DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Baričcvic: EKOLOŠKO-VEGET. PROMJENE U ŠUMAMA HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUĆ. G.J. "ŽUTICA" Šumarski list br. I 2. CXXI1I (1999), 17-28 dene regulacije vodnih tokova i melioracije, te s time povezano snižavanje razine podzemnih voda i promjene u prirodnom ritmu poplava, te još u većoj mjeri kazetiranje terena mrežom tvrdih cesta s lošim propustima, stoje dovelo do zamočvarenja terena. 4. Istraživanja potvrđuju da je više od 700 ha, nama najzanimljivijih i najvrednijih šuma hrasta lužnjaka, u vrijeme sušenja prije tridesetak godina pretrpilo vrlo intenzivne i nagle vanjske i unutarnje promjene. U njima je došlo do sušenja glavne vrste drveća, promjene stanišnih prilika i šumskih zajednica te negativne sukcesije šumske vegetacije. Najveće negativne promjene događale su se i događaju se u zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. 5. Promjene nastale sušenjem dovode do postupne dominacije poljskoga jasena i crne johe kao pionirskih vrsta na posušenim površinama i tolerantnih vrsta, na za hrast lužnjak zamočvarenim površinama. Na mnogim mjestima florni sastav sastojina, njegova fizionomija i struktura izgubili su karakter tipski razvijenih zajednica. Obilno i s velikom pokrovnošću pridošle su vrste koje indiciraju povećanu vlažnost i degradiranost staništa: Frangula alnus, Deshampsia caespitosa, Myosotis scorpioides, Galium palustre, Peucedanum palustre, Juncus effusus, Polygonum hydropiper, Iris pseudacorus, Lytrum salicaria, Carex elongata, Carex elata i dr. Dok izostaju mezofilni elementi reda Fagetalia. 6. U najvećoj mjeri o djelovanju nas samih na ekosustav ovisi u kojemu smjeru će ići daljni razvoj vege- LITERATURA B a r i č e v i ć, D., 1998: Ekološko-vegetacijske značajke šume "Žutica". Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, 154 p. Baričević,D. &Vukelić,J., 1998: Karta šumskih zajednica gospodarske jedinice "Žutica", M: 1:25 000. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za istraživanja u šumarstvu, Zagreb. Dekanić , I., 1975: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šum. list 99 (4-6): 119-127. El lenberg , H., 1979: Zeigewerte der Gefässpflanzen Mitteleuropas. Verlag Erich Goltze K. G. Göttingen, 111 pp. Glavač , V., 1961: O vlažnom tipu hrasta lužnjaka i običnog graba. Šum. list 85 (9-10): 342-347. Glavač , V., 1962: Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma u Posavini. Šum. list 86 (9-10): 317-329. tacije istraživanoga područja. Za očekivati je da će se površine pod vlažnijim zajednicama i dalje povećavati, posebice u južnom, jugozapadnom i sjeverozapadnom dijelu gospodarske jedinice šume poljskoga jasena, te u sjeveroistočnom dijelu, na mnogim mjestima gdje je teren kazetiran i oko bušotina šume crne johe. No, usprkos velikom negativnom utjecaju raznih čimbenika na ekosustav, prirodna sukcesija i razvoj šumskih zajednica na mnogim mjestima će ići normalnim putem, tj. od vlažnijih zajednica prema sušim. 7. Samo multicisciplinaran pristup rješavanju ovoga i sličnih problema može dovesti do zaustavljanja procesa degradacije staništa i zajednica te dovođenju istih u normalno stanje i progresiju. 8. Budući su vodni odnosi u nizinskim šumskim ekosustavima odlučujući za njihov razvoj i da su utjecajem čovjeka poremećeni, nužno je pristupiti gospodarenju i upravljanju vodama (odvodnja zabarenih površina, sprječavanje snižavanja razina podzemne vode, smanjivanje onečišćenja voda) kako bi se održala stabilnost nizinskih ekosustava. 9. Osnovom fitocenoloških i drugih istraživanja izrađena je vegetacijska karta šumskih zajednica g.j. "Žutica" u mjerilu 1: 25 000, koja može poslužiti kao dobra osnova za planiranje i izvođenje svih radova unutar ekosustava (uzgoj, uređivanje i dr.), a u svezi s potrajnim gospodarenjem, ekološkom stabilnošću, biološkom raznolikošću i optimalnom proizvodnjom drvne mase. - References Medvedović,J. , 1984: Istraživanje vodnog režima staništa u poplavnim šumama između Česme i Lonje u Posavini. Radovi 62: 5-71. Oberdorf er, E., 1983: Pflanzensoziologische Exkursionsflora. Fünfte Auflage, Sttutgart Ulmer: 1051 S. Petračić , A., 1926: O uzrocima sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. Glas. šum. pokuse 1:119-127. Petrović , F., 1996: Osvrt na nepovoljan čovjekov utjecaj na nizinske šume srednje Posavine. Šum. list 120 (5-6): 275-279. Prpić,B.,Vranković,A.,Rauš,Đ. &Matić,S., 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svijetlu regulacije rijeke Save. In: Rauš, Đ. (ed.), II. kongres ekologa Jugoslavije, vol. 1, Savez društava ekologa Jugoslavije, Zadar, pp. 877-897. Prpić , B. 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus |