DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Rosa: UTJECAJ FOSFOGIPSA IZ INDUSTRIJSKOG ODLAGALIŠTA NA HRAST LUŽNJAK (Querem robur) Šumarski list br. 11-1 2. CXXII (1998). 4" I-506 UVOD - Introduction Propadanje šuma sve je naglašeniji problem u Republici Hrvatskoj. Skladištenje tehnološkog otpada u blizini šuma dodatno ugrožava šumske ekosustave. Propadanje šume hrasta lužnjaka u blizini industrijskog odlagališta fosfogipsa vjerojatno je posljedica neposrednog utjecaja. Istraživanja utjecaja zračnog zagađenja na genom šumskog drveća uspješno su provedena u Sloveniji na smreci {Picea abies L.), (Druškovič, 1988b, Bavcon i sur. 1993. Slična istraživanja provedena su i u Austriji (Müller i sur. 1991). Propadanje šuma hrasta lužnjaka sve se više povezuje s atmosferskim zagađenjem. Istraživanja odnosa oštećenja krošanja hrasta lužnjaka i stupnja oštećenja genetičkog materijala provedena su na hrastu lužnjaku iz okolice Bjelovara (Zol do š i sur., 1994a, 1994b). Jedan od najstarijih i najčešće upotrebljavanih biljnih testova za proučavanje djelovanja različitih kemijskih spojeva na genom viših biljaka je Allium-test, kojegje 1938. godine uveo Levan, upotrijebivši korjenčiće zdravih lukovica običnog luka (Allium čepa L.). Allium-test pokazao se pogodan za utvrđivanje inhibicije rasta korjenčića, kromosomskih aberacija, kao i za ispitivanje djelovanja raznih supstanci iz okoliša na proces mitoze (Fi skesj ö, 1985). Razvoj suvremenih istraživačkih tehnika, poglavito elektronske mikroskopije, omogućio je neposredan livid u finu strukturu biljnih stanica, što je doprinijelo boljem razumijevanju grade i funkcija lista kao organa. U sklopu istraživanja tih struktura osobito su značajna saznanja o kutikuli i epikutikularnom vosku. Različiti zračni zagađivači i kisele kiše mogu neposredno ili posredno poremetiti normalno izlučivanje epikutikularnog voska. To smanjuje obrambenu funkciju lista (zaštitu od pojačanog ultraljubičastog i infracrvenog zračenja, kukaca, gljiva) i narušava regulaciju vode u biljci (Baker, 1973). Krajnja posljedica svih tih promjena može biti rano opadanje lišća i iglica. Iz ovih razloga su istraživanja utjecaja različitih zagađivača iz okoliša na površinske strukture lista sve zastupljenija u ekologiji. Svjetska istraživanja oštećenja šumskog drveća najopsežnije su provođena analizom iglica crnogorice. U Norveškoj je istraživan utjecaj ozona na epikutikularni vosak iglica bora (Barne s i sur., 1988). Suvremeni rasterski elektonski mikroskop (Scanning Electron Microscope-SEM) omogućio je površinsku analizu mikromorfoloških značajki lišća. Na taj način prepoznate su strukturne promjene površine iglica različitih crnogoričnih vrsta, koje su posljedica zračnog zagađenja (Huttunen i Laine, 1983; Sauter iVass, 1986). Upotreba Scanning elektronskog mikroskopa u istraživanjima epikutikularnog voska listova u Republici Hrvatskoj je u početnoj fazi. Za sada su tom metodom provedena istraživanja površine lišća, primjerice nekih hrastova (B a č i ć, 1996; 1997a) i jele (B a č i ć, 1998). 2. MATERIJAL I METODE - Material and methods Biljni materijal upotrijebljen za istraživanja uzet je iz neposredne blizine odlagališta fosfogipsa i sjemenske sastojine udaljene 2 km od odlagališta, kao kontrole. Izbor biljnog materijala napravljen je prema izgledu i stanju sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u cjelini, te osutosti krošnje pojedinih stabala. Izabrana stabla neposredno uz odlagalište imala su osutost krošnje 2. i 3. stupnja, što znači da su srednje do jako oštećena, dok su stabla iz kontrolne sastojine 0. stupnja, tj. nisu imala znakove oštećenosti krošnje. Stabla hrasta lužnjaka s kojih su sakupljani uzorci stara su 120 godina. Test citotoksičnosti proveden je na žirevima hrasta lužnjaka isklijavanih u vodovodnoj vodi u staklenkama na sobnoj temperaturi. Sijanci s dobro razvijenim korijenjem tretirani su 24 sata otopinama procesne vode iz odlagališta u razrijeđen)ima od 0,5%, 1,0%, 2,5%, 5% i 10%. Kao negativna kontrola upotrijebljeni su sijanci isklijavani u vodovodnoj vodi. Jedan dio korjenčića nakon tretmana stavljen je ponovno u vodovodnu vodu radi oporavka koji je trajao 24 sata. Nakon tretmana i oporavka, korjenčići su fiksirani u mješavini etilnog alkohola i ledene octene kiseline u omjeru 3:1. Za praćenje promjena u mitozi upotrijebljeni su sljedeći parametri: mitotski indeks (broj stanica u mitozi/ ukupan broj stanica), učestalost i tipovi kromosomskih aberacija. Utjecaj otpadne vode iz odlagališta na tijek mitoze i pojavu kromosomskih aberacija istraživan je upotrebom testa citotoksičnosti na biljkama hrasta lužnjaka isklijalih iz žireva sakupljenih u sjemenskoj sastojini, te Allium-testa. Za Allium-test upotrijebljene su lukovice luka Allium čepa var. ascalonicum. Za analizu genotoksičnosti, lukovice su naklijavane u vodovodnoj vodi. Nakon što su korjenčići narasli do dužine 1 cm, lukovice su tretirane otopinama procesne vode iz odlagališta u razrijeđenjima od 0,5%, 1%, 5% i 10%. Lukovice koje su rasle u vodovodnoj vodi predstavljale su negativnu kontrolu. Kao pozitivna kontrola poslužile su lukovice tretirane 1 x 104 IVI otopinom hidrazida maleinske kiseline (Pavlic a i sur., 1995). |