DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Povodom otvaranja Kr. šumarske akademije istogaidana predvečer, članovi Društva u dvorani glazbenoglzavoda bili su nazočni "svečanoj instalaciji rektoraimagnifica za god. 1898/9", gdje je odstupajući rektor rrmagnificus dr. I. Dočkal pozdravio prve slušateljeišumarstva na zagrebačkom sveučilištu, smatrajući ovo) važnim događajem za Sveučilište, temeljenom naiZakonu od 13. ožujka 1897. o promicanju gospodarstva\ u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i naredbama vlade: od 7. listopada 1898. br. 66.101 i 66.102 kojimaje uređenjem šumarske obuke i izdanjem naukovnog i ispitnog reda za slušatelje šumarstva ustrojen na Sveučilištujtečaj za slušatelje šumarstva koji je po zakonu pripojen1Mudroslovnom fakultetu. Tom se prigodom posebno} osvrnuo na Šumarsko gospodarsko učilište u Križevcima koje je bilo "predtečom šumarske akademije" pa1budućim slušateljima stavlja na srce "da čuvaju harnu1spomen na križevačko učilište, koje je uzgojilo mnoge; vrstne šumare, i koji su sav svoj mar i trud uložili, da1goje i čuvaju šume -to neprocjenjivo narodnje blago". Nakon svečane instalacije novog rektora nastavljeno je: slavlje u "narodnom zemaljskom kazalištu" (izgrađenom samo tri godine ranije, 1895. godine), u kojemu se u čast glavne skupštine Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, otvaranja Šumarskog doma i Kr. šumarske akademije "uz sjajnu razsvjetu davala opera Porin, remek djela našega Lisinskoga". U prijepodnevnim satima 20. listopada 1898. godine svečano je otvoren novosagrađeni Šumarski dom. Svečano ukrašenim prostorom "kretala se množina1šumara iz svih krajeva domovine, koji su pohrlili u bieli1Zagreb, da drže svoju skupštinu i da proslave ovu najnoviju fazu u naprednom razvitku šumarske struke". Odbor Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva naičelu s predsjednikom Markom grofom Bomb eile som i potpredsjednikom Ferdom Zikmundovsky m dočekaoje na stubištu i pozdravio presv. gospodina odjelnog predstojnika Otona pl. Kraj cso v iesai -Iločkoga, koji je u ime svietloga bana otvorio dom. S njim su u pratnji bili gospoda banski savjetnik dr. Ivo1 Na tragu jednog značajnog jubileja M a 11 i n, odsječni savjetnik Teodor M a 11 i n i već prije stigla gospoda prorektor dr. Josip Dočkal, rektor dr. Josip Šilović s profesorskim zborom, ravnatelj I. hrvatske štedione g. Milivoj Crnadak, članovi porote koja je prosuđivala osnove za gradnju doma, gospoda građevinski savjetnik Herman Bolle i grad. tehnički savjetnik Milan Lenuc i. Pozdravne govore izrekli su društveni predsjednik Marko grof. Bombelles i Oton pl. Krajcsovics -Iločki, koji čestita Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu što je zajedničkim i složenim radom uspjelo podići ovaj dom. Sa željom:"vivat, floreat i crescat" on proglašava Šumarski dom otvorenim. Povodom otvaranja Šumarskog doma, kr. šumarske akademije i Šumarskog muzeja, Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu pristigle su mnogobrojne brzojavne čestitke. Od Svietloga bana Dragutina grofa Khuen-Hedervarya, odpreuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo E. D a r a n y -a, od rektora carske kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für Bodencultur) od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, od profesorskog zbora c. kr. visoke škole za zemljatežtvo u Beču i dr. I danas je "Hrvatski šumarski dom" u vlasništvu Hrvatskoga šumarskoga društva (poslije II svjetskog rata polovica zgrade