DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. I 2, CXXIII (1999), 29-35 UDK: 630* 585 + II : 181.9. 001. DENDROKLIMATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S PAPUKA DENDROCLIMATOLOGICAL ANALYSIS OF COMMON BEECH {Fagus sylvatica L.) ON PAPUK Nikola LUKIĆ* SAŽETAK: Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938). Cilj je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i "stresove ", odnosno vremenski odrediti takva zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima meteorološke stanice Požega. Dendroklimatološka istraživanja u bukovim sastojinama panonskog dijela Hrvatske govore nam daje globalno u prirodi došlo do zatopljena. Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata pokazuje nam daje za stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine izrazita velika varijabilnost. Ta varijabilnost kvocijenata govori nam daje došlo do preraspodjele padalina upravo u najrizičnijem razdoblju u godini - razdoblju vegetacije, a to znači daje kvaliteta i kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina manja. Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog kvocijenta (VC) s odnosima prirasta (ih5/ill5) pokazuju nam da su kvaliteta i kvantitetprirasta bukovih stabala i sastojina lošiji nego što su nam dosadašnja istraživanja ukazivala. Ključne riječi: dendroklimatologija, vremenske serije, vegetacijski kvocijent, obična bukva. UVOD Introduction Najbolji podaci za istraživanje zakonitosti promjena ju nam na tijek razvoja cijele biljne zajednice, odnosno u šumskim ekosustavima su oni koje dobivamo kontišumskog ekosustava. Tu moramo biti oprezni, jer utjenuiranom izmjerom na trajnim pokusnim plohama, ali caj klimatskih čimbenika različito djeluje na pojedino to često nije moguće zbog značajnog utroška vremena i stablo (Fri tts 1976). novca. Kada nismo u stanju obaviti snimanje svih pro Istraživanja u meteorologiji ukazuju da je zadnjih mjena, to umjesto nas čini samo stablo. Stablo svojim sto godina došlo do izrazitih promjena rasporeda koliprirašćivanjem u debljinu kontinuirano i stalno snima čina oborina i temperature zraka, koji su i te kako bitni utjecaj klimatskih čimbenika na rast stabla, a također i za razvoj pojedine vrste drveća. Sincrgističko djelovapromjene nastale uslijed biotskih i abiotskih čimbeni nje klimatskih čimbenika s ostalim čimbenicima sve vika, npr. požari, insekti, utjecaj štetnih plinova itd. Zna še utječe na naš odnos i djelovanje u šumskim ekosustači, analizom širine godova proučavamo stanje sastojine vima(Gärtner & Stoll 1990, Thomasi us 1991). u prošlosti (Van Densen 1987). Pod simuliranjem dinamike razvoja sastojine, obično Sve promjene radijalnog prirasta (/,.) ili širine goda podrazumijevamo stvaranje modela kojim oponašamo primjernog stabla, a također i visinskog prirasta, ukazu-životne uvjete određenoga ekosustava. To nam omogućuje da donosimo zaključke na razini stvarnih ili hipotet * Dr. se. Nikola Lukić. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu skih podataka tj. želja (Pranj ić 1985). Kod složenijih |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 32 <-- 32 --> PDF |
N. Lukić: DENDROKLIMATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S PAPUKA Šumarski listbr. 1-2, CXXIII (1999), 29-35 modela simuliranja razvoja sastojina gdje koristimo klimatološke podatke, bitni su čimbenici temperature i njihove amplitude te raspored i količina oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) (S hug art 1984). Naši istraživači uočili su značenje pojedinih klimatskih čimbenika na razvoj naših šuma koje imaju veliku ekološku i gospodarsku vrijednost i njihovo značenje u zaštiti flore i faune ovoga dijela Europe, te preporučili određene uzgojne mjere u svrhu povećanja stabilnosti šumskih ekosustava (Prpi ć 1987). MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938) na području nastavno- pokusnog šumskog objekta Duboka, u šumariji Velika, uprava šuma Požega. Cilj nam je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i "stresove", odnosno odrediti vrijeme takvih zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima meteorološke stanice Požega. Istraživa U panonskom području Hrvatske obična bukva uz hrast lužnjak zauzima najveće površine. Dosadašnja istraživanja pokazala su daje intenzitet sušenja stabala obične bukve u porastu te iznosi 19,8 %. Također su uočena značajnija oštećenja odnosno sušenja u bukovim sastojinama, s jače narušenom strukturom. Sastojine južnih ekspozicija i na grebenima imaju najviše oštećenih stabala, a također se smanjuju/?