DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 41 <-- 41 --> PDF |
J. Zelić: PITANJE AUTOKTONOSTI 1 DALJI UZCiOJ PIT. KESTENA (Caslanea saliva Mill.) U POŽEŠKOM GORJU Šumarski list br. II 12, CXXII (I´)´«), 525-536 CILJ, SVRHA I METODA ISTRAŽIVANJA - Aim, purpose and research method Cilj istraživanja je utvrđivanje autoktonosti pitogo da su se građevine i naselja formirali u prirodnom mog kestena na području sredogorja i kotline Požeštine okolišu sastojina pitomog kestena. radi očuvanja i unapređenja gospodarenja sastojinama pitomog kestena. Istražujući izuzetnu uporabnu vrijednost drva, ploda, lista i cvijeta pitomog kestena, biološke karakteristike i štetnike, želi se dokazati da su upravo pozitivna svojstva pitomog kestena uvjetovala njegovo širenje iz prirodnog areala u predjele koji imaju edafske i klimatske osobitosti, povoljne za uzgoj pitomog kestena. Svrha istraživanja je poticanje širenja areala pitomog kestena uz pomoć novijih saznanja o biološkim, ekološkim i zaštitnim mogućnostima, te njegovo valoriziranje u sklopu, drugih, općekorisnih funkcija šume. Kao metoda istraživanja upotrebljava se komparativan način utvrđivanja lokalnog areala pitomog kestena i ostataka građevinskih objekata, kulturnih i civilizacijskih tragova na prostoru Požeštine. U tu svrhu izrađena je karta koja pokazuje da se nalazišta kestena poklapaju s komunikacijama, građevinama i naseljima u prošlosti i sadašnjosti. To prije potvrđuje pretpostavku da se pitomi kesten uzgajao i širio oko građevina i naselja, ne Slijedeći koridore rimskih putova u širem području slavonskoga sredogorja do Bilogore, Kalnika i dalje, naslućuje se da bi valjalo upotrijebiti navedenu komparativnu metodu poklapanja lokalnog nalazišta pitomog kestena s arheološkim nalazištima građevina i naselja u prošlosti i sadašnjosti i na tome području. U metodu istraživanja uvrštena je motiviranost uzgajanja pitomog kestena zbog široke uporabne vrijednosti u domaćinstvu, gospodarstvu, prehrani, ljekarništvu, građevinarstvu i drvnoj preradbi. Zbog povijesnoga obilježja civilizacije i kulture Rimljana, širenja carstva u područje Panonije početkom prvog tisućljeća i donošenja ostalih agrikulturnih biljaka (vinova loza, pšenica...), smatramo da su širili uzgoj pitomog kestena kao važnog prehrambenog artikla, ponajprije zato što u široj upotrebi tada nisu bili krumpir i kukuruz. Poslije odlaska Rimljana uzgoj su prihvatili i drugi povjesni narodi ovoga područja: Avari, Franci, Ugri, Huni, Slaveni, Turci i Hrvati. RAZLOZI PROŠIRENJA PRIRODNOG AREALA PITOMOG KESTENA U PROŠLOSTI I DANAS - The motives of spreading natural area of sweet chestnut in the past times and today Pitomi kesten ima i kao šumsko drveće i kao voćka povoljna biološka svojstva za reprodukciju, uzgajanje i gospodarenje. Pitomi kesten je biološki vrlo otporan. Osim razmnažanja generativnim putem pomoću sjemena - ploda, vrlo uspješno se obnavlja vegetativno iz panja. Naime, pitomi kesten zadržava stotinama godina sposobnost da iz spavajućih, nevidljivih pupova pod korom panja potjeraju snažni izbojci. To je njegova rezervna varijanta u borbi za opstanak. Zahtjevan na pogodne edafske uvjete, tlo određne reakcije, pitomi kesten pomoću lišća koje se sporo organski razgrađuje mijenja lužnatost tla pomoću organskih kiselina u kiselije tlo, koje mu pogoduje. Obratno, u čistim kestenicima, koji se na taj način jako zakisele, dopušta rado ulazak drugih vrsta, poput bukve i graba, čija razgradnja lišća djeluje u suprotnom smjeru, prema stvaranju lužnatijega tla. Može dostignuti duboku starost. Najpoznatije danas živuće stablo pitomog kestena je na Siciliji, i okolini Etne. Starost stabla procjenjuje se na oko 4000 godina. Impozantnih je dimenzija, a opseg mu iznosi oko 50 metara. Talijani ga zovu Castagno dei cento cavalli, što bi u prijevodu značilo, kesten za stotinu konja. Priča se da u svoju šupljinu nastalu trulenjem stabla može primiti do stotinu konja.1 Pitomi kestenje brzorastuće drvo, s najvećim debljinskim i volumnim prirastom u odnosu na ostale domaće, autoktone vrste.´1 Osobito je velika njegova izbojna snaga iz panja te se stoga uzgaja u izdanačkom obliku. Već prve godine iz panja izrastu izbojci dva do tri metra. Kestenovo drvo je lagano, tehnološki lako obradivo, cjepko i trajno zbog velikog sadržaja tanina. Glede namjene, kao šumska vrsta drveta ili voćkarica, uzgojene su pored navedenih glavnih vrsta mnoge rase pitomog kestena. Kestenove sastojine za proizvodnju 3 Poljoprivredna enciklopedija I, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1967. !´ I laki ja Hadrović, Gajenje pitomog kestena, Nolit, Beograd, 1981., citat str. 14. "Kada usporedimo prihodne tablice Patroneaza kesten sa prihodnim tablicama Wimmnaucra za hrast i tabelama Gerharta za bukvu, može se konstatirati daje kulminacija prosječnog prirasta drvne mase hrasta, uz slabu proredu, u 120. godini, bukve uz istu proredu u 90. godini, a pitomog kestena uz iste uvjete oko 35. godine. Kesten dostiže maksimalne dimenzije između 60 - 80 godine života, kada na boljim zemljištima inože doseći visinu preko 25 metara i prečnik od 180 cm na 1,5 m visine." |