je nacionalizirana, ali je odlukom Sabora 1978. godine vraćena u vlasništvo Društva). Pored Hrvatskoga šumarskog društva kao vlasnika, korisnik prostora su najvećim dijelom "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, a zatim Institut za međunarodne odnose i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Do nedavno, vrlo je malo ulagano u održavanje zgrade, pa se sada nastoji nadoknaditi propušteno, ovisno o financijskim mogućnostima. Želja nam je da makar održimo ono što su naši prethodnici svojim žarom i marom sagradili, a čime smo mi šumari postali značajan dio povijesti grada Zagreba, Hrvatskoga sveučilišta i Hrvatske nam domovine. H. Jakovac (Fotografije: Mosinger i Breyer, Zagreb Ilica H., iz arhiva HŠD-a.) 120. OBLJETNICA OSNUTKA POSEBNE SENJSKE ŠUMARSKE USTANOVE KRALJEVSKOG NADZORNIŠTVA ZA POŠUMLJENJE KRASA KRAJIŠKOG PODRUČJA -INSPEKTORATA ZA POŠUMLJAVANJE KRŠEVA, GOLETI I UREĐENJA BUJICA. Naša zemlja može se ponositi bogatom šumarskom tradicijom, zavidne stručne razine, rezultati koji se mogu ravnopravno mjeriti s najrazvijenijim europskim zemljama. Nažalost, povijest našega šumarstva do da nas nije dovoljno istražena ni valorizirana. Poznato je daje povijest najbolja učiteljica života, koja nam, između ostalog, služi za bolje predviđanje budućnosti u zakonitostima razvoja svih aspekata našega života. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 67 <-- 67 --> PDF |
U domeni šumarstva primorskoga krša, odigrao se je prije 120 godina jedan značajni događaj. Naime, kao odgovor na krajnje nezadovoljavajuće stanje u primorskom krajiškom kršu, tadašnja Vojna krajina 7. svibnja 1878. g. osnovala je Kraljevsko nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja u Senju, (dalje: Nadzorništvo) kao posebnu šumarsku ustanovu. Važno je naglasiti daje to bila druga posebna šumarska ustanova na kršu Jadranskog mora, osnovana neposredno nakon slične šumarske ustanove u Trstu. Osnutak Nadzorništva bio je važan događaj u životu ovih pasivnih krajeva Vojne krajine na uskom i dugačkom koridoru priobalja širine 3-8 km od Povila kraj Novog Vinodolskog (granice Provincijala) na sjeveru, do Sv. Magdalene (granice Dalmacije) na jugu. U sklopu mjera poboljšanja života Krajišnika, tadašnje vlasti odlučile su uložiti značajna sredstva i u razvoj šumarstva na kršu. Poznati šumarski stručnjak Josip We s s e 1 y, čiji je utjecaj kod osnivanja Nadzorništva u Senju bio vrlo velik, smatrao je da će radovi pošumljavanja krša omogućiti znatne zarade Krajišnicima. Takvi radovi znatno bi utjecali na poboljšanje ekonomskih i socijalnih prilika područnog stanovništva i općenito stvaranja boljih uvjeta cjelokupnog života na primorskom kršu. Iako je naredbom c. kr. glavnog zapovjedništva Vojne krajine u Zagrebu 7. svibnja. 1878. g. Nadzorništvo u Senju osnovano kao provizorno, njegov rad je potrajao punih 64. godine do zaključno 31. srpnja 1942. godine. Istovremeno sa spomenutom naredbom Povjerenstvo Krajiške investicionalne zaklade također je izdalo naredbu u vlastitom djelokrugu o osnivanju senj- EduardMalbohan (Goldstein, Šlcska 1844.