DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Baričević: EKOLOSKO-VKGKT. PROMJENE U SUMAMA HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČ. G.J. "ŽUTICA" Šumarski list bi. 1 2. CXXIII (1999), 17-28 usporedba sadašnjega stanja sa stanjem istih zajepomoći pri praktičnom rješavanju ovoga i sličnih dnica na drugim područjima sušenja hrasta lužnjaka problema u našim nizinskim ekosustavima, kao zna (Kalje, Turopoljski lug, Pokupski bazen), čajan prilog potrajnom gospodarenju. usporedba ovih zajednica sa zajednicama hrasta luFitocenološka istraživanja šumske vegetacije vrše žnjaka u područjima gdje nije došlo do poremećaja na su kombiniranom Braun-Blanquetovom metodom, (Lipovljanske šume), držeći se relevantnih uputa za fitocenološka istraživa uzimajući u obzir i druga ekološka istraživanja, nja i kartiranje vegetacije (Horvat i dr. 1950). Pošti pretpostaviti smjer sindinamskog razvoja zajednica van je Kodeks fitocenološke nomenklature (Bark hrasta lužnjaka u g. j. "Žutica", man i dr. 1986). PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Istraživanja su obavljena u gospodarskoj jedinici "Žutica" US Zagreb, koja predstavlja šumski kompleks između autoceste Zagreb-Lipovac na sjeveru, rijeke Save na jugu, rijeke Lonje na zapadu i rijeke Česme na istoku. Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 6 116, 68 ha, od čega je obraslo šumskim sastojinama 5 107,41 ha i to zajednicama hrasta lužnjaka oko 75 % ukupne obrasle površine. Područje gospodarske jedinice "Žutica" je valovita niza s blagim uzvišenjima (gredama) i jednako blagim udolinama (nizama) te manjim i većim vodotocima. Na najnižim mjestima česte su bare, u kojima voda leži čitavu ili veći dio godine. Zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba razvijena je na gredama, na nizinskom smeđem tlu, nizinskom pseudogleju i mineralno-močvarno umjereno oglejanom tlu (semiglej), a zajednica hrasta lužnjaka i velike žutilovke u više ili manje vlažnim nizama, na mineralno- močvarnim tlima i nizinskom pseudogleju. Klimatske prilike prezentirane su podacima meteorološke postaje Sisak za razdoblje od 1983. do 1992. godine: srednja godišnja temperatura zraka 11,0 °C, srednja godišnja količina oborina 872 mm (471 mm u vegetacijskom razdoblju), srednja godišnja relativna vlaga zraka 77 %, što prema Köppenovoj klasifikaciji klima označava umjereno toplu kišnu klimu i ima obilježje Cfwbx". Prve pojave sušenja u šumi "Žutica" vezane su za 1910. godinu i od tada do danas imaju nekada veću, nekada manju pojavu, dok su prva posebice jaka sušenja bila u razdoblju od 1924. do 1927. godine. Drvna masa hrastovih sušaca samo u 1924. godini iznosila je oko 50 000 m´, a stanje se sljedeće godine još i pogoršalo. Uzroci tome su prema pojedinim istraživačima različiti, ali ono što se zna je to daje tih godina poplava koincidirala s defolijacijom, kao što se to dogodilo i u proljeće 1965. i 1966. godine. U kratkom razdoblju od 1966. do 1973. godine posušilo se oko 300 000 m3 drvne mase, uglavnom hrasta lužnjaka. Totalna sušenja su skoro isključivo nastala u nizama gdje se voda duže zadržavala. Na gredama je jačeg sušenja bilo samo mjestimično. Ovakvo katastrofalno sušenje na relativno maloj površini nije se nikada ranije dogodilo, te je bilo povodom da se istraživanja ovoga problema nakon dugog vremena ponovno intenziviraju. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results of research and discussion Šumske zajednice hrasta lužnjaka na istraživanome području i njihov sistematski položaj Forest associations of pedunculate oak in the studied area and their systematic position Na istraživanome području prisutno je veliko bogatstvo šumskih zajednica, a šumske zajednice hrasta lužnjaka mogu se razvrstati u sljedeće sistematske skupine: Razred: Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 1937 red: Fagetalia sylvaticae Paw\. 1928 sveza: Carpinion betuli Ht, 1956 as.: Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) emend. Rauš 1969 Čimbenici destabilizacije ekosustava "Žutica" Šuma "Žutica" predstavlja ekosustav koji je ponajprije djelovanjem čovjeka uvelike promijenio svoj prirodni izgled i prirodnu stabilnost. subas.: typicum Rauš 1971 subas.:fagetosum Rauš 1971 Razred: Alno-Populetea Fk. et Fb. 1964 red: Populetalia albae Br.-Bl. 1931 sveza: Alno-Quercion roboris Ht. 1938 as.: Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938 subas.: caricetosum remotae Ht. 1938 subas.: caricetosum brizoides Ht. 1938 subas.: carpinetosum betuliGlav. 1961 Factors of destabilization in the ecosystem "Žutica" Uzroci narušavanja prirodne stabilnosti i izgleda zajednica hrasta lužnjaka kao i cjelokupne destabilizacije šumskog ekosustava "Žutica" su: |