DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Cetinu i Zrmanju, a Hajdučke i Rožanske kukove ispred
Nacionalnog parka Brijuni! Nelogičnosti i nedoumice
zaista su nepotrebne bilo da su slučajne, učinjene u "brzini",
nekorektno korigirane ali neminovno ne vode preglednom
slijedu opisa najznačajnijih prirodnih ljepota
Hrvatske. Kod opisa Nacionalnih parkova učinjen je velik
propust, jer se u knjizi donose podaci i crteži granica
parkova kakvi više ne egzistiraju od 6. veljače 1997.
(Narodne novine br, 13), a knjiga je tiskana 1998.


Sljedeća nelogičnost (od niza nelogičnosti!) vidljiva
je na karti tiskanoj na str. 11. PODRUČJE DINARSKOG
KRASA, gdje se prema R o g 1 i ć u (autoru "Hrvatske
krške terminologije"!) u priloženoj legendi navode
riječi: izraziti krš i fluviokrš, a za Biokovo je stavljena
boja koja u legendi prikazuje područje "vododrživih
sedimenata s riječnom mrežom". Zanima me gdje
je autor u tom prostoru Biokova vidio riječnu mrežu?


Sljedeći "biser" je na str. 24. kod opisa kako nastaju
špiljski ukrasi! Za autora ukrasi nastaju otapanjem vapnenca
iz vapnenačke podloge, a po logici zdravog razuma
trebalo bi biti: krovine ili nadsloj nad podzemnom
šupljinom, kroz koje se procjeđuje voda s površine. Na
vrhu iste stranice autoru je očito također nejasan pojam
kada kaže, daje "1992. otkrivena naša najduža jama,
Lukinajama na Velebitu, čija je dužina 1364m". Očito,
dr. Pelivan ne razlikuje jame po dubini, a špilje ili pećine
po dužini? Ako nije znao, mogao je koristiti postojeću
literaturu ili priupitati nekoga od istraživača krškog
podzemlja pa saznati da se Lukina jama ne zove "po
geologu Lukiju"nego Lukiću !... (Otomeje čak pisao
jednom u svom "Ekološkom glasniku"!).


Na priloženim kartama niz je nejasnoća i nedorečenosti.
Karta na str. 50. prikazuje Nacionalne parkove i
parkove prirode, a svagdje uz riječ označene pojave
manjka NP, jer cijeli Risnjak nije Park, kao ni rijeka
Krka, dok je Talaščica nazvana "Taleščicom" i označena
bojom kao Nacionalni park. Na ostalom nizu priloženih
karata (sa zelenim, crvenim, plavim i sivim točkicama)
bilo je dovoljno mjesta da se navede o kojem se
lokalitetu radi - kada bi to autor znao?!


Ako usporedite Poglavlje "Zakonom zaštićena područja,
biljne i životinjske vrste u Hrvatskoj" sa službenim
popisom Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša
"POPIS POSEBNO ZAŠTIĆENIH OBJEKATA PRIRODE"
od rujna 199E, neka Vas ne začude razlike, jer
autor nije posjedovao tu službenu literaturu, već se koristio
starim "izvorima" - sada očito na štetu svojih čitatelja!
Tako se na pr. na str. 65. medu spomen-područjima
spominje i Planina Biokovo, park prirode pa je pitanje
da lije podatak o Biokovu na str. 49. zaista točan?


I na kraju navoda (koji bi mogao ispuniti ovdje još
nekoliko stranica!), pri nabrajanju Nacionalnih parkova
trebalo je poštivati redoslijed vremenskog proglašavanja
pojedinog parka ili koristiti abecedni red, ako već autoru
taj podatak nije poznat? Zaista i cijena od 25 kuna nije
"opravdanje" i "mamac" za širenje pogrešaka koje više
štete nego koriste. Zanima me što će kazati i stručnjaci
ostalih struka čiji se podaci u ovoj knjizi koriste.


Dr. Srećko Božičević, geolog


Dr. se. Srećko Božičević i dr.: PLITVIČKA JEZERA, PRIRODOSLOVNI
TURISTIČKI VODIČ, FOTOMONOGRAFIJA


Nedavno je tiskan Vodič kroz Nacionalni park "Plitvička
jezera" koji zavređuje posebnu pozornost. Vodič
je tiskan na sedam jezika - hrvatskome, slovenskom,
češkom, engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom.
Odgovorni urednik Vodiča je dr. se. Srećko Božice
vić , glavni urednik Mato Nj avro, grafički i likovni
urednik Milan Vukelić , a sadržaj su napisali
poznati znanstvenici koji već godinama istražuju u području
Nacionalnoga parka u okvirima znanstvenih disciplina
kojima se bave.


Nakladnik je Turistička naklada d.o.o. Zagreb i
Nacionalni park "Plitvička jezera", nakladnika zastupaju
Marija Vranješ i Stjepan Dujmović, pripremu
teksta obavio je SIB1, Zagreb, fotolite pripremio Signum
d.o.o. Zagreb, a tisak obavila Hrvatska tiskara


d.o.o. Zagreb.
U naslovu je bez pretenzije navedeno kako se radi o
prirodoslovnom turističkom vodiču koji to svojim sadržajem
zbiljski dokazuje. Navodim preporuku Vodiča,
gospođe mr. se. Branke S u 1 c, pomoćnice ministra u
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koja glasi:


"Prirodoslovni vodič kroz Nacionalni park "Plitvička
jezera" predstavlja važnu dopunu prezentaciji prirodnih
bogatstava jedinstvenih Plitvičkih jezera. Namjena
prirodoslovnog vodiča kroz Nacionalni park
"Plitvička jezera" je da posjetitelji raspolažu relevantnim
informacijama o prirodoslovnom i kulturološkom
značaju Plitvičkihjezera.


