DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1998 str. 17     <-- 17 -->        PDF

.1. Rosa: UTJLCA.I FOSFOGIPSA IZ INDUSTRIJSKOG ODLAGALIŠTA NA HRAST LUŽNJAK (Quereus ro/mr) Šumarski list br. 11-12, CXXII (1998), 491-506


poremećaja funkcije diobenog vretena. Učestalost i vrste
kromosomskih aberacija ovisile su o koncentracijama
fosfogipsa iz odlagališta. Nakon 24-satnog oporavka
kod svih koncentracija nije došlo do značajnije promjene
mitotske aktivnosti. Ona je i dalje ostala slaba, ali je
bilo više subkromatidnih od mitotskih aberacija. Najviše
je zabilježeno sljepljenih kromosoma.


2. Provedeni Allium-test ukazao je na geno- i citotoksičnost
fosfogipsa nakon 24-satnog tretmana kao i
nakon 24-satnog oporavka. Uočeno je zaostajanje rasta
korjenčića nakon petodnevnog tretmana provedenim
koncentracijama. U stanicama vrškova korjenčića tretiranim
svim koncentracijama, pojavile su se kromosomske
i mitotske aberacije. Od kromosomskih aberacija
najzastupljeniji su bili kromosomski prekidi, dok
su mitotske aberacije najčešće bile lutajući kromosomi
i c-mitoza. Usporedna analiza kromosomskih aberacija
u luka i hrasta lužnjaka ukazala je na učestalije kromosomske
aberacije u luka, dok su kod hrasta lužnjaka
učestalije bile mitotske promjene.


3. U stanicama vrškova korjenčića hrasta lužnjaka
neposredno uz odlagalište, kao i u kontroli nije bilo
značajnije razlike u mitotskoj aktivnosti, ali je ipak nešto
veća mitotska aktivnost utvrđena u klijancima uz odlagalište.
Međutim uočene su značajne razlike u broju
i vrsti mitotskih i kromosomskih aberacija. Najčešće su
to bili poremećaji u funkciji diobenog vretena.
4. U lišću hrasta lužnjaka neposredno uz odlagalište
utvrđena je povećana količina fluorida, što se može povezati
s pojavom degradacije kristalnog epikutikularnog
voska 4. stupnja, tj. razvojem amorfne voštane kraste
koja prekriva stomatalni obrub gotovo preko 50%
analiziranih puci listova u količini od 80-100%, a koja
u kontroli nije zabilježena.
Slika 7. Izgled kazeta u koje se odlaže fosfogips
Phoshogypsum and waste waters from factories in Kutina


Za rast i razvoj biljaka potrebni su mnogi makro i
mikro elementi, koji se u prirodi nalaze u oblicima nepristupačnim
biljkama. Stoga se pri proizvodnji mineralnih
gnojiva obradom prirodnih soli, hranjiva prevode
u oblik lakše pristupačan biljkama.


INA-Petrokemija d.o.o., Kutina, s ukupnom proizvodnjom
od 1,5 milijuna tona gnojiva godišnje, postala
je najveći proizvođač mineralnih gnojiva u ovom dijelu
Europe (Gosp. i okoliš, 1996. br. 5). Osnovne sirovine


za proizvodnju kompleksnih NPK gnojiva su fosfatne
rude, amonijak i kalijeve soli. Reakcijom fosfatne rude
i sulfatne kiseline nastaje fosfatna kiselina i fosfogips
kao tehnološki otpad. Fosfatna kiselina s amonijakom
daje amonijeve fosfate, a uz dodatak kalijevih soli nastaje
NPK kompleksno gnojivo. Fosfogips se kao 25 do
30%-tna vodena suspenzija hidraulički transportira od
postrojenja do odlagališta udaljenog 5 km od tvornice.