-Karlovac 1931. g.). Prvi upravitelj Kr. nadzorništva od 1878-1893. g. Autor je prvih osnova za pošumljavanje krša. Usavršio je tehniku pošumljavanja krša, a uz to je bio izvanredni opažač i intuitivni ekolog. skog Nadzorništva. Službeno se upotrebljavao jedino njegov naziv na njemačkom jeziku i glasio je "Karstaufforstung Inspektorat für das Grenz Landesgebiet". Glavne zasluge za osnivanje Nadzorništva pripadaju Antunu Mollinaryu , c. kr. generalu topništva, tadašnjem zapovjedniku Vojne krajine i Milanu Durstu, šumaru, tadašnjem upravitelju Krajiške šumske uprave. Osim službenog, senjska Institucija pojavljuje se u Šumarskom listu, 1879. g. i pod nazivom "Nadzorništvo za ošumljenje morskog krasa u hrvatskoj krajini". Međutim, kasnije se ovaj naziv više ne susreće, već jedino egzistira prvi naziv iz 1878. godine. Nakon osnutka 1878. g. Nadzorništvo je podvrgnuto neposredno zagrebačkoj Vojnoj komandi kao krajiškoj upravnoj vlasti, odnosno njezinom šumarskom odjelu do 1885. g., a zatim Kraljevskom šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu. Na prijedlog Milana Durst a za prvog privremenog upravitelja postavljen je Eduard Malbohan , a Nikola J a s i k a, geometar, za njegovog zamjenika. Od osnutka Kr. šumarskog ravnateljstva 1885. g., pa sve do njegovog ukinuća 1918. g., potpadalo je Nadzorništvo pod njegovu ingerenciju, zajedno s državnim šumama Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a time i pod Kraljevsko ugarsko ministarstvo poljodjelstva, trgovine i obrta u Budimpešti. Sredstva za rad Nadzorništva osigurala je Krajiška investicionalna zaklada, i to najviše zahvaljujući Milanu Durstu, koji je sredio odnose u toj Zakladi i odlučno utjecao na stalni priljev sredstava za pošumljavanje krša. Neposredno nakon završetka I. svjetskog rata 1918. g. pa sve do 1923. g. Nadzorništvo potpada pod upravu Zemaljske vlade, a zatim izravno pod Ministarstvo šuma i rudnika (19241930. g.) i od 1930. g. pod bansku upravu Savske banovine. Šumarski odsjek povjereništva u Zagrebu u sklopu Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu 1921. g. povjerio je svojom odredbom upravitelju Nadzorništva upravu državnih šuma i nadzor nad šumsko-političkom upravom otoka Krka, kao i vođenje šumsko-tehničkih agendi kotara Crikvenica i Punat na Krku. Nadzorništvo mijenja naziv u "Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" 1. rujna 1925. g. pod čiju stručnu upravu potpadaju sve površine bivšeg Nadzorništva proširene na srezove Kastav, Sušak, Bakar, Crikvenica, Novi, Krk i Rab. Međutim, od 1929/30. g. Inspektorat je prestao voditi stručnu upravu kod pošumljavanja krša i goleti izvan svog nekadašnjeg područja (bivšeg primorskog krša Vojne krajine), koji su potom prešli u nadležnost područnih sreskih načelstava. lako je Inspektorat od 1930. g. potpao pod bansku upravu Savske banovine, odnosno šumarski odsjek Poljoprivrednog odjeljenja vrhovni nadzor, kao i vođenje politike pošumljavanja, uređivanja bujica i lovstva ostali su i nadalje u domeni Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu. Takva situacija ostala je i nakon osnutka Ba |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Ukupna površina četiriju rasadnika iznosila je 2.54 ha, odnosno 1.49 ha proizvodne površine, u kojima je ukupno posijano 14.344 kg. sjemena ili godišnje 231 kg. Proizvedeno je ukupno 82,724.368 komada sadnica ili prosječno godišnje 1,334.264 komada sadnica (četinjača 93.3% i listača 6.7%). Od sveukupno raspodijeljenih sadnica 60% se odnosi na cijelu zemlju, a 40% na područje Nadzorništva - Inspektorata. U rasadničarstvu puno pozornosti se poklanjalo provenijenciji i aklimatizaciji sadnica, pa je tako već 1895. g. trušen crni bor s područja Senjske drage u vlastitoj trušnici, prvoj na Balkanu. U kulturama - branjevinama Osoblje Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujiea u Senju godine ukupno je pošumljeno sadnjom 1925. U sredini u prvom