DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Drugi dan boravka započeo je posjetom Velebitskom
botaničkom vrtu koji se nalazi na 1480 m, a u njega
se ulazi s ceste odmah nakon odvojka za planinarski
dom Zavižan. Osnivanje vrta pripada prof. Kušanu, a
prošle je godine navršio 30. obljetnicu osnutka (19671997).
Za osnivanje toga bilo je važno otkriće mnogobrojnog
bilja koje raste na Velebitu, pa se tako i danas u
vrt mogu unositi samo biljke koje rastu na tome području.
Sudionici te ekskurzije bili su zahvaćeni vrlo
jakim i hladnim vjetrom (srednja godišnja temperatura
iznosi 3,5 °C).


Nakon posjete botaničkom vrtu sudionici ekskurzije,
pod vodstvom prof, dr Željka Poljaka, prolaze
jednim dijelom Premužićevom stazom, koja je dugačka
50 km i danas nosi ime osnivača. Tu se mogla
uočiti i pretplaninska bukva sa smrekom.


Nakon "Premužićeve staze" sudionici dolaze u Zavižan,
gdje je priređen odmor i ručak, a potom upoznavanje
s radom meteorološke postaje.


Poslijepodnevni program sastojao se od posjete Štirovači.
U odjelu 11 nalazi se smreka, bukva i jela, od
togaje smreke 10%, a drvna masa iznosi 542 mV ha. Na


pokusnoj plohi drvna masa iznosi 720 mV ha, prirast
7,5 m\ Ovdje je kvalitetna jela većih dimenzija.


Najednom drugom lokalitetu čujemo zaboravljenu
riječ "femlšlag". Tu nalazimo i primjer ovoga zahvata u
sastojini. Ipak, glede ove rijetkosti dozvoljavamo nekoliko
riječi više o tome. Taj oblik gospodarenja - uzgojnih
zahvata - pogodan je, a čini neku sredinu
između prebornog i jednodobnog načina. Jedno od
glavnih načela je: sastojina nije proizvod nego sredsvo
za dobivanje što većih prihoda. Pomlađivanje u prebornoj
šumi nema početka ni kraja; u skupinastom gospodarenju
obnova započinje slobodnim stvaranjem središta
pomladnih skupina (prirodno, umjetno ili kombinirana
obnova). Za ovaj uzgojni zahvat potrebna je
sloboda duha, stručna smionost, stvaralačka sposobnost
i intelektualna stručnost u prvome redu, oslobađanje
od formalizma i shematizma. Ovdje se može očekivati
da će tako i biti.


Treći dan ekskurzije (20. rujna 1998.) odlazimo u
predio "Rakita" kraj Oltara. Slijedi upoznavanje s ranijim
pošumljavanjem crnog bora koje je izvršeno uz
riperanje tla na 40-60 cm (mehanička obrada tla) te
sadnju crnog bora 2 + 0 u kontejnerima veličine 18 cm.
U blizini se nalazi mlada kultura crnoga bora podignuta
sjetvom sjemena. Uočen je velik broj individua.


Slijedi put u Senjsku Dragu. Od "Oltara" cestom serpentinama
put vodi do Sv. J urj a, potom u Dragu.
U prošlosti ovdje nije bilo šume, pa su bujice s kamenjem
odlazile u grad Senj. Prva pošumljavanja započela
su 1847. godine s više vrsta, no uspješno je pošumljen
samo crni bor. Danas Senjska Draga ima zaštitni
karakter, površine 1500 ha, uže područje, i 3135 ha šire
područje. Pregledane su još neke sastojine na širem području,
pa se tako došlo i do autoktonoga (R o n č e v i ć)
crnog bora.


Na kraju našeg posjeta Sjevernom Velebitu, voditelj
stručnog dijela ekskurzije dr. Vice Ivančević upoznao
je sudionike sa spomenikom i grobom Kajeta


K. n e ž i ć a (1786-1848) na cesti (Jo z c f i n a) u blizini
lugarske kuće. Knežić je bio vojnik , projektant cesta i
drugih objekata.
Nakon toga sudionici kreću prema Zagrebu.
I ovom prilikom HŠD, Ogranak Zagreb, još se jednom
zahvaljuje direktoru Hrvatskih šuma inž. Ivanu
Tarnaju, Upravi šuma Senj, Šumarskom društvu,
Ogranak Senj, Šumariji Krasno i svim kolegama iz
Uprave Senj, koji su sudjelovali, vodili te omogućili
uspjeh ove izuzetno vrijedne i lijepe ekskurzije.


Mladen Stojković


Slika I. Sjemenska sastojina jele Krasnarskaduliba, odjel 16.
(Foto: Mladen Stojković)