DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. Zelić: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea saliva Mill.) U POŽEŠKOM GORJU Šumarski list br. 11 - 12. CXX1I (I99X), 525-536 Zbog nedovoljnog poznavanja biološko-ekoloških svojstava i mnogostukih vrijednosti pitomog kestena, propisivana je i propisuje se u gospodarskim elaboratima konverzija kestenovih sastojina u sastojine hrasta kitnjaka i bukve. Takav pogrešan pristup treba zaustaviti i dati stručan pristup uzgoju kestenovih sastojina, sjemenjača prirodnim putem, provođenjem odgovarajućih uzgoj nh mjera. U Požeškom gorju uzgoj i gospodarenje sastoji nama pitomog kestena treba povezati s ekološkim i socio ekonomskim stremljenjima današnjice, osobito u dijelu turističko-rekreacijskog korištenja prostora. Požeški kraj je poznat vinogradarski kraj s kvalitetnim vinima. U ponudi turističkih aranžmana s berbom i preradbom grožđa, moguće je povezati berbu i skupljanje pitomog kestena. Kestenici se, kako je već navedeno, nalaze u blizini povijesno-kulturne baštine požeškog kraja, pa ih je moguće valorizirati u svjetlu općekorisnih funkcija izuzetnog značenja. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusions Prema rezultatima istraživanja komparativnom metodom, mogli bismo reći da tragove Rimljana, starohrvatske srednjovjekovne države, redovničkih i crkvenih građevina, te osvajača Turaka, tražimo tamo gdje se i danas nalaze ostaci kestenovih šuma, na obroncima požeških gora i pretpostavljenih trasa rimskih cesta, stoje vidljivo i na karti podudarnosti. U požeškom polju povijesni i antropogeni utjecaji uklonili su kestenike, poput onih oko Treštanovačke gradine (Incerum). Komparativnom metodologijom i logičkim povezivanjem predmetnog istraživanja moguće je postaviti pitanje riješavanja zagonetnog utjecaja biologije i botanike u sociologiji i povijesti jednog kraja i naroda, kao i obratno. Kontinuitet u visokoj ocjeni vrijednosti kestenika potvrdili su i Turci, koji su požeškim krajem gospodarili stopedeset godina, a potom Austrija i carica Marij a Terezij a, koja je zakonom regulirala monopol u korištenju kestenika. Pretpostavljenu povezanost sadašnjeg areala pitomog kestena valjalo bi protegnuti i na okoliš Požeštine, na gorje koje se nado vezuje na Požeško gorje, a za koje znamo daje bilo pod civilizacijskim i kulturnim utjecajem Rimljana. Postoje indicije da se slična logika po- LITERATURA An i ć, M.: Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, Glasnik za šumske pokuse, No 7, sv. 2, Zagreb, 1940. Bösedorfe r Josip,: Agrarni odnosi u Slavoniji, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950. Buturac , J.: Pisani spomenici Požege i okolice 1210. - 1536. "Naklada slap" Biblioteca Posegana, Jastrebarsko, 1995. Buturac , J.: Naseljavanje grada Požege i okolice 1691. - 1900., Požeški zbornik (I - V), Matica hrvatska, Centar za kulturu, Požega o 1961. do 1884. godine. klapanja nalazi na našičkom, pakračkom i novogradiškom području. Pitomi kesten kao šumska vrsta drveta i voćkarica ima široku uporabnu vrijednost, ima vrlo dobar rast i prirast te mu u budućnosti treba pokloniti više pozornosti. Rak kestenove kore je najveći neprijatelj pitomog kestena. Za zaštitu postojećih sastojina treba koristiti suvremene metode obrane inokulacijom hipovirulentnog soja gljive Endothiaparasitica (Andres). Postavljanjem pokusa u šumskim sastojinama i rasadnicima treba odabrati genetski otporne populacije pitomog kestena. Sadašnjom procjenom i ocjenom sastojina pitomog kestena, za koje pretpostavljamo da su još iz rimskog vremena, zaključuje se da su genetski otpornije na zarazu gljivom Endothia parasitica. Sadašnje sastojine pitomog kestena u Požeštini treba valorizirati u sklopu turističke, rekreacijske i povijesno- kulturne ponude. Opipljive materijalne dokaze o autoktonosti pitmog kestena na požeškom području trebalo bi tražiti na temelju fosilnih ostataka paleoformi kestena iz tercijara. Ta mogućnost postoji, jer se jedan napušteni rudnik ugljena (lignita) nalazi baš u sadašnjem, užem arealu pitomog kestena, nedaleko sela Dolca. - References Đurić , T.: Srednjovjekovni gradovi Slavonskog gorja, 1981. Hadrović , H.: Gajenje pitomog kestena, Nolit, Beograd, 1981. Kal in i ć M: Tla Papuka kao ekološki faktor hrastovih i bukovih sastojina, Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd, Beograd, 1981. Halambek, M: Hipovirulentni sojevi Cryphorctris parasitica, Radovi, šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 1991. Kempf, J,: Požega, monografija, 1910. |