DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 51     <-- 51 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXII (1998), 537-546
UDK 630* 907.1 : 719 + 72.02


KLETI NA JUŽNIM OBRONCIMA KALNIČKE GORE


VINEYARD COTTAGES ON SOUTHERN SLOPES OF MOUNT KALNIK


t Ivan ĐURIČIĆ* i Tatjana ĐURIČIĆ-KURIC**


SAŽETAK: Prolazeći nenarušeno kroz sklonosti "otuđenja" i "povratka"
prirodi, uzorno šumarsko zvanje oduvijek je bilo vezano uz iskonski dah i
pulsiranje tla, stabala, materije koja nas oblikuje. Terenski rad poslom, i kao
slobodan izbor godinama, razvio je upućenost na prirodu i ljude, čija je međusobna
usklađenost,uvjet opstanka.


Klet, o kojoj govori ovaj članak, dio je naše kulture koja bi bez postojanja
ovog specifičnog oblika narodnog graditeljstva, izraslog iz srži potkalničkog
seljaka, bila znatno osiromašena.


K Ij u č n e r ij e č i: Kalnik, tradicijska arhitektura, klet


1. UVOD - Introduction
Hodajući Kalnikom, žalostila nas je zapuštenost pot-osjećaji satkani uz vuzmicu, poček, vuglenku, srabljikalničkih
kleti koje su uprkos tome uspijevale živjeti nevec,
naslijeđeni iz davnina.
ki svoj potajni svijet, koliko skriven i nenapadan, toliko Svi mi imamo svoje konobe, kleti, stanove... (ne
očaravajući kada bi zamirisao toplinom svog ognjišta. dozvolimo da postanemo neprepoznatljivi, utopljeni u


Kao stoje napisao moj otac: "Nešto utkano u mene, nešto).
neke neraskidive niti vežu me uz ove razigrane brežuljTo
su naše ljubavi, zbog tih ljubavi nastao je i ovaj
ke i kalničke kleti. U meni su prkosi, nemiri, ljubavi, članak.".


SADRŽAJ ISTRAŽIVANJA - The Contest of Research


Spoznaja o značenju kleti za potkalnički kraj raste nasljeđa na prvo mjesto stavlja reprezentativnu kulturu,
usporedo s njihovom ugroženošću, ali nažalost nedoiako
bogatstvo ruralnih prostornih sadržaja i prožimanje
voljno brzo da bi se njihovom obnovom suprostavilo vrijednosti seoske arhitekture i krajolika čine jednu od
uznapredovalom propadanju. Radova o našoj tradicijveoma
visokih i specifičnih prostornih kvaliteta.".
skoj baštini nema dovoljno, pa iako nemamo pretenzije


Najtemeljitiji noviji prikaz kleti križevačke regije
da ovo bude znanstvena rasprava, želimo podsjetiti na


našli smo u radovima Ksenije Markovi ć (Radovi
vrijednosti koje se skrivaju iza brežuljaka i vinograda


IPU 15, 1991., Umjetnička topografija Hrvatske - Kriprigorja,
ispisati poneko naše lutanje i maštanje; rezul


ževci, 1993.). Ona piše: "Problemi zaštite vinogradartat
razgovora, druženja, ispijanja "kupica na vrati" i


skih klijeti i goričnih pejzaža tek su na svojim počecima
drugog, te potaknuti interes za njihovom zaštitom.


rješavanja. U prvom je redu potrebno štititi postojeće


Profesor doktor Ivo M a roe vi ć, u svojoj knjizi "Savizure,
sklad arhitekture i prirode, koji nam takvi krajodašnjost
baštine" piše: "Ne možemo se oteti dojmu da i u lici, zajedno s minimalno potrebnom izgrađenošću, nusvjetskim
relacijama valorizacija prirodnog i kulturnog de" ... i dalje ...


"Nemojmo zaboraviti daje perspektiva sela u suži


f *Mr. se. Ivan Đuričić, dipl. inž. šum.
**Tatjana Đuričić-Kuric, dipl. inž. šum. votu s vrijednostima prošlog vremena"