DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 54 <-- 54 --> PDF |
t I. Đuričić i T. Đuričić-Kuric: KLETI NA JUŽNIM OBRONCIMA KALNICKE GORE Šumarski list br. 11-12, CXXII (I 998). 537-546 Izgled i položaj kleti pokazuje poznavanje prirode i svu pozornost koja joj se posvećuje. Čovjek ju je prilagodio sebi i okolišu, uklopio se u prostor i vrijeme. Mjesto gradnje je uvijek tako odabrano da klet štiti od sjevernih vjetrova, ona je izložena prvim i zadnjim zrakama sunca (prva zraka sunca pada na prag-pocek), uvijek zaklonjena koristi sve dobrobiti prirode, ne ističe se, stapa se s krajolikom, pokazuje da njezin graditelj poznaje prirodu i koristi ju na nenametljiv način. Silueta kleti ne izdvaja se iz pejzaža, ona je pejzaž, (slika 6) Poznato je više tradicijski vezanih elemenata gradnje i načina korištenja prirodnih materijala. Naš čovjek gradi pomoću drva i kamena, pomaže mu blato, on ih primjenjuje sukladno njihovim svojstvima, iskorištava fizikalne i konstruktivne mogućnosti i stvara harmoniju života (slika 9). Koristi drvo, kamen, zemlju, slamu i drugo, ovisno o tome koji je materijal pristupačniji. Bliže planini gradi od kamena i drveta, a niže prevladavaju elementi drveta i blata (ilovača pomiješana s pljevom ´). Primjenjuju se razne tehnike gradnje, najčešće se gradi od platica vezanih na utor (vušak) (slika 7) i od planki koje se slažu i spajaju na različite načine, uglavnom na vugliće. Gradnja kleti pokazuje kreativnu sposobnost bezbrojnih anonimnih stvaratelja, iskustvo predaka gomilano stoljećima dolazi do izražaja kod graditelja koji stvara funkcionalnu građevinu, obogaćenu ljepotom narodnog graditeljstva. Prividna nepažnja gradnje daje ljepotu slobodnog graditelja, što posebno dolazi do izražaja u gradnji uglova -vugliča kleti, koji su konstruirani tako da krajevi planke, koje su umetnute jedna u drugu, slobodno strše u prostoru, (slika 8) Ovakav način spajanja naziva se još i Hrvatski vez, "rustičan i snažan u strukturi" kako piše Maroević . Drvo, golo drvo izloženo šibanju vjetrova, sunca i kiše, mraza i snijega; odolijeva i prkosi, da bi u sunčanim podnevima i večerima pokazalo svu svoju ljepotu vlaknaste strukture, svoju prolaznost u trajanju. Gradeći, taj naš seljak ugradio je sebe u tu klet, dajući joj nešto svoje, prepoznatljivo. Svaki detalj možemo doživjeti kao umjetničko djelo, skulpturu u kojoj je izražena snaga drveta (ili podatnost ilovače) iskazana energijom narodnog tesara, (slika 10) Slika 8. Vuglek, Hrvatski vez. 1 Ilovača se dobro izmjesi sa vodom (kojoj se može dodati sol), i pljevom ili sitno narezanom slamom. Umjesto pljeve ili slame može se koristiti i svinjska dlaka. Takvoj smjesi može se dodati i svježa kravska balega za poboljšanje vezivih svojstava. Slika 9. Stariea. |