DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 54     <-- 54 -->        PDF

t I. Đuričić i T. Đuričić-Kuric: KLETI NA JUŽNIM OBRONCIMA KALNICKE GORE Šumarski list br. 11-12, CXXII (I 998). 537-546


Izgled i položaj kleti pokazuje poznavanje prirode i
svu pozornost koja joj se posvećuje. Čovjek ju je prilagodio
sebi i okolišu, uklopio se u prostor i vrijeme. Mjesto
gradnje je uvijek tako odabrano da klet štiti od sjevernih
vjetrova, ona je izložena prvim i zadnjim zrakama
sunca (prva zraka sunca pada na prag-pocek), uvijek
zaklonjena koristi sve dobrobiti prirode, ne ističe se,
stapa se s krajolikom, pokazuje da njezin graditelj poznaje
prirodu i koristi ju na nenametljiv način. Silueta
kleti ne izdvaja se iz pejzaža, ona je pejzaž, (slika 6)


Poznato je više tradicijski vezanih elemenata gradnje
i načina korištenja prirodnih materijala. Naš čovjek gradi
pomoću drva i kamena, pomaže mu blato, on ih primjenjuje
sukladno njihovim svojstvima, iskorištava fizikalne
i konstruktivne mogućnosti i stvara harmoniju
života (slika 9). Koristi drvo, kamen, zemlju, slamu i
drugo, ovisno o tome koji je materijal pristupačniji. Bliže
planini gradi od kamena i drveta, a niže prevladavaju
elementi drveta i blata (ilovača pomiješana s pljevom ´).


Primjenjuju se razne tehnike gradnje, najčešće se
gradi od platica vezanih na utor (vušak) (slika 7) i od
planki koje se slažu i spajaju na različite načine, uglavnom
na vugliće.


Gradnja kleti pokazuje kreativnu sposobnost bezbrojnih
anonimnih stvaratelja, iskustvo predaka gomilano
stoljećima dolazi do izražaja kod graditelja koji
stvara funkcionalnu građevinu, obogaćenu ljepotom
narodnog graditeljstva.


Prividna nepažnja gradnje daje ljepotu slobodnog
graditelja, što posebno dolazi do izražaja u gradnji
uglova -vugliča kleti, koji su konstruirani tako da krajevi
planke, koje su umetnute jedna u drugu, slobodno
strše u prostoru, (slika 8) Ovakav način spajanja naziva
se još i Hrvatski vez, "rustičan i snažan u strukturi" kako
piše Maroević . Drvo, golo drvo izloženo šibanju
vjetrova, sunca i kiše, mraza i snijega; odolijeva i prkosi,
da bi u sunčanim podnevima i večerima pokazalo
svu svoju ljepotu vlaknaste strukture, svoju prolaznost
u trajanju. Gradeći, taj naš seljak ugradio je sebe u tu
klet, dajući joj nešto svoje, prepoznatljivo. Svaki detalj
možemo doživjeti kao umjetničko djelo, skulpturu u
kojoj je izražena snaga drveta (ili podatnost ilovače) iskazana
energijom narodnog tesara, (slika 10)


Slika 8. Vuglek, Hrvatski vez.


1 Ilovača se dobro izmjesi sa vodom (kojoj se može dodati sol), i


pljevom ili sitno narezanom slamom. Umjesto pljeve ili slame


može se koristiti i svinjska dlaka. Takvoj smjesi može se dodati i


svježa kravska balega za poboljšanje vezivih svojstava. Slika 9. Stariea.