 1984. Građa za klimu Hrvatske. Broj 6,


137 pp., 1990, Zagreb.


Seletković , Z., 1991: Utjecaj industrijskih poluta-


SUMMARY: Dendroclimatological research was carried out in even-aged beech
stand in the belt of climatozonal beech in the Pannonian part of Croatia (Fagetum
croaticum pannonicum Horv. 1938). The aim was to establish dendrochronological
changes and "stresses ", that is, to date these occurrences and compare them with climatic
data of the Požega meteorological station.


Dendroclimatological research in beech stands of the Pannonian region in Croatia
has shown global warming in the nature.


Mean values of vegetational quotients show distinet variability over a hundredyear-
period 1885-1984. The quotient variability shows that precipitation in the most
risky period of the year the vegetation period, has been arranged. This has resulted in
a lowered quality and quantity of beech tree and stand increment.


The results obtained from the analysis of vegetation quotient time series (VC) with
the increment relations (i^li^ show a worsened quality and quantity of beech tree and
stand increment in relation to the results from research so far.


Key words: dendroclimatology, time series, vegetation quotient, common beech




ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 38     <-- 38 -->        PDF

´*. * ´ .*T> !
´*V ´K ~-
%
KLYv«>1
ifA Y-*´-:.´ !.
T
a* ./,;4fm
S^
te!
^
«a
LSLPP SsL&-
n^ äSi«S«S»3
ggs ^v ^
TOWS*


R


unikomerc-uvoz STIHL


Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569