redu sjedi dr. Josip Balen, upravitelj; bio je vrhunski šumarski 3.179 has 14,924.771 komada sadstručnjak i znanstvenik i svakako naš najistaknutiji šumarski stručnjak za krš. novine Hrvatske 1939., a u svibnju 1941. g. Nadzorništvo je potpalo pod novoformirano Ministarstvo šumarstva i rudarstva NDH sa sjedištem u Zagrebu. Rukovodeći se vjerovatno stvarnim karakterom poslova senjskog Inspektorata, vlast Banovine Hrvatske mijenja mu ime 7. ožujka 1940. g. u "Nadzorništvo za pošumljavanje krševa i golijeti". To će ime zadržati do prestanka svoga djelovanja 31. srpnja 1942. godine i osnutka Ravnateljstva šuma u Senju, a čijem je sklopu pripalo i cjelokupno područje nekadašnjeg senjskog Nadzorništva. Senjsko ravnateljstvo obuhvaćalo je kotare: Kraljevica, Crikvenica, Novi, Senj, Karlobag, Obrovac i Pag, sa šumarijama: "Crikvenica" u Crikvenici, "Nehaj" u Senju, "Primorje" u Karlobagu i "Obrovac" u Obrovcu. Tijekom kontinuiranog 64-godišnjeg rada (18781942. g.) posebna senjska šumarska ustanova gospodarila je s 95 predjela kultura - branjevina na 10.097 ha koji su se prostirali diljem 51.777 ha primorskog dijela krša. Početna koncepcija djelovanja Nadzorništva, u prvome redu, oslanjala se na obnovi postojeće oskudne vegetacije u branjevinama i izgradnji suhozidova, ali se kasnije napušta u korist zamašnih pošumljavanja i prirodnog pomlađivanja. Međutim, pošumljavanje je zahtijevalo vlastitu proizvodnju sadnica, koja je započela već 1879. g. u Sv. Mihovilu (Senjska draga), našem prvom šumskom rasadniku u zemlji, a nakon toga i u nekoliko manjih rasadnika. U proizvodnji sadnica koristila se suvremena tehnologija toga vremena, rezultati koji su kasnije upotrijebljeni prilikom osnivanja novih rasadnika. nica (četinjača 83.1% i listača 16.9%). Prema pojedinim vrstama crni bor sudjeluje sa 81%, crni jasen s 5%, dok se preostalih 14% ukupnog broja sadnica odnosi na 76 vrsta sadnica. Od ukupne pošumljene površine odnosi se na pošumljavanje ("novosadnju") 1.738 ha sa 10.466.389 komada sadnica (četinjača 85.3% i listača 14.7%), te popunjavanje 1.441 ha sa 4,458.382 komada sadnica (četinjača 78% i listača 22%). Osim sadnje, izvedena je i sjetva kao dodatak sadnji s ukupno 3.612 kg sjemena (četinjača 1.6% i listača 98.4%). Od sveukupne količine sjemena prilikom pošumljavanja sadnjom upotrijebljeno je samo 172 kg, a kod popunjavanja sadnjom čak 3.44o kilograma. Godišnje je pošumljeno prosječno 27 ha sa 163.000 komada sadnica i 2.7 kg sjemena, te popunjeno 23 ha sa 70.000 komada sadnica i 53.7 kg sjemena. Prema tomu prosječno je godišnje pošumljeno i popunjeno 50 ha s 233.000 komada sadnica i 56.4 kg sjemena. Kod tih radova upotrijebljeno je 78 različitih vrsta sadnica (četinjača 17 i listača 61). Prosječni broj sadnica po ha iznosio je kod pošumljavanja 6.021 komada i godišnje se kretao u širokom rasponu od 11.833 do 1.267 komada, a kod popunjavanja 3.094 komada i godišnjim rasponom od 11.900 do 1.093 komada. Ukupno je sađeno prosječno 9.115 komada sadnica po ha u godišnjim rasponima od 23.270 do 4.043 komada. Od ostalih uzgojnih radova u kulturama - branjevinama izvršeni su: resurekcija (851 ha), prirodno pomlađivanje (7.435 ha), čišćenje (53 ha) i proreda (144 ha) što nikako nije bilo dovoljno za njihovo postupno pretvaranje u autoktone sastojine listača. Zbog toga je nastao ozbiljan zastoj u gospodarenju kultura - branje |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 69 <-- 69 --> PDF |
