DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1998 str. 91 <-- 91 --> PDF |
skim stručnjacima u praksi, jer im pomaže u rješavanju pojedinih problema iz uzgajanja šuma. Hannes Mayer-Ernst Ott: Gebirgswaldbau- Schutzwaldpflege. II. izdanje, 579 stranica, 250 slika i 25 tabela. Verlag Gustav Fischer, Stuttgart - New York, 1991. Kao stoje i iz samoga naslova vidljivo, u pitanju je uzgajanje, njega i zaštita šuma visokoplaninskih područja Europe, područja Alpa. Prvo poglavlje posvećeno je osnovama njege i zaštite visokoplaninskih šuma u pojedinim zemljama Europe (zakonodavna acta o zaštiti ovih šuma, stanje šuma danas, koncept zaštite visokoplaninskih šuma glede teških ekoloških uvjeta te načina gospodarenja ovim šumama. Autori u posebnim poglavljima obraduju zaštitu i njegu ovih šuma po regijama (u regiji mješovitih šuma jele, smreke i bukve,u regiji čistih smrekovih šuma te u regiji šuma ariša i limbe). Za svaku od ovih regija obrađeni su ekološki uvjeti, šumske zajednice, struktura, uvjeti prirodne obnove, planiranje potrebnih šumskouzgojnih radova (obnova, njega, i zaštita ovih šuma). Posebno poglavlje posvećeno je pošumljavanju visokoplaninskih područja: planiranje i izvođenje radova, nabavka sjemena i uzgoj sadnica s golim i oblože nim korijenovim sustavom, metode rada, priprema površine za pošumljavanje, izbor vrsta drveća i načina sadnje te njega i zaštita podignutih nasada. Posebno poglavlje posvećeno je sprječavanju šteta od visokih voda, zaštite od erozije i lavina, te priodnotehničkim pretpostavkama za trajnu zaštitu ovih šuma. Značajno je poduzimati mjere za održavanje i poboljšavanje zaštitne funkcije u visoko-planinskim šumama. Poseban problem zaštite ovih šuma je njihovo intenzivno korištenje za odmor i rekreaciju što sa sobom nosi čitav niz opasnosti. Naime, sve većom frekvencijom izletnika- rekreativaca povećava se opasnost od raznih vrsta. Naglašen problem u ovim šumama je brojno stanje divljači, koje često onemogućava uspješnu prirodnu obnovu, pa se kao glavna zadaća postavlja reguliranje brojnog stanja divljači na podnošljivu mjeru. Posebna pozornost poklonjena je štetnim imisijama u atmosferi, koje pored toga što zagađuju okoliš, doprinose znatno i umiranju šuma. Na kraju, pitanju šumarske politike na tom vrlo osjetljivom području poklanja se posebna pozornost (poboljšanje šumske infrastrukture, ekonomski problemi, zadaci šumarske politike i konačno integralna zaštita ovih vrlo vrijednih šumskih ekosustava). K. Pintarić Ante Pelivan. "VODIČ KROZ PRIRODNE LJEPOTE U HRVATSKOJ" O ljepotama naše prirode na površan i pogrešan način Kada netko jedno vrlo obimno područje s mnoštvom prirodnih raznolikosti želi prikazati na popularan i pristupačan način brojnim ljubiteljima prirode, tada bi se u prvom redu trebao poslužiti brojnom stručnom literaturom i najnovijim podacima. Trebao bi prije svega poštivati naše znanstvene izraze, trebao bi razumjeti (ili nastojati razumjeti!) ono o čemu želi pisati, a pri korištenju podataka koristiti se onima koji u Hrvatskoj trenutno vrijede - u našem slučaju za naše prirodne rijetkosti, prema klasifikaciji koju su odredili stručnjaci koji se time isključivo bave. Iako je dr. A. Pelivan vlasnik tiskare i za vrlo "male" novce može tiskati i svoj "Ekološki glasnik" i sadašnji "Vodič", ipak bi za našu domovinu Hrvatsku bilo korisnije da obavlja samo svoj tiskarski zanat, a da pisanje o znanstvenim temama ostavi ljudima koji se time bave na mnogo studiozniji i ispravniji način. Očito, da završenom doktoru znanosti biološkog smjera pojam krš ili kras ne može biti u detalje poznat i razumljiv, ali sada u vrijeme slobodne Hrvatske nakon toliko godina uporabe srpskih riječi bez grižnje savjesti uvoditi pogrešnu tuđicu, ne samo daje pogrešno nego je i nekorektno, zlonamjerno i očito učinjeno s određenom željom da naudi vlastitom narodu i da se mladi naraštaj uči na pogrešan način. Ako je u "Hrvatskoj krškoj terminologiji" napisanoj u vrijeme komunizma naznačen krš kao hrvatska riječ i ako se u tadašnjoj "Srpskoj krškoj i slovenskoj krškoj terminologiji" uz njihove izraze 0 tom pojmu navodi daje hr. izraz krš, tada je danas zaista očito jedino "jugonostalgičarski" zastupati riječ koju bi trebali što prije zaboraviti i koristiti se svojim istinskim "stare slave didovinom". I u trećem izdanju An i ć e v a , "Rječnika hrvatskoga jezika" za "kras" se navodi daje to klimatska i geografska regija u Sloveniji, a za "krš" se navodi pod 1. "kamenito tlo, teren, predio ili područje s mnogo kamena, reljef s podzemnom cirkulacijom vode u topljivim stijenama (vapnenac itd). Očito da pojam podzemne cirkulacije nije dovoljno jasan autoru? Ako pregledate Sadržaj i prema njemu potražite navedene naslove, naići ćete na ispuštene naslove i na određenu zbrku, koja zaista ne pokazuje dosljednost pri prikazu nabrojene grade. Tako u poglavlju koje opisuje Nacionalne parkove nalazite i Elafitsko otočje, rijeke |