//vrijednosti u tlu te se povećava zakiseljenost u iznosu 8,33 % (Seletković 1991). Material and working methods of investigation nja su provedena na trajnim pokusnim plohama Katedre za dendrometriju, postavljenim na nastavno šumsko- pokusnom objektu Duboka, Velika. Oborena su bukova stabla za totalnu i dendrokronološku analizu. Da bismo donekle opisali sastojine u kojima su obavljena istraživanja, donosimo osnovne podatke o njima (Tab. 1). Tablica 1. Struktura istraživanih sastojina obične bukve Table 1. Structure of investigation beech stands Odjel, odsjek Ploha ; N G d h $h sd Departament Plot 28 b 4 62 749 33,05 22,5 7,509 26,8 3,496 23 a 6 104 424 23,80 25,2 8,845 23,6 2,952 15a 10 126 208 30,16 40,3 14,774 27,2 2,476 / - starost sastojine (godina) -Age stand (year) N - broj stabala po hektaru - Number of trees per ha G - temeljnica po hektaru (nr) - Basal-area per ha J - srednji promjer (cm)-Mean diameter sd - standardna devijacija promjera (cm) - Diameter standard deviation h - srednja visina (m)- Mean height sh - standardna devijacija visina-Heights standard deviation Za analizu prirasta oboreno je ukupno 26 stabala obične bukve, 9 stabala prosječne starosti 115 godina i 17 stabala prosječne starosti 62 godine. Na oborenim stablima obavljena je laboratorijska obrada na elektronskom čitaču godova "Lega - SMIL 3" u Katedri za dendrometriju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također su obrađeni relevantni klimatski podaci za stogodišnje razdoblje meteorološke stanice Požega, te je izračunat Ellenbergov kvocijent (EC) kao odnos sre dnje srpanjske temperature i godišnje količine oborina. Osim ovoga kvocijenta izračunali smo i vegetacijski kvocijent (VC) prema B. Prpiću (Prpić 1987). To je odnos srednje srpanjske temperature i količine oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-1X mjesec). Nakon analize svih podataka (širine godova, visina i klimatskih podataka) i provedene biometričke obrade podataka, od obilja podataka i rezultata odlučili smo prezentirat, i po našem mišljenju, bitne podatke i rezultate za razumijevanje dendroklimatološke analize. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 33 <-- 33 --> PDF |
N. Lukić: DHNDROKEIMATOLOSKA ANALI/A OBIČNE BUKVE (Fugus xylnilicti 1..) S PAPUKA Šumarski list br. 1 2. CXXIII (1999), 29-35 REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigation Od obilja klimatskih podataka u razmatranje smo ture mjeseca srpnja prikazali smo na grafikonu 1. Na uzeli količinu oborina i temperaturu zraka. Kretanje grafikonu 2. prikazali smo količinu oborina u godini i u srednje godišnje temperature zraka i srednje tempera- vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec). Graf. -Graph. 1. 25 20 o C Temperatura zraka u srpnju E 15 Yuly´s air temperature 10 - Srednje godišnje temperature zraka CD P. 5 Anual mean of air temperature 0 lIlIlIlIlIlIlilllllllllllllllllllllllllllMIlIIIIIII illlllllllllMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII io o io o in o v"> IO O IO IO LO O © o o 00 Os Os O © — — o io o t~- oo oc oo Os OS Os. OS Os. os ON mOs os Os Os Os Os ´Os CS ON ON Godine-Years Graf. - Graph. 2. 