vina koji se danas tek djelomično može popraviti. Međutim, važno je istaknuti značajne rezultate Nadzorništva - Inspektorata koji je uz velike nedaće i nedovoljna sredstva uspio osnovati veliki broj kultura branjevina. Osim toga, posebne službe na uređivanju bujica, gdje je djelovao jedan broj specijaliziranih šumarskih stručnjaka, ostvarile su značajne tehničke radove na saniranju bujičnih tokova. Tom prilikom izgrađeno je ukupno 166 poprečnih kamenih pregrada u betonu, od kojih se svojom masivnošću ističe sedam pregrada, 92 uzdužne kamene građevine, te 260.4 km suhozida oko kultura - branjevina. Sredstva za nesmetani rad Nadzorništva - Inspektorata osiguravale su vlasti putem posebnih zaklada, fondova ili državnog proračuna. Uza sve teškoće u nesmetanom financiranju, utrošena su znatna sredstva za izvedbu 26 raznih vrsta radova i plaće osoblja, i to: 372.088 forinti, 1.229.129 kruna, 16.835.845 din i 404.996 kuna. Od sveukupnih sredstava utrošeno je za: 1. biološke radove 31.0%; 2. tehničke radove 20.8% i 3. plaće 48.2%. U sklopu bioloških radova najveći dio odnosi se na pošumljavanje (19.6%), a kod tehničkih radova na uređenje bujica (8.6%). Za cijelo vrijeme djelovanja izmijenilo se šest upravitelja (šefova), i to: Eduard M a lbohan (1878-1893. g.), Albert Rosmanith (1894-1898. g.), Oto Nyitray (1899-1918. g.), JosipBalen (1919-1925.g.), Alfons Kauders (19261934. g.) i Vinko Plesa (1935-1942. g.), pet pomoćnika: Nikola Jasika 1878. g., Bela Mačer 1897. g., SvetozarŠolc (1908-1911. g.), Đorđe Jelača (19251927. g.) i Ladislav Kohut (1925-1942. g.), te 79 lugara. Šumarski stručnjaci Nadzorništva - Inspektorata, uz pomoć lugarskog osoblja, dali su osobiti doprinos razvoju šumarstva na kršu u domeni sjemenarstva, rasadničarstva, pronalaženja najpogodnijih vrsta za pošumljavanje u odnosu na biološko - ekološka svojstva, tehnike pošumljavanja, zaštite šuma i potpune primjene ekologije, uspjelog saniranja divljih bujičnih tokova izvedenim pomoću biološko - tehničkih mjera, studioznim izborom lokacija kultura - branjevina, uređivanjem šuma te pejzažnm oblikovanjem privlačnih prirodnih predjela. Rezultati njihovog rada počeli su tijekom vremena pozitivno utjecati na poboljšanje prilika pustog primorskog krša i života područnog stanovništva. U svrhu bolje valorizacije i zaštite izvedenih radova bilo bi vrijedno proglasiti neke najuspješnije kulture - branjevine, uređene bujične tokove primjenom biološko-tehničkih mjera (senjski "Torrente" "Borova draga" kraj Sv. Jurja), sadašnji rasadnik Sv. Mihovil i upravnu zgradu u Senju kao spomenike naše tehničke kulture. Na temelju dosadašnjih detaljnih istraživanja kompleksnog djelovanja senjskog Nadzorništva - Inspektorata možemo se s pravom ponositi njegovim zavidnim rezultatima. Uostalom, osnutak Nadzorništva u Senju prije 120 godina označioje prekretnicu na putu razvoja našeg krškog šumarstva, koje se njemu zahvaljujući, danas razvilo do zavidne društvene, stručne i znanstvene razine. Zbog toga je ova jubilarna 120. obljetnica od osnutka posebne senjske krške šumarske ustanove, za jedno s osvrtom na njezino 64. go dišnje uspješno neprekidno djelo vanje (1878 - 1942. g.) prava prili ka za još jedno objektivno valo riziranje njezine uloge i važnosti u okviru šumarstva i celokupnog ži vota naše uže i šire domovine. Dr. se. V. Ivančević U povodu 100. obljetnice osnutka Kr. Nadzorništva održanje u Senju 1978. godine Plenum Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Uvodno izlaganje podnio je prof. dr. Branimir Prpić, tadašnji predsjednik našeg Saveza. |