DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Cetinu i Zrmanju, a Hajdučke i Rožanske kukove ispred Nacionalnog parka Brijuni! Nelogičnosti i nedoumice zaista su nepotrebne bilo da su slučajne, učinjene u "brzini", nekorektno korigirane ali neminovno ne vode preglednom slijedu opisa najznačajnijih prirodnih ljepota Hrvatske. Kod opisa Nacionalnih parkova učinjen je velik propust, jer se u knjizi donose podaci i crteži granica parkova kakvi više ne egzistiraju od 6. veljače 1997. (Narodne novine br, 13), a knjiga je tiskana 1998. Sljedeća nelogičnost (od niza nelogičnosti!) vidljiva je na karti tiskanoj na str. 11. PODRUČJE DINARSKOG KRASA, gdje se prema R o g 1 i ć u (autoru "Hrvatske krške terminologije"!) u priloženoj legendi navode riječi: izraziti krš i fluviokrš, a za Biokovo je stavljena boja koja u legendi prikazuje područje "vododrživih sedimenata s riječnom mrežom". Zanima me gdje je autor u tom prostoru Biokova vidio riječnu mrežu? Sljedeći "biser" je na str. 24. kod opisa kako nastaju špiljski ukrasi! Za autora ukrasi nastaju otapanjem vapnenca iz vapnenačke podloge, a po logici zdravog razuma trebalo bi biti: krovine ili nadsloj nad podzemnom šupljinom, kroz koje se procjeđuje voda s površine. Na vrhu iste stranice autoru je očito također nejasan pojam kada kaže, daje "1992. otkrivena naša najduža jama, Lukinajama na Velebitu, čija je dužina 1364m". Očito, dr. Pelivan ne razlikuje jame po dubini, a špilje ili pećine po dužini? Ako nije znao, mogao je koristiti postojeću literaturu ili priupitati nekoga od istraživača krškog podzemlja pa saznati da se Lukina jama ne zove "po geologu Lukiju"nego Lukiću !... (Otomeje čak pisao jednom u svom "Ekološkom glasniku"!). Na priloženim kartama niz je nejasnoća i nedorečenosti. Karta na str. 50. prikazuje Nacionalne parkove i parkove prirode, a svagdje uz riječ označene pojave manjka NP, jer cijeli Risnjak nije Park, kao ni rijeka Krka, dok je Talaščica nazvana "Taleščicom" i označena bojom kao Nacionalni park. Na ostalom nizu priloženih karata (sa zelenim, crvenim, plavim i sivim točkicama) bilo je dovoljno mjesta da se navede o kojem se lokalitetu radi - kada bi to autor znao?! Ako usporedite Poglavlje "Zakonom zaštićena područja, biljne i životinjske vrste u Hrvatskoj" sa službenim popisom Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša "POPIS POSEBNO ZAŠTIĆENIH OBJEKATA PRIRODE" od rujna 199E, neka Vas ne začude razlike, jer autor nije posjedovao tu službenu literaturu, već se koristio starim "izvorima" - sada očito na štetu svojih čitatelja! Tako se na pr. na str. 65. medu spomen-područjima spominje i Planina Biokovo, park prirode pa je pitanje da lije podatak o Biokovu na str. 49. zaista točan? I na kraju navoda (koji bi mogao ispuniti ovdje još nekoliko stranica!), pri nabrajanju Nacionalnih parkova trebalo je poštivati redoslijed vremenskog proglašavanja pojedinog parka ili koristiti abecedni red, ako već autoru taj podatak nije poznat? Zaista i cijena od 25 kuna nije "opravdanje" i "mamac" za širenje pogrešaka koje više štete nego koriste. Zanima me što će kazati i stručnjaci ostalih struka čiji se podaci u ovoj knjizi koriste. Dr. Srećko Božičević, geolog Dr. se. Srećko Božičević i dr.: PLITVIČKA JEZERA, PRIRODOSLOVNI TURISTIČKI VODIČ, FOTOMONOGRAFIJA Nedavno je tiskan Vodič kroz Nacionalni park "Plitvička jezera" koji zavređuje posebnu pozornost. Vodič je tiskan na sedam jezika - hrvatskome, slovenskom, češkom, engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom. Odgovorni urednik Vodiča je dr. se. Srećko Božice vić , glavni urednik Mato Nj avro, grafički i likovni urednik Milan Vukelić , a sadržaj su napisali poznati znanstvenici koji već godinama istražuju u području Nacionalnoga parka u okvirima znanstvenih disciplina kojima se bave. Nakladnik je Turistička naklada d.o.o. Zagreb i Nacionalni park "Plitvička jezera", nakladnika zastupaju Marija Vranješ i Stjepan Dujmović, pripremu teksta obavio je SIB1, Zagreb, fotolite pripremio Signum d.o.o. Zagreb, a tisak obavila Hrvatska tiskara d.o.o. Zagreb. U naslovu je bez pretenzije navedeno kako se radi o prirodoslovnom turističkom vodiču koji to svojim sadržajem zbiljski dokazuje. Navodim preporuku Vodiča, gospođe mr. se. Branke S u 1 c, pomoćnice ministra u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koja glasi: "Prirodoslovni vodič kroz Nacionalni park "Plitvička jezera" predstavlja važnu dopunu prezentaciji prirodnih bogatstava jedinstvenih Plitvičkih jezera. Namjena prirodoslovnog vodiča kroz Nacionalni park "Plitvička jezera" je da posjetitelji raspolažu relevantnim informacijama o prirodoslovnom i kulturološkom značaju Plitvičkihjezera. Autori tekstova su vrhunski stručnjaci određenih znanstvenih područja, te će publikacija na dostupan način ukazati na kompleksni značaj vrijednosti svjetskog fenomena Plitvičkih jezera. Stručni prikaz pri |