DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. I 2, CXXIII (1999), 29-35 UDK: 630* 585 + II : 181.9. 001. DENDROKLIMATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S PAPUKA DENDROCLIMATOLOGICAL ANALYSIS OF COMMON BEECH {Fagus sylvatica L.) ON PAPUK Nikola LUKIĆ* SAŽETAK: Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938). Cilj je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i "stresove ", odnosno vremenski odrediti takva zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima meteorološke stanice Požega. Dendroklimatološka istraživanja u bukovim sastojinama panonskog dijela Hrvatske govore nam daje globalno u prirodi došlo do zatopljena. Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata pokazuje nam daje za stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine izrazita velika varijabilnost. Ta varijabilnost kvocijenata govori nam daje došlo do preraspodjele padalina upravo u najrizičnijem razdoblju u godini - razdoblju vegetacije, a to znači daje kvaliteta i kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina manja. Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog kvocijenta (VC) s odnosima prirasta (ih5/ill5) pokazuju nam da su kvaliteta i kvantitetprirasta bukovih stabala i sastojina lošiji nego što su nam dosadašnja istraživanja ukazivala. Ključne riječi: dendroklimatologija, vremenske serije, vegetacijski kvocijent, obična bukva. UVOD Introduction Najbolji podaci za istraživanje zakonitosti promjena ju nam na tijek razvoja cijele biljne zajednice, odnosno u šumskim ekosustavima su oni koje dobivamo kontišumskog ekosustava. Tu moramo biti oprezni, jer utjenuiranom izmjerom na trajnim pokusnim plohama, ali caj klimatskih čimbenika različito djeluje na pojedino to često nije moguće zbog značajnog utroška vremena i stablo (Fri tts 1976). novca. Kada nismo u stanju obaviti snimanje svih pro Istraživanja u meteorologiji ukazuju da je zadnjih mjena, to umjesto nas čini samo stablo. Stablo svojim sto godina došlo do izrazitih promjena rasporeda koliprirašćivanjem u debljinu kontinuirano i stalno snima čina oborina i temperature zraka, koji su i te kako bitni utjecaj klimatskih čimbenika na rast stabla, a također i za razvoj pojedine vrste drveća. Sincrgističko djelovapromjene nastale uslijed biotskih i abiotskih čimbeni nje klimatskih čimbenika s ostalim čimbenicima sve vika, npr. požari, insekti, utjecaj štetnih plinova itd. Zna še utječe na naš odnos i djelovanje u šumskim ekosustači, analizom širine godova proučavamo stanje sastojine vima(Gärtner & Stoll 1990, Thomasi us 1991). u prošlosti (Van Densen 1987). Pod simuliranjem dinamike razvoja sastojine, obično Sve promjene radijalnog prirasta (/,.) ili širine goda podrazumijevamo stvaranje modela kojim oponašamo primjernog stabla, a također i visinskog prirasta, ukazu-životne uvjete određenoga ekosustava. To nam omogućuje da donosimo zaključke na razini stvarnih ili hipotet * Dr. se. Nikola Lukić. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu skih podataka tj. želja (Pranj ić 1985). Kod složenijih |