Autori tekstova su vrhunski stručnjaci određenih
znanstvenih područja, te će publikacija na dostupan
način ukazati na kompleksni značaj vrijednosti svjetskog
fenomena Plitvičkih jezera. Stručni prikaz pri




ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 93     <-- 93 -->        PDF

donijet će formiranju ekološke obrazovne svijesti posjetitelja".


Hrvatski tekst Vodiča ima 96 stranica džepnoga formata
sa 105 fotografija u boji i zemljopisnim kartama.
Uvodnik je napisao akademik Milan Meštrov. O
zemljopisnom položaju Plitvičkih jezera kao prvome
hrvatskom nacionalnom parku, geološkoj podlozi i
hidrologiji, geološkim zanimljivostima uza šetne staze,
gornja i donja jezera i plitvičke špilje - znalački piše dr.
Srećko Božicević , odgovorni urednik Vodiča, koji
je isti obogatio s najviše svojih vrlo uspjelih fotografija
u boji, za koje se može bez dvoumljenja ustvrditi da su
umjetničke.


Klimatsku karakteristiku jezera opisao je prof. dr.
sc. Ivan Penzar , a bioklimatske prilike mr. sc.
Ksenija Z a n i n o v i ć .


Temeljni fenomen Plitvičkih jezera- fitogenu sedru
opisao je poznati znalac i dugogodišnji istraživač


fenomena prof. dr. sc. Božidar Sti lino vić, koji na
kraju svoga napisa kaže:


"Priroda na čudesan način gradi slapove na Plitvičkim
jezerima. Poznavajući i prateći prirodu tog fenomena
moći ćemo ga sačuvati za budućnost, jer
samostalnim procesima stvaranja fitogene sedre zahvaljuju
Plitvička jezera svoj izgled, opstanak i daljnji
progresivni razvoj te nam jamče trajanje njihove ljepote
kojoj će se moći diviti i generacije posjetitelja, koje
će na Jezera dolaziti u budućim desetljećima."


Biljne zanimljivosti Nacionalnog parka raščlanila je
profesorica botanike dr. se. Nedjeljka Segulja , isto
tako dugogodišnji istraživač toga područja. Profesorica
Segulja obradila je botaničku komponentu u tri poglavlja:
Biljne zanimljivosti Plitvičkih jezera u kojemu
obrađuje endeme u širemu i užem smislu, zatim Travnjake
Nacionalnog parka i Biljni svijet u i oko Jezera.


Šume Nacionalnog parka i prašumu Čorkova uvala
obradio je prof. dr. se. Branimir Prpić .


Leptire i tulare parka opisao je mr. se. Mladen K. u činić
, životinjski svijet jezera i oko njih prof. dr. sc.
Milorad Mrakovčić , a zanimljivosti životinjskog
svijeta te rezultate istraživanja života plitvičkoga medvjeda,
opisao je poznati hrvatski zaštitnik faune prof,
dr. se. Đuro Huber.


U svojemu posebnom napisu "Što se može vidjeti i
snimiti" prof. Huber piše: "Veselite se susretu sa svakom
životinjom, promatrajte ih i snimajte, ako to prilike
omogućuju,ali ih nemojte hvatati, hraniti ili na bilo
koji način uznemiravati".


Izvrstan prilog Vodiču je karta hrvatskih Dinarida s
obalom Jadrana od Pule do Splita, koja obuhvaća Plitvička
jezera (mjerilo 1 : 600.000) s potankom kartom
Plitvičkih jezera na poleđini. Ona je, nažalost, bez
mjerila.


Ova knjižica je bez dvojbe pravi prirodoslovni turistički
vodič prepuna dragocjenih podataka o plitvičkoj
prirodi u kojoj su pobrojani znanstvenici na jednostavan
način opisali ono o čemu je potrebno obavijestiti
posjetitelje parka. Uz dobre fotografije u Vodiču su opisane
zanimljivosti flore, vegetacije i faune uz nabrajanje
najvažnijeg u ovom jedinstvenom i do danas još dobro
očuvanom kutku hrvatske prirode svjetskoga glasa.


Na posljednjim stranicama Vodiča dane su turističke
informacije


B. Prpić


ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 94     <-- 94 -->        PDF

ERRATA CORRIGE:


U Šumarskom listu br. 7-8/1998. u članku Alojzija Frkovića Rezultati ostvarivanja Programa
Šumarske škole Karlovac na osposobljavanju zaposlenika "Hrvatskih šuma" za ocjenjivače
lovačkih trofeja, u prikazu ispita održanih u Šumariji Makarska, U.Š. Split na str. 350-351 greškom
je izostavljeno imedipl. inž. Marina Bogdanića , koji je također uspješno položio ispit za ocjenjivača
lovačkih trofeja. Molimo za ispriku.


B. Prpić
Bliži se kraj godine (još samo broj 11 - 12 / 98.), pa molimo
"zaboravljive", a primaju Šumarski list, da podmire svoje
dugovanje-pretplatu na Šumarski list za ovu godinu.


PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 1998. GODINI iznosi:


- za zaposlene članove 120 kn
- za studente, đake i umirovljenike 30 kn
- za poduzeća 500 kn + PDV
ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb,
Trg Mažuranića 11
Žiro račun br: 30102-678-6249


PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $
DEVIZNI ŽIRO RAČUN br.: 25731-3206475
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb
ZAGREBAČKA BANKA Zagreb


(Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX)
Uredništvo