DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1999 str. 17 <-- 17 --> PDF |
I. Tnnajslic: STO SU ABIES PARDEI GUSSONE 1 "ABIES BIOKOVOENSIS"-´ Šumarski list br. I 2. CXXIII (1999). 11-16 RASPRAVA - Discussion Stručnjaci koji prate zbivanja i aktivnosti Šumarskog fakulteta u Zagrebu, dobro znaju daje 1992. godine iz tiska izašla monografija "Šume u Hrvatskoj" u redakciji prof. Đ. Rauša (usp. Rauš 1992), a iste je godine u jesen održan i znanstveni simpozij o jeli pod znanstvenim vodstvom prof. B. Prpi ča i prof. Z. Seletkovića (usp. Prpić iSeletković 1992). Za našu je problematiku o taksonima "Abiespardei" i "A. biokovoensis" važno daje iste 1992. godine u dva različita rada (Borzan etal. 1992, Rac i Lovrić 1992) odnos navedenih taksona upravo dijametralno suprotan. Borzan et al. (1992) navode "A. biokovoensis (Kušan prov.) Radić = A. pardei Gaussen", aRac i Lovrić (1992) tvrde daje "A. pardei Gaussen = A. biokovoensis". Iz navedenoga se razabire da svim netom navedenim autorima (Borzan, Rac, Lovrić) nije jasno niti stoje A. pardei, ni stoje "A. biokovoensis". Abies pardei Gaussen, kako je u prethodnom poglavlju istaknuto, validno je opisana na temelju originalnih stabala uzgojenih u Arboretumu. Opisivanje pojedinih vrsta iz uzgoja nije rijetko. Tako je npr. Pinus ZAKLJUČAK Literaturni navodi da na području Republike Hrvatske, u sklopu ili na rubu areala obične jele (Abies alba) raste neka druga vrsta jele, označena jednom kao "Abies pardei", a drugi puta kao "A. biokovoensis" u potpunosti su netočni. A. pardei opisana iz Arboretuma Le Barres u Francuskoj najvjerojatnije potječe iz sjemena sakupljenog u Alžiru u sklopu areala vrste A. numidica. Na temelju originalnog opisa jasno se može razabrati da nema nikakve veze s bilo kojom populacijom jele iz Hrvatske. LITERATURA B o rzan,Ž., Lovrić, A.Z., Rac, M., 1992: Hrvatski biljni endemi. U Đ. Rauš (ed.): Šume u Hrvat skoj: 223-236. Chat er, A. O., 1964: Abies Miller. U T. G. Tutin & V. H. Heywood (eds.): Flora Europaea 1: 29-30. Cambridge University Press. Chater, A. O., 1993: Abies Miller. U T. G. Tutin & V. H. Heywood (eds.): Flora europaea ed. 2, 1: 37-38. Degen , A., 1937: Flora Velebitica 1. Budapest. Fukarek , P., 1964: Die Tannen und die Tannenwälder der Balkanhalbinsel. Schweiz. Zeitschr. Forstw. (Zürich) 115(9-10): 518-533. halepensis Mille r opisan iz Botaničkog vrsta Chelsea kraj Londona, a Quercus brutia Ten. iz Botaničkog vrta u Napulju. Ona jela koja raste na Biokovu i koju je Kušan potpuno subjektivno nazvao "biokovoensis" nema nikakvu taksonomsku vrijednost, pa status vrste "A. biokovoensis" koji se pripisuje J. Radić u potpuno je proizvoljan. Usput treba spomenuti da J. Radi ć ni u jednom svom radu ne spominje kombinaciju "A. biokovoensis (Kušan prov.) Radić", kako to navode Borzan etal.(1992). Na temelju svega iznijetoga, podaci koje donose Borzan et al. (1992) iRac iLovrić (1992) ne mogu se uzeti ozbiljno. Šteta da su u takvom obliku objavljeni. Objavljivanje takvih podataka čak je i štetno, jer dovodi u nedoumicu one stručnjake koji pažljivo čitaju objavljene tekstove, ali nemaju dovoljno predznanja da ocijene stoje točno, a što ne. Sa ciljem da se netočni podaci isprave i s nadom da će ga pročitati zainteresirani stručnjaci, napisan je i ovaj članak. - Conclusion "A, biokovoensis" trebala bi biti posebna vrsta "blokovska jela", ali se to nijednom od uobičajenih metoda ne može ustanoviti. Ona se na razlikuje od obične jele, pa je treba smatrati vrstom A alba, kako to navode svi autori koji su se tom problematikom bavili. Da li se na Biokovu radi o posebnom ekotipu obične jele trebat će utvrditi objektivnim istraživanjima pomoću odgovarajućih znanstvenih metoda. Jela na Biokovu izgrađuje dvije šumske zajednice i to jednu razmjerno termofilnu sa crnim grabom (As. Ostryo-Abietetum) ijednu izrazito mezofilnu (As. Rhamno-Abietetum). - References Gaussen , H., 1928: Une nouvelle espece de sapin Abies pardei. Soc. Hist. Nat. Toulouse 57: 357 366. Gudeski , A., 1966: Morfologijanasemena i na šišarkite na elata (Abies alba Mill.) od Nacionalniot park Risnjak. God. Zborn. Šum. Fak. Skopje 19. Gudeski , A., 1967: Tipovi šišarki kaj elata (Abies alba Mill.) od nekoi planini vo SR Makedonija. God. Zborn. Šum. Fak. Skopje 20: 89-102. Gudeski , A., 1969: Storni i epidermalni kletki vorazlični delovi na krunata kaj elata (Abies alba Mill.). God. Zborn. Zemled.-Šum. Fak. Skopje 22:141-157. |