1200 Godišnje-Anual 1000 o ea 800 ^—´ a. u 600 CD l 0 400 o Vegetacijsko razdoblje 200 C Vegetation period : i u ni n 11 111111 i uiuM 11111 u ni i 11 i ui uiiui 111111111111 ni ni ni u u ii ni 11 ii _o o 0 O tOOiOOiOOiOOiOOLOOiOO^OO^OOiOO oo os Os © © —^^rsirNir^m-^--^-ioioso^Di^-r~-oo OCOOOOONONONONON. ONONONONONONONOS. OSOSOSON Godine-Years Prosjek oborina za razdoblje od 1888. do 1984. iznosi 777 mm, sa standardnom devijacijom 152,2 mm. Najviše je bilo oborina 1937. godine 1173 mm, a najmanje 1894. godine 457 mm. Prosjek temperatura za isto razdoblje je 10,4° C, sa standardnom devijacijom 0,67° C. Najmanji srednjak temperature bio je 1940. godine 8,4° C, a najveći od 11,6° C 1885. godine. Ako promatramo apsolutne vrijednosti maksimuma i minimuma temperature zraka s datumom i godinom nastupa, tada je u razdoblju od 1928. do 1984. godine, 19. kolovoza 1946. godine temperatura bila 39,5" C, a 24. siječnja 1942. godine minimalna je temperatura bila -32,8° C. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 34 <-- 34 --> PDF |
N. Uikic: DENDKOKLIMATOLOŠKA ANALIZA OB1CNEBUKVE (Fagus syhatica L.) S PAPUKA Šumarski list br. I 2, CXXII1 (1999), 29-35 Na temelju ovih podataka izračunali smo i na gra27,8° C/mm, sa standardnom devijacijom sEC = 6,516° fikonu 3 prikazali Ellenbergov kvocijent i vegetacijski C/mm. Vegetacijski kvocijent (VC) za isto razdoblje kvocijent B. Prpića. Ellenbergov kvocijent (EC) za iznosi 51,6" C/mm, sa standardnom devijacijom stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine iznosi svc= 16,282° C/mm. Graf.-Graph. 3. 160 140 Prpićev kvocijent-Prpić´s quotient 120 o a 100 M o 80 60 40 20 0 -H+H-l I I 11 111 I I I 111 I I I I 111 111 I I I i 11 ^P^^ffifiXi^^F^f-.ft^wte^^feql-fJ t—i^i—i\ c — ´O´— ´ vo <— ´^C´— ´ ^o ´—^ o .—i^o-—* o .—i 00 Godine-Years Na grafikonima 2 i 3 može se uočiti da su najkriti3 po razdobljima od pet godina: kretanje srednjeg pročnije godine, što se tiče minimalnih vrijednosti oborina mjera (d), srednje visine (h), tečajnog debljinskog prii maksimalnih vrijednosti kvocijenata, bile 1894, 1917, rasta (id5), tečajnog visinskog prirasta (ih5), srednji ve1946. i 1971. godina. getacijski kvocijent (VC5), odnos srednje visine i sred Na temelju dendrokronološke i totalne analize mo-njeg promjera (h/d) te odnos tečajnog visinskog priradelnih stabala obične bukve prikazali smo u Tablici 2 i sta i tečajnog debljinskog prirasta (ih5/il/5). Tablica 2. Bukove sastojine - 60 godina Table 2. Beech stands - 60 years t d h Us ´« Vc5 h/d ´/,A/5 1980 23.2 28 0.332 0.484 49.38 1.207 1.458 1975 21.5 25.6 0.417 0.484 43.7 1.191 1.161 1970 19.4 23.2 0.365 0.455 47.68 1.196 1.247 1965 17.6 20.9 0.317 0.321 42.56 1.187 1.013 1960 16 19.3 0.248 0.327 54.7 1.206 1.319 1955 14.8 17.6 0.245 0.331 43.32 1.189 1.351 1950 13.6 16 0.235 0.282 63.4 1.176 1.2 1945 12.4 14.6 0.296 0.274 84.2 1.177 0.926 1940 10.9 13.2 0.355 0.276 53.54 1.211 0.777 1935 9.1 11.8 0.361 0.356 52.4 1.297 0.986 1930 7.3 10 0.355 0.385 61.5 1.37 1.084 1925 5.5 8.1 0.325 0.409 45.68 1.473 1.258 1920 3.9 6.1 0.331 0.451 53.32 1.564 1.363 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 35 <-- 35 --> PDF |
N. Lukić: DhNDROKI.IMATOI.OSKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S l´AI´UKA Šumarski list br. I 2. CXXIII ( I W) . 29-35 Opis iskazanih varijabli u Tab. 2. i 3. - Description of the variables in Tab. 2. and 3. t - vrijeme (godine)-Time (Years) d - Srednji promjer- Mean diameter (cm) h - Srednja visina - Mean height (m) idS - Prosj. teč. debljin. prirast - Mean current diameter increment (cm) jh5 _ Prosj. teč. visin. prirast - Mean current height increment (m) VC5 - Sred. vegetacijski kvocijent - Mean vegetation quotient(° C/mm) h/d - Odnos visine i promjera-Relation of height and diameter h^ds - Odnos visin. i debljin. prirasta - Relation of height and diameter increment Tablica 3. Bu kove sasto_ ine - 100 g t d h 1980 39.8 27.5 1975 37.3 24.5 1970 33.8 23.6 1965 30.7 22.6 1960 28.8 21.6 1955 26.9 20.7 1950 25.3 19.8 1945 23.8 19.2 1940 22.5 18.5 1935 20.8 17.8 1930 19.1 16.6 1925 17.9 15.5 1920 16.7 14.5 1915 15.3 13.4 1910 13.8 12.3 1905 12 11.3 1900 9.8 9.9 1895 7.4 7.5 odina - Beech