DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 89 <-- 89 --> PDF |
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI JOSIP MALNAR "Istraživanje stojbinskih uvjeta za naseljavanje malog tetrijeba (Lyrurus tetrix L.) na području Gorskog kotara" - naziv je magistarskog rada koji je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dan iza blagdana sv. Huberta, u srijedu, 4. studenog 1998. uspješno obranio Josip Mal nar, dipl. inž. šum. iz Tršća, upravitelj Šumarije Gerovo,. delničke Uprave šuma JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, postigavši akademski stupanj magistra znanosti. Magistarski rad, koji obuhvaća ukupno 87 stranica teksta, s 23 tablična prikaza i preglednim zemljovidom istraživane potencijalne stojbine malog tetrijeba, Mal nar je izradio pod vodstvom dr. se. Dominika Rag uža, izvanrednog profesora u miru. U povjerenstvu na završnom ispitu i obrani magistarske radnje, uz profesora R a g u ž a, bili su prof. dr. sc. Joso Vukelić , dekan Šumarskog fakulteta kao predsjednik i prof. dr. sc. Paula Durbeši ć s Prirodoslovnomatematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad je podijeljen u šest osnovnih poglavlja, u kojima je M a 1 n a r preko spoznaja o obitavanju malog tetrijeba u prošlosti Hrvatske i sinekološkim uvjetima za njegovo obitavanje te sretno odabranim i izučenim primjerenim lokalitetom na području Gorskog kotara, dokazao da je reintrodukcija ovog predstavnika šumskih koka moguća i provediva. Kao potencijalnu stojbinu za unašanje malog tetrijeba ili ruževca pristupnik je odabrao visinske česti Velikog i Malog Risnjaka, hrvatskog Snježnika, Guslicu i Jelenje (1100-1450 mnm) na ukupnoj površini od 3400 ha. U odnosu na antropogene utjecaje (u raduje obrađeno 10 mogućih aktivnosti, koje bi mogle utjecati na stabilnost vrste) sretna je okolnost daje veći dio istraženog područja (najnovijim proširenjem) obuhvaćen Nacionalnim parkom Risnjak, što bitno povećava stupanj sigurnosti, odnosno postotak vjerojatnosti da će reintrodukcija ruževca uspjeti. U poglavlju Rezultati istraživanja i rasprava, Ma Ina r je utvrdio da razlike između planinske vegetacije Alpa, gdje obitava soj tetrijeba ruževca koji bi poslužio za reintrodukciju, i vegetacije Dinarida nisu značajne, što drugim riječima znači da bi prehrambeni potencijal istraživanog područja bio zadovoljavajući. Sli čno je stanje i s entomofaunom, posebice one iz skupine Collembola, kao animalnom komponentom ishrane. Iako na istraženom području vlada umjereno hladna klima s prosječnim padalinama od 3500 mm (Lividraga 3770), visokom relativnom zračnom vlagom, čestim proljetnim i kasno jesenskim mrazevima, te visokim i dugotrajnim snježnim pokrivačem, podatak da najmanje oborina padne u kolovozu (166 mm) Mal nar smatra povoljnom okolnošću, budući da upravo tada koka vodi još nedorasle piliće. Uz tri najveća europska predatora - vuka, reintroduciranog risa i smeđeg medvjeda, koji obitavaju u Gorskom kotaru, M a 1 n a r navodi 10 vrsta dlakavih i 7 vrsta pernatih predatora koji bi mogli ugroziti početnu mini populaciju malog tetrijeba. Da bi utvrdio prisutnost kuna (bjelice i zlatice) i lisice, koje predstavljaju najveću opasnost svim šumskim kokama (nedvojbeno dokazano u nas na primjeru tetrijeba gluhana), pristupnik je postavio 10 lovki na raznim nadmorskim visinama tijekom ljeta i zime, prateći tako njihovo prisuće od 1100 do 1450 m nadmorske visine. Na nadmorskoj visini od 1450 m nije ulovljen niti jedan predator! Zaključak magistarske radnje prema kojem postoje uvjeti za naseljavanje tetrijeba ruževca na istraženom području Gorskog kotara, Mal nar temelji na ovim spoznajama: - meteorološki podaci istraživanog i komparativnog staništa na kojima ruževac obitava bitno se ne razlikuju, - što se biljne hrane tiče Hrvatska (Gorski kotar) ima stanovite prednosti spram onima u Italiji (Trentino) i/ili Sloveniji (Alpe). Slično je i sa utvrđenim bogatstvom faune člankonožaca, što bi sve zajedno s antropogenim čimbenicima moglo činiti stanište prikladnog boniteta za naseljavanje, opstanak i uzgoj malog tetrijeba. Ocijenivši magistarski rad pristupnika Josipa Mal nar a dipl. inž. šum. originalnim djelom, koje predstavlja vrijedan doprinos šumarskoj znanosti i praksi, članovi povjerenstva u svom pismenom izvješću istakli su da rezultati istraživanja daju spoznaju da šumarstvo, uz raniju reintrodukciju risa i europskog dabra, reintroducira još jednu životinjsku vrstu u šume Hrvatske. |