DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 21     <-- 21 -->        PDF

I). Baričcvić: EKOLOSKO-VKGET. PROMJENE U SUMAMA HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUC. G.J. "ŽUTICA" Šumarski list br. 1 2, CXXIII (1999), 17-2X


epidemijsko ugibanje nizinskoga brijesta (promjena opterećenost onečišćenim zrakom (S02, NO\, teški
mikroklime) metali i dr.)


loše provedene regulacije vodnih tokova i meliorabiotski
čimbenici (slabljenjem otporne snage drveća
cije (snižavanje razine podzemnih voda i promjene dolazi do napada štetne entomofaune prije svega guu
prirodnom ritmu poplava) bara, te biljnih bolesti, u prvome redu pepelnice)


sve češća sušna razdoblja tijekom vegetacije loše gospodarenje šumama u prošlosti (velike sječe,
kazetiranje terena mrežom tvrdih cesta s lošim promonokulture
hrasta lužnjaka).
pustima (zabarivanje terena)


Iz svega izrečenoga može se reći daje šuma "Žutica"


eksploatacija nafte (289 bušotina i velika duljina dojedan
vrlo kompleksan ekosustav, uvjetovan mnoštvom
trajalih cijevi) raznolikih čimbenika te njihovim kombinacijama, tako
zatrovane i onečišćene vode rijeke Save i njenih prida
je i problem sušenja vrlo kompleksan, znajući da je
toka djelovanje štetnih čimbenika uglavnom sinergističko.


Sadašnje stanje istraživanih zajednica - Present condition of studied associations


U cilju preciznijeg utvrđivanja sadašnjeg stanja šu1994,
Rauš 1996) s područja sušenja hrasta lužnjaka
ma, detaljno su fitocenološki snimane sve fitocenološ-(Kalje, Turopoljski lug, Pokupski bazen).
ke zajednice koje su rasprostranjene u gj. "Žutica", s S fitocenološkog gledišta normalnim smatramo staposebnim
naglaskom na posljedice sušenja hrasta luž


nje kada u tridesetak godina nema značajnih promjena
njaka u posljednjih tridesetak godina. Stanje je uspore


u stanišnim uvjetima i građi šumskih zajednica ili je
đivano s Rauševim istraživanjima (1967- 1973, 1980) i


pak došlo do progresivnog sukcesivnog pomaka u
Medvedovićevom vegetacijskom kartom g.j. "Žutica", smjeru klimazonalne zajednice dotičnog područja. U
mjerila 1: 50 000 (1975). Također su korišteni rezultati svezi s time za g.j. "Žutica" konstatirao sam različite
istraživanja nizinskih šuma (Rauš 1980, Rauš iVu


sukcesijske procese koji su vezani ponajprije za antrokelić
1989, Vukelić i Rauš 1993, Prpić i dr.


pogene (stresne) utjecaje.


Tablica 1.-Table 1 Florni sastav istraživanih zajednica- Floral composition of studied associations


Asocijacija: C.h.-Q. roboris G.e.-Q. roboris G.e.-Q. roboris G.e.-Q.roboris S
Subasocijacija:


typizum carpinetosum
betuli
caricetosum
b rizo id´es
caricetosum
remotae
t
u
Broj snimka: 1 2 3 4 5 6 1 8 P
Područje Žutica a
Odjel/odsjek:
Veličina ploha (nr):
122b
400
83a
400
146a
400
167b
400
168a
400
100g
400
181b
400
119a
400
nj
Datum snimanja: 27.6.97. 1.7.97. 24.6.97. 19.6.97. 19.6.97. 1.7.97. 17.6.97. 27.6.97. u
Pokrovnost (%): d
sloja drveća
sloja grmlja
100
1
100
20
50
40
50
5
80
20
70
40
80
60
80
50
j
e
sloja priz. rašća 90 90 100 90 100 100 100 80 1


FLORNI SASTAV
Svojstvene vrste sveze (Alno-Quercion):
Quercus robur L. A
Fraxinus angustifolia Vahl.
Alnus glutinosa (L.) Gartn.
Fraxinus angustifolia Vahl.B
Ulmus carpinifolia Gled.
Alnus glutinosa (L.) Gartn.
Viburnum opulus L.
Genista tinctoria subs, elata L.
Ca rex re mo ta L. C4
+
1
4
+
3
+
2
5
1
1
+
3
2
4
2
2
2
1
V
III
II
III
III
II
I
I
V
19