stands ids 0.497 0.712 0.624 0.373 0.371 0.333 0.285 0.265 0.344 0.344 0.241 0.24 0.281 0.296 0.356 0.444 0.472 0.517 Korelacijskom i regresijskom analizom ustanovili smo da su tečajni debljinski prirast (ill5) i tečajni visinski prirast (ih3) linerne funkcije vegetacijskog kvocijenta (VC5). Na temelju dobivenih rezultata analiza (Tab. 4) možemo zaključiti da je u starijim bukovim ´1,5 0.606 0.179 0.19 0.214 0.18 0.162 0.129 0.138 0.144 0.234 0.224 0.196 0.225 0.227 0.191 0.275 0.481 0.309 100 years VCs h/d Wids 49.38 0.691 1.219 43.7 0.657 0.251 47.68 0.698 0.304 42.56 0.736 0.574 54.7 0.75 0.485 43.32 0.769 0.486 63.4 0.783 0.453 84.2 0.807 0.521 53.54 0.822 0.419 52.4 0.856 0.68 61.5 0.869 0.929 45.68 0.866 0.817 53.32 0.868 0.801 51.52 0.876 0.767 37.08 0.891 0.537 45.88 0.942 0.619 49.72 1.01 1.019 50.36 1.013 0.598 sastojinama (100-njim) korelacija između tečajnog debljinskog prirasta (id5) i vegetacijskog kvocijenta (VC)r = - 0.406, dok je kod srednjedobnih bukovih sastojina( 60-nje)r = -0.264. Tablica 4. Linerna korelacijska i regresijska analiza - Linear Correlation´s and regressions analysis t Age Funkcija Function b0 b, v r 62 ids=f(VCs) hs=f(VC5) 0,372 0,584 -0,0007 -0,0037 0,096 0,006 -0,264 -0,448 115 ids=f(VCs) ihS=f{VC5) 0,666 0,335 -0,0054 -0,0022 0,119 0,119 -0,406 -0,196 Jakost korelacije Degree of Correlation (Roemer-Orphal) slaba - weak srednja - medium srednja - medium jako slaba - very weak |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 36 <-- 36 --> PDF |
N. Lukić: DKNDROKL1MATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagits .ivlvulica L.) S PAPUKA Šumarski list br. I 2, CXXI11 (1999), 29-35 Korelacija između tečajnog visinskog prirasta (ih5) i vegetacijskog kvocijenta (VC) je kod 60 godišnjih sastojina r = -0.448, a kod 100 godišnjih je r = -0.196. Na grafikonima 4. i 5. vidljivo je da s povećanjem vegetacijskog kvocijenta (VC) opada odnos tečajnog Graf. -Graph. 4. 90 80 70 60 88 periodičnog visinskog i tečajnog periodičnog debljinskog prirasta (ih5/i[/5), što nam govori da su prirasti manji kod toplijih i sušnijih godina, a veći kod hladnijih i vlažnijih godina. kvocr quoti M O cn *rt 5 0 IO T3 4 0 >o taci] geta 30 < D> ?0 10 0 OCNON >0 CN ON o cn ON Godine-Years Graf. -Graph. 5. 90 80 70 - - 1,4 1,2 -1 60 0,8 50 >o 40 - 0,6 33 «o 30 ri ki kvocijent on quotient n-{2 0,4 ti% & 20 4) - 0,2 - 2 10 1 1 1 1 I 1 I 1 1 1 1 1 I | | 1 1 1 0 0 - i 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I 1 1 1 IO IO IO IO IO IO IO IO IO ON IO NO o CN ro rf r-~ *-* OC ON ON ON ON. ´ON ON ON ON Godine - Years Dosadašnja istraživanja ukazivala su da je prirast loški čimbenici također manje ili više utječu na razvoj bukovih stabala i bukovih sastojina ovisan o gustoći i prirasta. Ovdje se može uočiti da analize vremenske seprostornom rasporedu stabala, te obliku distribucija rije odnosa srednje srpanjske temperature i količine strukturnih elemenata, a posebice distribucija prsnih oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) popromjera (Lukić 1992). Poznato je da pojedini eko-kazuju da imaju utjecaj na razvoj prirasta. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 37 <-- 37 --> PDF |
N. Lukić: DLNDROKLIMATOLOSKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus svlvatica L.) S PAPUKA Šumarski list br. 1 2.CXXIII (1999), 29-35 ZAKLJUČCI Conclusions Dcndroklimatološka istraživanja koja su provedena u bukovim sastojinama panonskog dijela Hrvatske govore nam daje globalno u prirodi došlo do zatopljena. Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata pokazuju nam da je za stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine izrazita velika varijabilnost za vegetacijski kvocijent (svc = 16,282° C/mm) prema Prpiću, dok je srednji Ellenbergov kvocijent s manjim varijabilitetom (sEC = 6,516° C/mm). Ta varijabilnost kvocijenata govori nam daje došlo do preraspodjele padalina upravo u najrizičnijem razdoblju u godini - razdoblju vegetacije, a to znači da je kvaliteta i kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina manja. Ekstremne vrijednosti oba vegetacijska kvocijenta ukazuju da su kritične godine u razvoju bukovih stabala u tim sastojinama bile 1894, 1917, 1946. i 1971. Iza godine 1945. vegetacijski kvocijent (VC) ne prelazi 50, što nam govori da iako su vrijednosti (VC) manje, godine hladnije i vlažnije, što u realnosti nije, već je raspored oborina i temperatura u godini nepravilno raspoređen u vegetacijskom razdoblju. Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog kvocijenta (VC) s odnosima prirasta (ih5/iJS) pokazuju nam da što su vrijednosti vegetacijskog kvocijenta u mlađim sastojinama manje, odnosi prirasta su veći, a to znači daje visinski prirast u tim sastojinama veći (Graf. 4.). U starijim sastojinama odnosi prirasta pokazuju manje vrijednosti za iste vrijednosti vegetacijskih kvocijenata (Graf. 5.), što znači daje visinski prirast manji. To nam također govori da su kvaliteta i kvantitet prirasta bukovih stabala i sastojina lošiji nego što su nam dosadašnja istraživanja ukazivala. Ovdje se pokazalo da su istraživanja prirasta vrlo kompleksna, pa se moralo uključiti i istraživanja utjecaja ekoloških čimbenika, kao na primjer vegetacijski kvocijent. LITERATURA References Fritts , H.C., 1976: Tree rings and climate. Academic nata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u Press, London, 567 pp. šumskim ekosistemima slavonskog gorja. Glasnik za šum. pokuse 27: 83 - 196, Zagreb. Gärtner , R. &G. Stoll, 1990: Weiserjahre in Baden- Württemberg. AFZ, 45 Jg., 45:1163 - 1167. Shugart , H. H., 1984: A Theory of Forest Dynamics. Lukić , N., 1992: Utjecaj strukturnih promjena jedno-Springer Verlag, New York, 278 pp. dobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski Thomasius , H., 1991: Mögliche Auswirkungen eiprirast. Glas. šum. pokuse, 28: 1-48, Zagreb. ner Klimaveränderung auf die Wälder in Mittel europa. Forstw. Cbl. 110: 305 - 330. Pranjić , A., 1985: Hipotetski razvoj sastojina hrasta lužnjaka. Glasnik za šum. pokuse 23: 1 - 23, Van De u sen, P. C, 1987: Detecting effects of stand Zagreb. dynamics with tree ring data. Canadian Journal of Forest Research 17: 1487- 1495. Prpić , B., 1987: Ekološka i šumsko uzgojna problematika šuma hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. * * Klimatski podaci za Slavonsku Požegu razdoblje Šum. list (111) 1 - 2: 41 - 52, Zagreb. 1885 - 1984. Građa za klimu Hrvatske. Broj 6, 137 pp., 1990, Zagreb. Seletković , Z., 1991: Utjecaj industrijskih poluta- SUMMARY: Dendroclimatological research was carried out in even-aged beech stand in the belt of climatozonal beech in the Pannonian part of Croatia (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938). The aim was to establish dendrochronological changes and "stresses ", that is, to date these occurrences and compare them with climatic data of the Požega meteorological station. Dendroclimatological research in beech stands of the Pannonian region in Croatia has shown global warming in the nature. Mean values of vegetational quotients show distinet variability over a hundredyear- period 1885-1984. The quotient variability shows that precipitation in the most risky period of the year the vegetation period, has been arranged. This has resulted in a lowered quality and quantity of beech tree and stand increment. The results obtained from the analysis of vegetation quotient time series (VC) with the increment relations (i^li^ show a worsened quality and quantity of beech tree and stand increment in relation to the results from research so far. Key words: dendroclimatology, time series, vegetation quotient, common beech |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 38 <-- 38 --> PDF |
´*. * ´ .*T> ! ´*V ´K ~- % KLYv«>1 ifA Y-*´-:.´ !. T a* ./,;4fm S^ te! ^ «a LSLPP SsL&- n^ äSi«S«S»3 ggs ^v ^ TOWS* R unikomerc-uvoz STIHL Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |