DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 43 <-- 43 --> PDF |
.1. Zclić: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA {Castanet! sativa Mili.) U POŽEŠKOM GORJU Šumarski list br. II 12, CXXII (1998), 525-536 Uporabna vrijednost drva pitomog kestena u domaćinstvu, poljoprivredi, graditeljstvu, zanatstvu, drvnoj i kemijskoj industriji Zbog povoljnih tehničkih i tehnološih svojstava, drvo pitomog kestena služilo je za mnoge gospodarske potrebe u prošlosti i danas. U poljoprivedi (vinogradarstvo, hmeljarstvo) rado se zbog lake obrade i trajnosti upotrebljavalo kao vinogradarsko kolje i kao stupovlje u hmeljarnicima. "Rimljani su paralelno sa širenjem loze u Galiji i Rajnskom vinogorju u srednjoj Europi (Švicarska, Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i dr.) gajili kesten i radi korišćenja njegovog drveta za kolje."1* Tanji sortimenti kestenovog koljika korišteni su za držalice poljoprivrednih alatki. U domaćinstvu se drvo kestena upotrebljavalo iz nužde, jer je male ogrijevne i toplinske vrijednosti (svega 4,5 džula/m3) premaUgrenoviću.Od ogrijevnog drva, panjeva i gula "palio se ugalj" koji je služio za kovačke vatre. Zbog lake cjepljivosti i obrade te trajnosti, rado se koristi u zanatstvu za izradu galanterije, u tokarstvu, kolarstvu i stolarstvu, te bačvarstvu za izradu bačvi i posuda za čuvanje vina i piva. Drvo kestena sadrži visok udjel tanina (oko 30 %), celuloze oko 53%, te je slabije izloženo napadaju štetnika i odlikuje se trajnošću. U prošlosti su ga rado koristili za izradu bačvi, pa je pored navedenih koristi u vi norodnim i hmeljarskim krajevima Europe, to bio dodatni razlog za umjetno podizanje od vremena Rimljana nadalje. Vino u takvim bačvama dobiva poseban buke. Danas se pod nazivom "barik-bačva" koristi za izradu bačvi hrast kitnjak. No, za istu namjenu i krajnji rezultat, drvo pitomog kestena bilo bi ekonomičnije. U graditeljstvu se upotrebljava za podove i parkete, za drvene konstrukcije, mostove, skele, đerme, kuće brvnare, šindru za krovišta, krovnu građu, te kao radničko i tunelsko drvo. Upotrebljava se za izradu električnih i telefonskih stupova, željezničke pragove, u brodogradnji, za šipove u drvnoj industriji za drvnu građu, gredice, panel-ploče, šperploče, iverice. Površina drva pitomog kestena je lijepe teksture, svijetlosmeđe boje, pa se može upotrijebiti za furnirske listove. U kemijskoj industriji je odličan za dobivanje tanina, jer je od svih vrsta najekonomičniji zbog visokog sadržaja taninskog ekstrakta. Dobiva se suhom destilacijom, a koristio se i za štavljenje koža. Zbog lijepog drva, cvijeta i ploda, lijepog habitusa, stablo pitomog kestena rado se koristi kao dekorativna, parkovna hortikolturna vrsta. NALAZIŠTA SASTOJINA I GRUPA PITOMOG KESTENA, ARHEOLOŠKI NALAZI STARIH GRAĐEVINA I NASELJA (KARTA PODUDARNOSTI) NA PODRUČJU POŽEŠKOG GORJA The habitats of associtation and groups trees sweet chestnut, archecological excavation towns, forts, churches and settlements in Požega mauntains (the map of correspodenging) Današnja staništa i nalazišta sastojina pitomog kestena nalaze se najvećim dijelom u donjim dijelovima požeškoga gorja: Psunja, Papuka, Krndije, Požeške gore (Babje gore) i Dilja. Glede geološke podloge i biološko-uzgojnih svojstava pitomoga kestena, može se zaključiti da iskonski edafski čimbenici ne odgovaraju biološko-uzgojnim svojstvima pitomog kestena. Naime većina sastojina i grupa pitomog kestena nalazi se na tlima formiranim na karbonatnoj podlozi, a pitomi kesten preferira silikatnu matičnu podlogu i tlo neutralne do kisele reakcije. Matična karbonatna podloga na kojoj su nalazišta pitomog kestena su lapori, laporoviti vapnenci, laporaste ilovine i gline, pjesci i pješčenjaci. Ovaj tip karbonata u Požeškom gorju nastao je u tzv. drugom geološ kom dobu, dobu mlađeg tercijara (oligomiocen), prije 10-15 milijuna godina i doba miocena (prije 2-10 milijuna godina), kao ostaci taložina Panonskog mora i slatke vode. Stariji vapnenci Papuka i Požeške gore su taložine iz vremena trijasa, prije oko 200-210 milijuna godina, u velikom oceanskom bazenu tzv. Tetisu.9 Matične stijene nastale u mlađem tercijaru i kvartaru, a poslije povlačenja Panonskog mora i pod utjecajem klimatskih čimbenika, formiraju tla relativno bogata humusom i mineralima. To su smeđa šumska tla, ali i ona s elementima crvenice i rendzine.1" Ostaci kultura iz pretpovijesti nađeni su na cijelom prostora Požeške kotline, a po njima se može suditi da su logiku lociranja naselja i građevina iz pretpovijesti slijedili Rimljani. * Hakija Hadrović , Gajenje pitomog kestena, Nolit, Beograd, 1983., citat na str. 13. ´ Prema članku, Jakob P am i ć i Eugen Krkalo, Geološka zbirka franjevačkog samostana u Požegi i Kajo A gj i ć, Zlatna dolina, Požega 1996. i člankuAntunTakšić, Geologija slavonskog gorja i Požeške kotline, Monografija Požega 1227 - 1977, Požega 1977. "Jakob M art i no vic, Tipoške značajke šuma slavonskog gorja, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 1979. str.42. |